Godina i pol od početka pandemije covida 19 rezultirala je s tri milijuna neplaniranih trudnoća, procijenila je UNFPA (United Nations Population Fund). Zašto? Lockdown im je ograničio pristup kontracepciji, što znači da nisu mogle do liječnika, nisu mogle dobiti recept, u ljekarnama nije bilo dovoljno kontracepcijskih sredstava, a čak se bilježe i nestašice kondoma. Europski parlamentarni forum za seksualno i reproduktivno zdravlje u svom je Izvještaju o pristupu kontracepciji u Europi za vrijeme pandemije COVID 19 pokušao obraditi stanje u 46 europskih zemalja, no dobili su odgovore od njih 30. Hrvatska je, nažalost očekivano, među zemljama iz kojih nikakvi odgovori niti podaci nisu stigli.
Albanija je prijavila nestašicu kontraceptiva kao posljedicu kašnjenja u transportu, u Gruziji je zabilježena nestašica intrauterinih uložaka, no istodobno je porasla ponuda kontracepcijskih pilula, iako je njihova prodaja pala. Uz to, privatne ljekarne objavile su da ne mogu nabaviti kontraceptive jer su preskupi. Čak su i bogati Britanci izvjestili o “privremenim kašnjenjima isporuka”. Španjolska je također zabilježila pad prodaje kontraceptivnih sredstava u 2020. godini, a u Portugalu i Švedskoj bilo je teže doći čak i do kondoma. Zbog otežanog dobivanja recepata mnoge žene u Albaniji, Bjelorusiji, Nizozemskoj, Srbiji, Švedskoj i Britaniji nisu mogle kupiti kontracepcijske pilule u ljekarnama, a jedno istraživanje u Španjolskoj pokazalo je da je čak 12,4 posto žena prestalo uzimati pilule jer nisu mogle do recepta za njih.
Kako su vjerske organizacije iskoristile COVID
Rumunjska je, pak, u istraživanju obrađena kao poseban slučaj. Siromašni koji su u pandemiji izgubili sve okrenuli su se vjerskim organizacijama koje su im osigurale sklonište, hranu i odjeću. Zauzvrat, izloženi su konzervativnoj propagandi koja ne priznaje seksualnu i reproduktivnu zdravstvenu zaštitu, mnogi su je prihvatili, a vjerskoj organizaciji to je idealna prilika da proširi krug svojih sljedbenika.
Poljska je, i opet očekivano, na dnu europske ljestvice u osiguravanju pristupa metodama kontracepcije. Pristup privatnim i javnim ginekološkim klinikama bio je ograničen, a bilo je teško doći čak i do recepta od obiteljskih liječnika. Na internetu su se pojavile privatne platforme koje su osiguravale recepte za 15 do 20 eura, a besplatnu hitnu kontracepciju osiguravali su samo neprofitni “Liječnici za žene”. Nevladine organizacije upozorile su Vladu na problem, no odgovoreno im je da problema nema.
Vlada Sjeverne Makedonije je proračun za osiguravanje pristupa kontracepciji, u što su uključeni kondomi, kontracepcijske pilule i spirale, za siromašne i za žene koje su imale više od jednog pobačaja prepolovila s ionako bijednih 3000 eura na 1500. U Latviji su, zbog izvanrednog stanja, zabranjene konzultacije s ginekologom, Gruzija je također ograničila pristup jer ginekološke usluge nisu bile dio planiranih hitnih službi. U Srbiji su, prema izvještaju, pristup kontracepciji i pravo na pobačaj bili potpuno ugroženi jer se usluge za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja ne smatraju bitnima.
U svim zemljama najviše su ugrožene bile siromašne žene, one s invaliditetom, pripadnice manjinskih zajednica poput romske, potom migrantice i izbjeglice bez dokumenata, ali i adolescenti koji nisu mogli do kontracepcije zbog nedostatka novca, privatnosti potrebne za konzultacije s liječnikom, ograničenih izlazaka…
Svim objektivnim problemima zbog lockdowna treba dodati i otpor zbog vjerskih uvjerenja i stavova crkve koja ne podržava upotrebu kontracepcije.
Gdje više brinu o pravima žena i pristup kontracepciji je lakši
Nemogućnost pristupa kontracepciji djelomično je ublažila telemedicina koja je omogućila konzultacije s liječnicima na daljinu, a u nekim zemljama osigurana je i kupnja kontraceptivnih sredstava preko interneta. U Latviji su se tako mogli kupiti kondomi, u Gruziji kontracepcijske pilule, Britanci su slali recepte pacijentima na adresu ili u najbližu im ljekarnu, Nijemci su proveli internetske kampanje na različitim jezicima kako bi informirali ljude gdje i kako mogu dobiti kontracepciju…
Bez obzira na nepotpune podatke, glavni je zaključak EPF-ovog istraživanja da je u zemljama kojima su seksualno i reproduktivno zdravlje i prava prioritet i pristup kontracepciji bio znatno lakši nego u onima gdje to pitanje nije važno. Premda za Hrvatsku nema podataka, iz činjenica da je pristup pobačaju otežan zbog priziva savjesti, da su u ljekarnama spremni odbiti izdati kontracepciju jer se i to kosi s njihovom savješću, da je za žene slabijeg ekonomskog stanja kontracepcija preskupa i da se pitanja u vezi seksualnog zdravlja stigmatiziraju, nije teško zaključiti kojoj grupi zemalja pripadamo.
A zašto je to uopće bitno? Odgovor je dao EPF u istraživanju: “Sposobnost žena da donose i provode odluke o svom tijelu, uključujući rađanje, ključna je za njihovo zdravlje i kvalitetu života, kao i za zdravlje i život njihove djece, obitelji i društva u cjelini. Spolno i reproduktivno zdravlje i prava (SRHR) temeljni su stupovi ravnopravnosti spolova, sastavni dio ljudskih prava i održivog razvoja za sve. Kada se ta prava ne osiguraju, na primjer zbog poremećaja u zdravstvenim uslugama, poput pristupa kontracepciji, žene se suočavaju s ozbiljnim posljedicama po svoje zdravlje i dobrobit. To može uključivati neželjenu trudnoću i spolno prenosive infekcije, koje mogu negativno utjecati na emocionalno, mentalno i tjelesno zdravlje žena. Pristup kontracepciji – i izbor kontracepcije – bitan je za poštivanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava žena i djevojčica adolescenata i mora se jamčiti čak i u kriznim vremenima”.
Deset preporuka EPF-a državama
Zajamčite pristup kontracepciji i izbor kontracepcije putem nacionalnih planova i proračuna zdravstvene zaštite.
Pristup suvremenim metodama kontracepcije definirajte kao bitnu zdravstvenu uslugu koja se mora pružiti i u kriznim vremenima.
Osigurajte dostupnost zdravstvenih djelatnika i pobrinite se da ih ne premjeste u skrb povezanu s krizom/katastrofom/pandemijom.
Ojačajte organizaciju i financiranje primarne zdravstvene zaštite te integrirajte skrb o kontracepciji u takve usluge.
Utvrdite i pratite nedostatke u univerzalnom pristupu kontracepciji i izboru metode.
Osigurajte adolescentima i mladima pristup kontracepciji i metodu po njihovom izboru.
Nastavite pružati seksualnu i reproduktivnu zdravstvenu zaštitu, uključujući savjetovanje o kontracepciji, putem telemedicine i poboljšajte već postojeće digitalne alate.
Prilagodite komunikaciju kako bi informacije bile dostupne ciljnoj publici jer je to središnja sastavnica zdravstvenog sustava.
Nadogradite lekcije naučene iz pandemije COVID-19 za razvoj i integraciju inovativnih rješenja za održavanje i proširenje pristupa kontracepciji i odabiru metode.
Potaknite pacijente, klijente i korisnike da nastave tražiti seksualnu i reproduktivnu zdravstvenu zaštitu ako im zatreba, čak i u vrijeme pandemije.