Kontracepcija je u Hrvatskoj mnogima preskupa i nedostupna, a nisu široko dostupni ni stručni savjeti o planiranju obitelji. I ove godine, kao i niza prethodnih na Svjetski dan kontracepcije, kada se daju ocjene stanja kontrole rađanja i pristupu kontracepciji kao jednom od zdravstvenih skrbi i prava za Hrvatsku je dijagnoza – diskriminacija i kršenje ljudskih prava.
“U Hrvatskoj, korištenje i dostupnost modernih kontraceptivnih sredstava je na niskom nivou. HZZO ne pokriva troškove za većinu hormonskih kontraceptiva, cijena pilula je od sto do 200 kuna, što si mnogi ne mogu priuštiti pa često prakticiraju nesigurnije metode planiranja obitelji. Samo deset posto žena u reproduktivnoj dobi traži savjetovanje kod svojih ginekologa o kontracepciji i planiranju obitelji. Hrvatska ima nisku stopu registriranih abortusa na zahtjev, no procjena je da se oko 40 posto abortusa obavlja ilegalno”, stoji, među ostalim, u posljednjoj Studiji o seksualnom i reproduktivnom zdravlju Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova (FEMM Committee) Europskog parlamenta. Takvo je stanje u izravnoj suprotnosti sa Poveljom o ljudskim pravima UN-a, a pravo na seksualno i reproduktivno zdravlje ljudsko je pravo. UN je još prije nekoliko godina zatražio od Hrvatske da kontracepcija za sve bude besplatna te da se abortusi u javnim ustanovama obavljaju na teret HZZO-a, jer je sadašnje stanje diskriminacija.
Bitka protiv predrasuda o hormonalnim kontraceptivima
Ginekolozi procjenjuju da samo oko pet posto djevojaka i žena u Hrvatskoj koristi kontracepcijsku pilulu, oko 20 posto žena u reproduktivnoj dobi imaju spiralu, a većina parova kao zaštitu od trudnoće koristi nesigurne metode, kao što je računanje neplodnih dana i prekinuti snošaj. Čak niti upotreba kondoma, jeftine i široko dostupne zaštite ne samo protiv neželjene trudnoće nego i spolno prenosivih infekcija, nije visoka. Ginekolozi u klinikama koji se svakodnevno susreću s posljedicama neželjenih trudnoća prigovaraju i svojim kolegama koji ženama ne sugeriraju pilulu, a većina njih uopće ne razgovaraju sa svojim pacijenticama o kontracepciji ako ih ove to izričito ne zatraže.
“O hormonalnim kontraceptivima postoje predrasude kao što su mitovi o kasnijoj neplodnosti, edukacija je nedovoljna i često ideološki opterećena, zdravstveni su radnici često nedovoljno upućeni u problematiku, a o spolnosti se promišlja jedino u funkciji prokreacije što je stav Crkve”, sažima ginekologinja dr. Jasenka Grujić razloge zašto je upotreba kontracepcije kod nas još uvijek na niskoj razini.
Ginekolozi s kojima smo razgovarali kao najsigurniju, najjednostavniju i po zdravlje najmanje riskantnu metodu kontracepcije preporučuju hormonalne kontraceptive, to jest pilule, jer one osim zaštite od trudnoće imaju i druge dobrobiti, kao što su manja menstrualna krvarenja, manje cisti, manji rizik za rak jajnika. Posebno ih preporučuju adolescenticama i mlađim ženama. Strah od nuspojava je u modernim kontracepcijskim pilulama neosnovan jer je u njima komponenta estrogena dovedena do minimuma.
Moderne metode kontracepcije
– sterilizacija žena: trajna kontracepcija podvezivanjem jajovoda
– sterilizacija muškaraca: trajna kontracepcija, vazektomija
– ugradnja spirale: zaštita traje pet godina
– implantati: kapsule koje se ugrađuju pod kožu nadlaktice, zaštita traje tri do pet godina
– injekcije: daju se mjesečno, dvomjesečno ili tromjesečno
– hormonalne pilule: piju se svakodnevno
– muški kondomi: štite ne samo od trudnoća nego i od spolno prenosivih infekcija
– spermicidna sredstva: ne štite od spolno prenosivih bolesti
– ženski kondomi: rijetko se koriste
– pilula za “dan poslije”: treba je koristiti samo u izvanrednim prilikama, nikako kao metodu kontracepcije
Tradicionalne metode kontracepcije:
– računanje plodnih dana: danas postoje brojne aplikacije koje pomažu u tome
– prekinuti snošaj: nesigurna metoda jer uvijek može malo sperme “pobjeći”
Spirala dobar izbor za žene koje su već rodile
Za one srednje dobi, posebno ako su već rodile, kao i za one koje imaju stalne partnere i mali rizik od spolno prenosivih bolesti, odličan je izbor spirala. U našim se klinikama nude dvije vrste: jeftinija bakrena te skuplja hormonalna spirala koja, uz zaštitu od trudnoće, ispušta i hormon gestagen, koji pomaže ženama s obilnim i bolnim menstruacijama. Cijena bakrene spirale je tristotinjak kuna, a hormonalne oko tisuću, dok je njena ugradnja 500 do 700 kuna. Premda zvuči kao izdatak, obzirom na to da spirala pruža sigurnu zaštitu pet godina, u konačnici je to jeftinija zaštita od hormonalnih pilula.
U svijetu raširenije metode kontracepcije, kao što su flasteri, implantati ili injekcije kod nas još nisu dostupni ili su skupi. Doduše, flasteri se mogu nabaviti, no žene nisu zadovoljne jer moraju paziti da se ne odlijepe, da budu na čistoj koži bez dlaka, trebaju paziti na pauze… Uz to, ženama s većom tjelesnom masom nisu efikasni. Implantati nisu registrirani u Hrvatskoj pa ih liječnici ne mogu niti ugraditi. Dugotrajne pilule, pak, koje reduciraju mjesečnice na četiri godišnje, također nisu dostupne. Kontraceptivne injekcije, koje osiguravaju tromjesečnu zaštitu, naši sugovornici ne smatraju dobrim izborom jer se bilo kakve nepredviđene nuspojave ne mogu brzo ukloniti prestankom korištenja te vrste kontracepcije. Ne može se jednostavno prestati uzimati pilula ili izvaditi spirala.
Premda je, dakle, tržište u Hrvatskoj ograničeno na nekoliko kontraceptiva, još ih je uvijek dovoljno za sigurnu zaštitu od trudnoće. Iz grupe hormonalnih kontraceptiva odobreno je tridesetak preparata, u klinikama se mogu ugraditi spirale, a kondomi se mogu kupiti na svakom uglu i u svako doba.
“Ljepotu seksualnosti treba njegovati i podržavati, a sigurne metode kontracepcije, uz edukaciju mladih, i žena i muškaraca, intenzivno promicati”, kaže ginekologinja Jasenka Grujić.
Činjenica jest da je seks dio ljudskog života i potreba, a njegove se neželjene posljedice mogu spriječiti. Samo se treba informirati.
KONTRACEPCIJA U SVIJETU: Sve više se biraju moderne metode kontracepcije
Prema podacima UN-a, 2019. godine u svijetu je 842 milijuna žena u reproduktivnoj dobi – od 15 do 49 godina, koristilo moderne metode kontracepcije, 80 milijuna tradicionalne metode, a 790 milijuna nije koristilo kontracepciju.
Od onih koji su koristili kontracepciju, 219 milijuna je steriliziranih žena, kondom je koristilo 189 milijuna, spiralu 159 milijuna, a kontraceptivnu pilulu njih 151 milijun.
U postocima, 45,2 posto žena u reproduktivnoj dobi koristilo je trajnu ili dugotrajniju metodu kontracepcije (ženska ili muška sterilizacija, spirala, implantati), 46,1 posto kratkotrajnu, kao što su kondomi, pilule, injekcije i slično, a 8,7 posto tradicionalne metode, kao što je prekinuti snošaj, računanje plodnih dana i slično.
Upotreba hormonalnih pilula i muških kondoma najraširenija je u Europi i sjevernoj Americi, ženska sterilizacija je najraširenija u Latinskoj Americi, centralnoj i južnoj Aziji. U sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji najviše se koriste pilula i spirala, dok je subsaharska Afrika jedina regija u kojoj su dominantna metoda kontracepcije injekcije.
Od 1994. do 2019. godine znatno je porasla upotreba kondoma, pilula i injekcija, nešto manje ugradnja spirala i sterilizacija žena, dok je pala muška sterilizacija i računanje plodnih dana.