Dogodilo se! Dočekali smo dane da se menstruacija u reklamnoj industriji prestane prikazivati isključivo plavom bojom. Stvarne priče žena, njihovih potreba i što sve doživljavaju i kako se lakše nositi u dane kad imaju mjesečnicu mijenjaju reklame neprirodno nasmijanih žena koje obavezno u bijelim hlačama trče kroz grad dok imaju menstruaciju koja je iza tog bijelila skrivena, jer se neće pokazati niti kapljica krvi. Velik je to korak za normalizaciju ove, tako prirodne, pojave mjesečnog krvarenja žena u fertilnoj dobi.
Instagram zabranio fotografiju menstrualne krvi
Kako je došlo do tog preokreta da umjesto plave tekućine na ulošku vidimo normalan prikaz krvi i da slušamo stvarne probleme koje žene imaju tijekom svog ciklusa. Da otvoreno razgovaramo o tome kako se ciklusi razlikuju od žene do žene. Čini se da su preokretu i pozitivnom trendu da se o menstruaciji ne govori više kao nečemu što tajimo, čega se sramimo i što je nečisto – kumovale društvene mreže i pojedinci koji su počeli širiti te pozitivne i osnažujuće vibracije o mjesečnici. Taj okidač se možda dogodio prije pet godina, kada je pjesnikinja i ilustratorica Rupi Kaur na svom Instagramu podijelila fotografiju žene kojoj je mjesečnice procurila na posteljinu. Instagram ju je čak dva puta zaredom obrisao zbog kršenja njihovih pravila. Taj čin cenzure je bio okidač za pokretanje širokog društvenog dijaloga o cenzuriranju nečeg potpuno prirodnog i normalnog kao što je mjesečnica. Brojni su mediji diljem svijeta tu temu prenjeli na svoje stranice i ekrane, pa je Instagram na neki način stavljen na stup srama, sve dok se zbog negativnog publiciteta nije počeo ispričavati zbog uklanjanja fotografija.
Malo po malo, kako se normalizacija menstrualne krvi kroz društvene mreže probila u mainstream prihvatila ju je i industrija higijenskih uložaka, tampona i čašica. Unatoč tome što krv sada vidimo i na ekranima, a informacije o menstruaciji su nam lako dostupne, mnoge će se žene i dalje zapitati mogu li na bazene za vrijeme mjesečnice. Mnoge će isto tako radije reći da ih trbuh boli zbog probavnih problema, nego otvoreno govoriti da imaju menstrualne bolove.
Kampanje osvješćivanja o mjesečnici
S druge strane sve je više kampanja osvješćivanja koje pokreće industrija higijenskih uložaka, tampona i čašica te kozmetička industrija. S obzirom da je višestoljetne tabue, koji su o mjesečnici ukorijenjeni u svim društvima, nemoguće preko noći riješiti, svaka je kampanja i poruka te edukacija o tome što mjesečnica uistinu jest više nego dobrodošla.
Kada se govori o menstruaciji razgovara se najčešće o onih tri do sedam dana krvarenja koje se događa svaki mjesec. Međutim menstruacija je puno više od nekoliko dana krvarenja, ona je dio menstrualnog ciklusa spolno zrele žene koji svaki mjesec tijelo priprema za moguću oplodnju i trudnoću. Dok do oplodnje dolazi rijetko, točnije kod nekih žena nekoliko puta u životu kod nekih nikad, u životnom vijeku žena u prosjeku doživi 500 menstruacija.
Menstrualna bol
Mnoge žene imaju bolne menstruacije što ih ponekad, ako su bolovi jaki, spriječava u obavljanju svakodnevnih obaveza. Bolne menstruacije nazivaju se dismenoreja. Bol je najčešće menstrualni grčev u donjem dijelu trbuha, koju prate i drugi simptomi, poput bolova u donjem dijelu leđa, mučnine, proljeva i glavobolje. Postoje dvije vrste dismenoreje: primarna i sekundarna i svaka od njih ima različite uzroke. Primarna dismenoreja je najčešća vrsta boli za vrijeme menstruacije i ona nije uzrokovana drugim zdravstvenim stanjem. Bolovi su obično uzrokovani prostaglandinom koji maternica proizvodi. Njegovim djelovanjem mišići maternice se stežu i opuštaju što uzrokuje grčeve koji mogu biti bolni. Bol može početi dan ili dva prije menstruacije, obično traje nekoliko dana, a kod nekih žena može trajati dulje. Jake dismenoreje najčešće pogađaju mlađe djevojke koje su tek dobile mjesečnicu, a često se smanjuju s godinama ili nestaju nakon poroda. Sekundarna dismenoreja često počinje kasnije u životu i uzrokovana je uvjetima koji utječu na vašu maternicu ili druge reproduktivne organe, poput endometrioze i fibroida maternice. Ovako uzrokovani menstrualni bolovi često se s vremenom pogoršavaju te se liječe prema uputama ginekologa, najčešće hormonalnom terapijom.
Tek u 19. stoljeću otkrivena veza menstruacije i ovulacije
Kroz povijest se na menstruaciju najčešće gledalo kao na nešto sramotno, nešto što su žene trebale skrivati. Stoljećima su žene za vrijeme menstruacije bile prognane iz svojih domova, iz društva, iz crkve, iz škole… Stid i sram vezani su uz zastarjela shvaćanja mjesečnice. Tek u 19. stoljeću liječnici su povezali menstruaciju i ovulaciju i zaključili da je ona finalni dio menstrualnog ciklusa koji tijelo žene priprema na oplodnju. Zbog tog razloga kroz povijest su postojala razna vjerovanja da su žene koje krvare vještice, da je krvarenje iskup iskonskog grijeha, da se žene krvareći rješavaju svoje zle naravi i histerije.
Vjerovanja vezana uz žene i mjesečnicu variraju od kulture do kulture, a često su direktno vezani uz religijska vjerovanja. Brojni religijski tekstovi ženu u vrijeme mjesečnice nazivaju nečistom pa tako muslimanke dok menstruiraju ne smiju doticati Kuran, Hindu žene za vrijeme mjesečnice ne dotiču hranu i ne sudjeluju u religijskim obredima, a nekim kršćankama zabranjeno je pristupitri svetoj pričesti. U gotovo svim religijama seks za vrijeme mjesečnice strogo je zabranjen. Do danas su preživjeli brojni mitovi poput ovoga da je seks u vrijeme mjesečnice nezdrav ili da se ne smije kupati za vrijeme mjesečnice. Rijetka su pozitivna shvaćanja mjesečnice poput toga da je mjesečnica blagoslov i da otklanja zle duhove koje nalazimo kod nekih zajednica u Indiji.
Menstrualno siromaštvo nije stvar prošlosti
Mnogi običaji vezani uz mjesečnicu nastali su i iz razloga što je ženama za vrijeme mjesečnice bilo otežano u društvu normalno funkcionirati, jer nisu imale higijenske potrepštine koje imamo danas. I danas su mnoge žene i djevojčice ugrožene zbog takozvanog menstrualnog siromaštva (eng. Menstrual poverty). U zemljama pogođenima siromaštvom brojne djevojke i žene nisu u mogućnosti pohađati školu ili odlaziti na posao za vrijeme mjesečnice jer si ih ne mogu priuštiti.
Ni u zapadnim zemljama ovaj problem nije u potpunosti riješen. Menstrualne potrepštine nedostupne su ženama slabijeg imovinskog statusa, dok su najpogođenija skupina beskućnice koje osim nedostatka higijenskih potrepština nemaju ni pristup sanitarnom čvoru. Svaki mjesec menstruacija je dodatan trošak za sve žene pa se u mnogim zemljama bore za ukidanje poreza na menstrualne proizvode (eng. period tax) od kojeg se samo u Hrvatskoj godišnje proračun napuni sa 130 milijuna kuna.
Što je menstruacija
Prvu menstruaciju žene dobivaju između desete i osamnaeste godine i menstruiraju sve do menopauze u koju ulaze u razdoblju između 45 i 55 godine života. U menopauzi žena gubi menstruaciju, što znači da njezin organizam više ne proizvodi jajne stanice te više ne može ostati trudna. Menstrualni ciklus pod kontrolom je hormona estrogena i progesterona. Tijekom menstrualnog ciklusa, hormoni potiču stvaranje jajne stanice u jajniku, najčešće naizmjenično jedan mjesec u lijevom, drugi mjesec u desnom jajniku. Kada u jajniku sazrije, jajna stanica spremna je za oplodnju stanicom sperme. Istovremeno hormoni potiču i zadebljanje sluznice maternice čineći je gustom i spužvastom kako bi se u slučaju oplodnje jajna stanica mogla ugnjezditi u stijenke maternice koja je puna hranjivih tvari i omogućuje rast i razvoj ploda u trudnoći. Otprilike na pola menstrualnog ciklusa hormoni šalju signale u jedan od jajnika koji oslobađa zrelu jajnu stanicu što se naziva ovulacija. Većina žena ne osjeća kada ovulira, ali neke žene osjećaju simptome ovulacije -natečenost, bol u donjem dijelu trbuha sa strane jajnika koji taj mjesec proizvodi jajnu stanicu. Kada jajna stanica sazrije, napušta janjik i putuje kroz jajovod gdje se događa oplodnja. Kada se oplodnja ne dogodi, jajna stanica propada. Tijelu nije potrebno zadebljanje nastalo u maternici te se počinje raspadati i ljuštiti a te hranjive tvari sa stijenki maternice u obliku krvi i komadića tkiva izlaze kroz vaginu i to nazivamo menstruacija, mjesečnica ili menzes.
Nepalski chhaupadi
I danas su djevojke i žene za vrijeme menstruacije u mnogim kulturama nečiste, neprihvatljive pa i opasne za ostatak zajednice. Stoga ih se tih dana izopćava iz društva i nameću razne zabrane. U nekim dijelovima Nepala još je duboko ukorijenjena tisućljetna tradicija chhaupadi zbog koje djevojke i žene za vrijeme mjesečnice moraju spavati u improviziranim nastambama izdvojene od zajednice.