Hrvatski zavod za javno zdravstvo upravo je izbacio novu internetsku stranicu necurak.hzjz.hr , potpuno posvećenu temama iz područja prevencije raka vrata maternice i važnosti redovitih ginekoloških pregleda. Ovom se novom informativnom online platformom želi podsjetiti žene, kao i opću javnost, da je rak vrata maternice jedan od najpreventabilnijih sijela raka. Drugim riječima, da se gotovo svaki slučaj raka vrata maternice može spriječiti cijepljenjem protiv HPV-a i redovitim ginekološkim pregledima.
‘Neću rak’ je i noseći slogan stranice te prateće kampanje koju HZJZ upravo provodi, a povodom Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice (Cervical Cancer Prevention Week) koji se već tradicionalno obilježava trećem tjednu siječnja. Rak vrata maternice u Hrvatskoj je jedan od najčešćih vrsta raka kod žena, godišnje oboli oko 300, a umre oko 100 žena. U Europi oboli oko 60.000, a umre oko 30.000. U nekim zemljama Istočne Europe stopa pojavljivanja raka vrata maternice je dva do pet puta veća nego u zapadnoeuropskim zemljama. Razlike prvenstveno ovise o prisutnosti odnosno odsutnosti programa prevencije raka vrata maternice. Kroz populacijski organizirane programe probira raka vrata maternice se pojava bolesti može spriječiti i do 80 posto slučajeva.
„Internetskom stranicom kojoj su glavni slogani Neću rak! i Reci raku PA-PA, nastojali smo pružiti sve bitne informacije o prevencjii raka vrata maternice na jednom mjestu. Stranica je namijenjena djevojkama, ženama i svim osobama zainteresiranim za ovu temu, ali isto tako i stručnjacima koji se bave prevencijom, dijagnostikom i liječenjem raka vrata maternice te očuvanjem i unaprjeđenjem ginekološkog i spolnog zdravlja općenito. Obzirom na epidemiološku situaciju zbog bolesti koju uzrokuje koronavirus, COVID-19, sve aktivnosti informiranja i promocije prevencije raka vrata maternice i infekcije HPV-a, HZJZ ove godine planira provoditi putem digitalne kampanje i online edukacije“, naglasila je epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić i voditeljica Odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti HZJZ-a, s kojom razgovaramo i o tome otkuda otpori cijepljenju protiv HPV-a, koje je za učenike osnovnih škola besplatno, o strategiji Svjetske zdravstvene organizacije kojom se u narednih deset godina najavljuje masovnije procjepljivanja djevojčica protiv HPV-a u cijelom svijetu te o brojnim nepoznanicama koje prate rak vrata maternice i načinima kako poboljšati prevenciju.
prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
Kako se infekcija HPV-om prenosi?
Infekcija HPV-om se prenosi spolnim kontaktom sa zaraženom osobom intimnim dodirom kože o kožu ili sluznicu. Do zaraze dolazi vaginalnim, analnim ili oralnim spolnim odnosom, ali do zaraze može doći i kod samog dodira zaražene kože s kožom ili sluznicom i bez spolnog odnosa, dakle predigrom ili maženjem. Poznato je više od 200 tipova HPV-a, a oko 50 njih inficira intimno područje. Tipove HPV-a koji inficiraju intimno područje možemo podijeliti na niskorizične i visokorizične.
Kako prepoznajemo da smo se inficirali, koji su simptomi?
Infekcija HPV-om često dugo vrijeme nema nikake simptome bolesti i zaražena osoba može prenijeti infekciju na drugu osobu i kada nema nikakvih znakova bolesti. Prosječno vrijeme od izloženosti virusu do nastanka promjena iznosi tri mjeseca, ali ipak, vrijeme trajanja od zaraze do ispoljavanja prvih simptoma i/ili promjena najviše ovise o imunološkom stanju zaražene osobe. Od nekoliko tjedana do nekoliko godina.
Dugotrajno neotkrivena infekcija dovodi do raka
Kako od infekcije HPV virusom dolazi do raka vrata maternice?
Infekcija HPV-om glavni je rizični čimbenik i nužan preduvjet za razvoj predstadija raka i raka vrata maternice, koji je najčešći oblik raka koji uzrokuje infekcija HPV-om. Čak 99,7 posto svih slučajeva raka vrata maternice uzrokovan je dugotrajnom infekcijom visokorizičnim tipovima HPV-a. Takva dugotrajna, neliječena infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a, uz utjecaj i nekih drugih čimbenika rizika u duljem vremenskom razdoblju, govorimo o 10 do 15 godina, može izazvati promjene na stanicama sluznice vrata maternice i dovesti do predstadija raka ili raka vrata maternice. U slučaju da se prepoznaju predstadiji raka ili bolest u prvom stadiju raka, izlječenje iznosi od 99 do sto posto izlječenja, dok se tako povoljne prognoze značajno pogoršavaju u uznapredovalim stadijima bolesti. U slučaju širenja bolesti na susjedne organe i limfne čvorove postotak iznosi 56 posto u petogodišnjem razdoblju ili pada na 17 posto ukoliko se bolest proširila na udaljene organe.
Što kažu istraživanja, koliko je petogodišnje preživljavanje od raka vrata maternice?
Rezultati međunarodnog istraživanja CONCORD-3 pokazuju da je petogodišnje preživljenje od raka vrata maternice ukupno, za sve stadije invazivne bolesti, za žene dijagnosticirane u razdoblju 2010.-2014. 63 posto, što Hrvatsku svrstava u donju trećinu zemalja Europske unije uključenih u navedeno istraživanje. Prema podacima Registra za rak od raka vrata maternice, u Hrvatskoj, na godišnjoj razini oboli oko 300 žena, a oko 100 žena umire od ove bolesti.
Koja još druga oboljenja uzrokuje virus HPV-a i koje skupine pogađa?
Niskorizični tipovi HPV-a uzrokuju spolne bradavice (kondilome), dok visokorizični tipovi mogu uzrokovati i promjene na sluznicama koje mogu dovesti do nastanka raka. HPV niskog tipa rizika (6, 11, 41, 43, 44 i drugi) uzrokuje pojavu spolnih (genitalnih) bradavica ili šiljastih kondiloma na vanjskom spolovilu ili anusu kod oba spola. Kondilomi ili bradavice se obično prezentiraju kao mekane, vlažne, uzdignute, ravne ili papilomatozne, pojedinačne ili multiple tvorbe, ružičaste boje koje se pojavljuju nekoliko tjedana ili mjeseci nakon spolnog kontakta s inficiranom osobom. Visokorizični tipovi HPV-a (16, 18, 31, 35, 39, 45, 51, 52, 56 i dr.) najčešće uzrokuju predstadiji raka (premaligne promjene na stanicama raka vrata maternice kao što je promjena tipa CIN1, CIN2 i CIN3) i rak vrata maternice, ali mogu uzrokovati i rak rodnice i stidnice kod žena, rak muškog spolnog uda (penisa) te rak čmara (anusa) i grla kod muškaraca i žena. HPV infekcija je vrlo česta spolno prenosiva bolest.
HPV infekcija najviše pogađa mlađe od 25
Koga HPV infekcija najviše pogađa?
Procjenjuje se da oko 80 posto spolno aktivnih osoba bude zaraženo HPV-om u nekome trenutku u svojemu životu. HPV infekcija najviše pogađa spolno aktivne osobe mlađe od 25 godina, koje čine 60 posto ukupno oboljelih. Ne razviju sve zaražene osobe simptme infekcije. Većina zaraženih osoba uspije svojim obrambenim sustavom razriješiti infekciju i kod tih osoba ona prolazi i bez liječenja unutar oko dvije godine. Manji dio inficiranih osoba, oko 20 posto razvije kroničnu infekciju, koja ako ostane neprepoznata i ne liječi se, može uzrokovati komplikacije bolesti, promjene na stanicama i razvoj raka. Za žene postoje preporuke o preventivnim odnosno probirnim ginekološkim pregledima, dok je kod muškaraca infekcija HPV-om teže dokaziva i za savjete o testiranjima i preventivnim pregledima potreban je individualni pristup, ovisno o dobi, seksualnom ponašanju i riziku izloženosti HPV-u.
Protiv HPV virusa postoji cjepivo, a preporuka je da se procjepljuju učenici osnovnih škola. U kojoj točno dobi se valja cijepiti?
Cjepivo protiv HPV-a registrirano je za primjenu u žena i djevojaka, mladića i muškaraca u dobi od devet godina na dalje. U Hrvatskoj se cijepljenje provodi sukladno Provedbenom programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom za pojedine infekcije, uključujući infekciju HPV-om, prema kojem se cijepljenje protiv HPV-a provodi tijekom cijele školske godine za učenice i učenike 8. razreda osnovne škole, odnosno djevojke i mladiće u dobi od oko 15 godina. U 2019. i 2020. godini cijepljenje protiv HPV-a je, osim za učenike i učenice osmog razreda osnovne škole bilo besplatno i za djevojke i mladiće nakon osmog razreda osnovne škole, sve srednjoškolce i mlade do 25. godine starosti, ovisno o raspoloživosti cjepiva.
Unazad četiri godine besplatno cijepljenje učenika
Kakva je kod nas praksa cijepljenja protiv HPV virusa?
Cijepljenje proti HPV-a je u Hrvatskoj dostupno već posljednjih desetak godina u pojedinim gradovima i općinama, a posljednje četiri godine omogućeno je besplatno i dobrovoljno cijepljenje protiv HPV-a za sve učenice i učenike određene dobi. Cijepljenje je poželjno provesti prije početka spolne aktivnosti djevojaka i mladića, odnosno prije mogućnosti zaraze HPV-om. Ipak, cijepljenje protiv HPV-a može se provesti i nakon početka spolnih odnosa, u odrasloj dobi, jer se još uvijek može postići visok stupanj zaštite od infekcije HPV-om, budući da, ako je i došlo do infekcije, vrlo vjerojatno nije nastupila zaraza sa svim tipovima sadržanim u cjepivu.
Kako je to u drugim državama?
U drugim državama koje imaju cijepljenje protiv HPV-a u programu cijepljenja, dob kada se osobe cijepe je slična kao u Hrvatskoj, no mogu postojati manje razlike, primjerice u nekim zemljama cijepe se djeca u dobi od 12 godina. U nekim državama, primjerice u Velikoj Britaniji cijepljenje se preporuča i muškarcima koji imaju odnose s muškarcima, do dobi od 45 godina.
Kako se cijepljenje provodi?
Djevojčice i dječaci u dobi do uključujući 14 godina primaju dvije doze cjepiva u razmaku od šest mjeseci. Nakon petnaestog rođendana cjepivo se prima u tri doze. Preporučuje se razmak od dva mjeseca između prve i druge doze, te četiri mjeseca između druge i treće doze. Razmaci između doza mogu biti dulji, a preporučuje se sve tri doze primiti unutar 12 mjeseci. Učenice i učenike te redovite studentice i studente cijepi nadležni liječnik školske i adolescentne medicine, a osobe odgovarajuće dobi koje nisu u školskom sustavu mogu se cijepiti u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo, gdje se mogu dobiti i sve informacije o dobrovoljnom i besplatnom cijepljenju.
Na Neću rak stranici e-tečajevi i predavanja
Internetska stranica sadržava informacije iz područja primarne, sekundarne i tercijarne prevencije raka vrata maternice, kartu ginekoloških ordinacija s kontakt informacijama po županijama, a postoji i mogućnost postavljanja upita iz područja prevencije raka vrata maternice putem internetskog obrasca. Također, stranica će sadržavati i tematske edukativne e-tečajeve sa snimljenim predavanjima koji će biti objavljeni na internetskoj platformi za edukaciju o zdravstvenim temama Volim zdravlje.
Koliko je cjepivo učinkovito?
Djelotvornost u sprečavanju perzistentne infekcije i kod muškaraca i kod žena, tipovima HPV-a sadržanima u cjepivu je preko 80 posto što dovodi do smanjenja cirkulacije virusa u populaciji. Dosadašnja istraživanja ukazuju da cjepivo protiv HPV-a stvara dugotrajnu zaštitu, dulju od 10 godina, čime su mladi zaštićeni u razdoblju početka spolnog života i osnivanja trajne, uzajamno vjerne veze. Nije još potpuno sigurno hoće li u budućnosti biti potrebe za dodatnom, tzv.“booster“ dozom, no zasad se dodatna doza ne preporučuje.
Postoji li mogućnost nuspojava, kakve su i koliko su česte?
Kao i kod primjene bilo kojeg drugog lijeka, prilikom cijepljenja protiv HPV-a moguća je pojava nuspojava. Uglavnom se radi o blagim nuspojavama poput lokalne reakcije, bolnosti i crvenila na mjestu primjene. Češće nuspojave nakon primjene HPV cjepiva uključuju: bol, crvenilo ili oteklinu na mjestu primjene, povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju i umor, mučninu, bol u mišićima ili zglobovima. Kratka nesvjestica se može dogoditi nakon bilo kakvog medicinskog postupka, uključujući cijepljenje. Za prevenciju ovog posljednje navedenoga, osoba bi prilikom cijepljenja trebala sjediti ili ležati te nakon cijepljenja dodatno 15 minuta sjediti da bi se smanjila mogućnost nesvjestice, a time i eventualnih ozljeda prilikom pada. U vrlo rijetkim slučajevima se mogu pojaviti teške (anafilaktičke) alergijske reakcije nakon cijepljenja.
Zašto je bitno cijepiti i djevojčice i dječake?
Cijepiti djevojčice i dječake je bitno, jer oba spola imaju jednaju vjerojatnost zaražavanja HPV-om. Na individualnoj razini cijepljenje pruža zaštitu svakoj osobi koja se cijepi i smanjuje rizik nastanka infekcije HPV-om i bolesti koje ona uzrokuje – spolne bradavice i predstadije raka i rak određenih sijela koje smo prije naveli. Također, cijepljenjem oba spola se postiže i javnozdravstveni doprinos prevenciji infekcije HPV-om, jer s obzirom da su i muškarci i žene potencijalni nosioci infekcije, koja je često asimptomatska odnosno bez znakova bolesti, pa osoba ni ne zna da je inficirana, i nesvjesno može prenijeti infekciju na druge. Procijepljivanjem i djevojčica i dječaka ukupno se smanjuje količina cirkulacije virusa u populaciji pa su neposredno zaštićeni i oni koji zbog pridruženih bolesti stvore slabiju zaštitu nakon cijepljenja ili i oni koji se nisu cijepili.
Važni i redoviti ginekološki pregledi
Što djeca trebaju znati o toj bolesti, o prevenciji, o cjepivu?
Mladi bi trebali znati koji su potencijalni rizici spolnih odnosa i koje mogućnosti zaštite od spolno prenosivih infekcija imaju. Zatim, trebali bi znati i osnovne činjenice o HPV-u i bolestima koje on može uzrokovati te da je to vrlo česta spolno prenosiva infekcija. Te informacije i znanja bi mladi trebali dobiti i prije početka spolnih odnosa, jer se na taj način stvara navika korištenja zaštite i odgovornog spolnog ponašanja. S obzirom na učestalost ove infekcije, iako broj spolnih partnera i učestalost mijenjanja spolnih partnera općenito povećava rizik za dobivanje spolno prenosive infekcije, kada govorimo o infekciji HPV-om, infekcija može nastati i ako osoba ne mijenja učestalo spolne partnere. Također, treba podsjetiti da u slučaju ove infekcije redovito korištenje kondoma kao zaštite od spolno prenosivih infekija i neplanirane trudnoće ne pruža jednako djelotvornu zaštitu, kao kod drugih spolno prenosivih infekcija, jer infekcija HPV-om može biti i na mjestima koje kondom ne prekriva. Kod sprječavanja svih bolesti, pa tako i infekcije HPV-om uvijek je najbolje kad se koristi kombinacija preventivnih mejra, pa uz odgvoorno spolno ponašanje i zaštitu kod spolnih odnosa, poželjno je i cijepljenje protiv HPV-a, kao i redoviti ginekooški pregledi. Cijepljenje protiv HPV, uz zanemariv rizik od nuspojava, pruža najveći stupanj zaštite kako od neugodnih simptoma uzrokovanih tipovima niskog rizika HPV virusa tako i ozbiljnih bolesti poput raka vrata maternice. No, treba naglasiti, da djevojke i žene, bez obzira jesu li cijepljene protiv HPV-a ili ne, trebaju obavljati redovite preglede kod ginekologa, jer cjepivo protiv HPV-a ne pruža zaštitu od svih tipova HPV-a koji bi mogli imati ulogu u razvoju raka vrata maternice, već samo od onih najčešćih.
Što se kod nas radi da budu pravodobno i sveobuhvatno informirana?
U okviru obrazovnog sustava u osnovnim i srednim školama provodi se međupredmetna tema Zdravlje odnosno nastavni sadržaj iz zdravstvenog odgoja koji uključuje i edukaciju o zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja. U okviru zdravstvenog odgoja liječnici školske medicine obrađuju teme povezane sa spolnim i reproduktivnim zdravljem za učenike i roditelje osnovnih i srednjih škola – teme o rastu, razvoju i pubertetskim promjenama u 5. razredu osnovne škole, te o spolno prenosivim bolestima i reproduktivnom zdravlju u 8. razredu osnovne škole i 1. razredu srednje škole. Također, provode se predavanja o HPV-u i preporučenom cijepljenju protiv HPV-a za roditelje učenika 8. razreda, a uz dijeljenje edukativno-informativnih letaka o cijepljenju protiv HPV-a. Također, provode se i projekti na temu očuvanja spolnog zdravlja u pojedinim školama, od aktualnih ili nedavno završenih projekata možemo navesti projekt vršnjačke edukacije o HPV-u i edukativnu kampanju koju provodi udruga studenata medicine croMSIC u srednjim školama, zatim projekt HZJZ-a Živjeti zdravo u sklopu kojeg se provodi podelement spolno zdravlje, zatim europski projekt Volim zdravlje udruge HUHIV koji je imao cilj edukaciju učenika srednjih medicinskih škola o spolnom zdravlju i drugim zdravstvenim temama, i u sklopu kojeg je nastala edukativna internetska platforma Volim zdravklje.
Tko odlučuje o cijepljenju učenika?
O cijepljenju maloljetnika odlučuju njihovi roditelji ili staratelji.
50 posto roditelja je slabo informirano o HPV infekciji
Koliko su prema vašim saznanjima roditelji informirani o HPV virusu, infekcijama, te njemu kao uzročniku raka vrata maternice i o cijepljenju?
Roditelji se mogu informirati kod liječnika, putem medija i dostupne literature te na internet stranicama HZJZ-a i županijskih zavoda za javno zdravstvo. U okviru provedbe cijepljenja učenika, roditelje se o cijepljenju protiv HPV-a informira putem obrasca poziva na cijepljenje. Obrasce za cijepljenje protiv HPV-a za učenike 8. razreda osnovne škole centralno priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a učenicima ih dostavljaju timovi školske medicine odnosno županijski zavodi za javno zdravstvo.
No, prema podacima nedavno provedenom istraživanju o informiranksti roditelja o HPV-u i zaštiti od HPV-a, trebalo bi pojačati napore edukacije i informiranja u tom području. Istraživanje o stavovima i informiranosti roditelja o spolnom zdravlju i rizicima za infekciju HPV-om, koje je 2018. godine proveo Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, Povjerenstvo za prevenciju infekcija HPV-om i drugih spolno prenosivih bolesti i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ pokazalo je da je 50 posto roditelja nedovoljno informirano o HPV infekciji i ne zna da HPV može uzrokovati šest vrsta raka kod muškaraca i žena. Malo više od 30 posto roditelja ne zna da HPV može uzrokovati spolne bradavice i kod muškaraca i kod žena, a 30 posto roditelja nije čulo da je u Hrvatskoj dostupno besplatno cijepljenje protiv HPV-a za učenike i učenice osmih razreda osnovne škole. Ova nedovoljna informiranost roditelja o rizicima i zaštiti od HPV-a dijelom može objasniti i dalje nezadovoljavajući interes za cijepljenje protiv HPV-a, te, usprkos značajnom povećanju procijepljenosti u posljednje vrijeme zahvaljujući akcijama edukacija i informiranja, i dalje niske obuhvate cijepljenjem. Stoga je važno nastaviti s kampanjama informiranosti i edukacije o infekciji HPV-om i mogućnostima prevencije.
Kako HZJZ komunicira prema roditeljima o HPV-u i prevenciji cjepivom?
Prema Programu cijepljenja, liječnici školske medicine na početku školske godine održavaju edukativni sastanak s roditeljima djece osmog razreda osnovne škole i uručuju im pozive na cijepljenje protiv HPV-a, a roditeljima koji se ne odazovu na sastanak, putem škole ili djece upute poziv na cijepljenje djece protiv HPV-a. Učenice i učenici na cijepljenje dolaze sami s pozivom na cijepljenje protiv HPV-a koji je za maloljetnike (prije 18. rođendana) potpisao roditelj ili staratelj. Ukoliko roditelj ili staratelj želi, na cijepljenje može doći u pratnji učenice/ka. HZJZ također sudjeluje i u raznim projektima edukacije i informiranja učenika i roditelja, primjerice u pojektu mRAK vršnjačke edukacije srednjoškolaca koju provode studenati medicine udruge croMSIC, te javnozdravstvenoj kampanji „Druga prilika“ udruge Sve za nju u sklopu koje se organiziraju javne tribine na temu cijepljenja protiv HPV-a.
Kako komentirate donošenje Strategije protiv raka vrata maternice, koju je u studenom 2020. donijela Svjetska zdravstvena organizacija koju je potpisalo 200 ministara zdravstva, a po kojoj bi države kroz svoje javnozdravstvene sustave trebale intenzivirati cijepljenja mlađih od 15 godina, s ciljem da se u narednih deset godina procijepi više od 90 posto djevojčica mlađih od 15 godina?
Dobro je da je donesena ova strategija za ubrzanje eliminacije raka rata maternice Svjetske zdravstvene organizacije, jer takva globalna strategija može pomoći u pružanju podrške i smjernica vladama država da pojačaju svije napore u programima prevencije infekcije HPV-a i raka vrata maternice. Ciljevi koji su postavljeni u strategiji su ambiciozni, no to je i dobro, jer će se na taj način najvjerojatnije postići više na planu prevencije.
Imate li informacije je li ova strategija potpisana od strane hrvatskog ministra zdravstva?
Hrvatska je članica Svjetske zdravstvene organizacije i prema postupku za donošenje takvih globalnih strategija i planova, države ništa ne potpisuju, nego su se usuglasile s tekstom tijekom donošenja strategije.