Medicinske sestre, trgovkinje, učiteljice, njegovateljice, službenice, čistačice… Žene čine 70 posto globalne zdravstvene i socijalne radne snage te obavljaju poslove u kojima fizičko distanciranje nije opcija, premda je ono najbolja obrana od koronavirusa koji hara svijetom. Kod kuće najčešće brinu o djeci i njihovom školovanju, njeguju starije, nemoćne ili bolesne, održavaju kućanstvo… Mnoge od njih u svojim su domovima izložene nasilju intimnog partnera, a pomoć im je teško ili nemoguće potražiti zbog mjera izolacije i ograničenog kretanja. Zbog pandemije je ograničen pristup mnogim zdravstvenim uslugama za žene, posebno za trudnice, rodilje i majke, kontracepcija je postala teže dostupna, a gotovo je nemoguće obaviti abortus u klinikama.
Apel za zaštitu žena
Predrag Fred Matić, hrvatski zastupnik u Europarlamentu i izvjestitelj za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava, poslao je hrvatskoj Vladi apel za zaštitu žena u krizi koja je produbila rodne nejednakosti, a žene su postale višestruko ugrožene. Svoj je apel potkrijepio i dokumentom “Progresivni rodno osjetljiv pristup krizi COVID-19” kojeg su socijalisti i demokrati EU parlamenta uputili vladama svih članica EU.
Matić i njegovi kolege od svih vlada, pa i od hrvatske, traže da odmah:
- osiguraju pružanje svih zdravstvenih usluga potrebnih ženama
- osiguraju podršku i pristup linijama za pomoć žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, koristeći pritom najbolje primjere iz prakse, kao što su kodovi u ljekarnama, online aplikacije itd., osiguraju hitne fondove za nevladine organizacije uključujući skloništa za žene kao i da osiguraju pristup pravnoj i policijskoj zaštiti žrtava nasilja
- zajamče pristup kvalitetnoj medicinskoj, psihološkoj i socijalnoj skrbi, uključujući hitnu kontracepciju i abortus, online savjetovanje itd. Diljem Europe ženama se uskraćuju neke usluge iz područja seksualnog i reproduktivnog zdravlja što je nedopustiva manipulacija onih koji zloupotrebljavaju krizu kako bi ograničili prava žena, poput prava na abortus
- osiguraju i prošire prava na plaćeni dopust i socijalnu zaštitu žena kojima je zaposlenje nesigurno ili su već izgubile posao
- osiguraju podršku malim i srednjim poduzetnicama za vrijeme i nakon korona krize
- osiguraju besplatnu brigu o djeci za roditelje koji moraju na posao
- osiguraju smještaj i brigu za migrantkinje i beskućnice
Nejednakost raste u vrijeme krize
Dugoročno, europarlamentarci zahtjevaju od svih vlada povećanje plaća i poboljšanje radnih uvjeta u sektorima u kojima dominiraju žene, kao što su socijala, zdravlje i trgovina. Nadalje, traže pravedniju zastupljenost žena u svim sektorima i na svim razinama, uz poruku da žene nisu zaboravljene u ovoj krizi koja je povećala rodnu nejednakost.
Istodobno dok su europarlamentarci slali svoj apel, na MUP-ovom kalendaru nasilja, koji svakodnevno objavljuje podatke o nasilju u obitelji u prethodna 24 sata, za 16. travnja je upisano kako je evidendiran ukupno 31 događaj, od čega pet kaznenih djela i 26 prekršaja, dok je na sam Uskrs zabilježeno 29 događaja – tri kaznena djela i 26 prekršaja. Na dan 31. ožujka u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj žene su činile 55,3 posto. One koje su i dalje zaposlene mogu računati na gotovo 13 posto manju plaću od njihovih muških kolega, a u zdravstvu, koje je sada na prvoj liniji obrane od virusa i u vrijeme kad se svi zahvaljuju medicinskim sestrama na angažmanu, taj je jaz znatno veći – 27,8 posto.