Ukrajinske bolnice, ambulante i druge zdravstvene ustanove gađane su 162 puta, pri tome su 73 osobe ubijene, a 52 ranjene. Glavni ukrajinski državni tužitelj objavio je kako je od početka ruske agresije ubijeno 208 djece, a 387 ih je ranjeno. Ti se podaci odnose samo na područja koja nisu pod ruskom okupacijom jer iz okupiranih područja podaci nisu poznati. Nadalje, svaki treći kronični bolesnik, a među njima je najviše onih s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom ili rakom, nema lijekove i potrebnu njegu. Više od četvrtine kroničnih bolesnika nema pristup zdravstvenim uslugama. Ta se statistika odnosi na područje cijele Ukrajine, dakle i na područja koja nisu u izravnom ratnom okruženju. Na okupiranima i onima koja su pod granatama statistika je sigurno znatno crnja.
Svjetska zdravstvena organizacija: civili imaju pravo na zdravlje
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju svu dramu rata u Ukrajini, onu stvarnu ljudsku dramu koja se zbiva iza srušenih kuća i uništenih tenkova, što su scene koje se najčešće vrte na ekranima. Ove su scene dostupne samo kroz rijetke priče ljudi koji trpe posljedice rata. Medijima su i dalje atraktivnije scene ratnih razaranja pa će se ekranima nizati puno više slika porušenih gradova nego porušenih života. Probijaju se povremeno i priče o ranjenicima u bolnicama, no o kroničnim bolesnicima koji nemaju lijekova i o zarazama koje se nemaju čime liječiti nema puno vijesti.
“Najteže su pogođena područja na istoku gdje je zdravstveni sustav gotovo urušen. Dobili smo izvješća, na primjer, da su gotovo sve zdravstvene ustanove i bolnice u Luganskoj oblasti oštećene ili uništene, a situacija je kritična u nekoliko drugih. Od vitalnog je značaja da dobijemo pristup kako bismo mogli procijeniti zdravstvene potrebe i premjestiti vitalne zalihe u pogođena područja, uključujući Mariupol. Civili imaju pravo na zdravlje, čak i u vrijeme rata”, u posljednjem izvješću Svjetske zdravstvene organizacije o stanju u Ukrajini rekao je dr. Jarno Habicht, voditelj njenog ukrajinskog ureda.
Najviše zaraznih bolesti prenosi se neispravnom vodom
Upozorava kako je situacija iz dana u dan sve strašnija jer raste rizik od zaraznih bolesti, a najviše od onih koje se prenose vodom zbog činjenice da je u mnogim područjima ljudima nedostupna zdravstveno ispravna voda pa piju što nađu, makar to bile i lokve na cesti.
Cijepljenje protiv covida je drastično smanjeno, kao i reproduktivna i prenatalna skrb. Žene rađaju u pretrpanim skloništima. Djeca, djevojke i žene su silovane kao dio ratne strategije. Na granicama izbjeglice vrebaju kriminalci koji ih pričom o pomoći u stvari mame za trafficking. Izbor im je velik jer je do sada, prema podacima UN-a, više od 5 milijuna ljudi pobjeglo iz Ukrajine, a 90 posto njih su žene i djeca.
U reportaži iz bunkera Azovstala, u kojima se žene i djeca skrivaju već tjednima, jedna majka otkriva i naizgled banalan, ali zato ne manje stvaran zdravstveni problem.
“Ovdje sam s troje djece. Nema dovoljno hrane. Zubi im polako stradavaju. Nedostaje im vitamina D jer nisu na suncu”, ispričala je.
UNICEF: Dramatični apel 2019. za zaštitu zdravlja djece
Tri godine prije ruske ratne invazije na Ukrajinu UNICEF je svijetu, u prosincu 2019., uputio dramatičan apel o potrebi hitne intervencije za zaštitu prava milijun ukrajinske djece. Toliko ih je prema procjenama UNICEF-a bilo fizički i psihički ugroženo na području istočne Ukrajine, u kojoj su se tada već pet dugih godina živjeli u ratnim okolnostima sukoba.
“Nesavjesno je da djeca u istočnoj Ukrajini i dalje idu u škole s rupama od metaka i skloništima za bombe i žive u četvrtima koja su povremeno granatirana i puna nagaznih mina”, rekao je tada regionalni direktor UNICEF-a za Europu i središnju Aziju, Afshan Khan, naglasivši kako je političko rješenje već tada odavno zakašnjelo. Tada je ukrajinska vlada potpisala Deklaraciju o sigurnim školama od strane kako bi se napravio prvi korak prema zaštiti djece u područjima sukoba istočne Ukrajine. UNICEF tada bilježi kako je od mina ili drugih eksplozivnih ostataka rata ozlijeđeno je ili ubijeno 172 djece, najmlađa i jednogodišnja djevojčica. Samo u 2019. je prijavljeno 36 napada na škole, među kojima je jedna škola oštećena 15 puta. Više od 750 obrazovnih objekata je oštećeno ili uništeno od početka sukoba. Vitalna vodovodna i sanitarna infrastruktura bile su napadnute 80 puta samo u 2019., a unazad tri godine bilo je više od 300 takvih incidenata. UNICEF je tada apelirao na potrebu osiguranja pitke vode, na uspostavu sanitarne i higijenske aktivnosti, uključujući transport vodi te opskrbu kemikalijama za pročišćavanje vode. Ustvrdilo kako 430.000 djece živi s psihičkim ranama i potrebna im je stalna podrška kako bi se riješili emocionalne traume odrastanja u dugotrajnom sukobu.
EU rezolucija o zaštiti ukrajinske djece i mladih
Europski je parlament usvojio Rezoluciju o zaštiti koju EU pruža djeci i mladima koji bježe od rata protiv Ukrajine, a u kojoj navodi kako su upravo djeca, posebno ona bez pratnje, izložena povećanom riziku od nasilja, zlostavljanja, iskorištavanja i trgovine ljudima. Pozvao je sve EU članice da svakom djetetu bez pratnje odmah po dolasku u njihovu zemlju imenuju skrbnika. Apelira na članice da svim izbjeglicama pruže ključne usluge povezane sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, posebno u ublažavanju posljedica proživljenog seksualnog nasilja. Ovo su europarlamentarci uvrstili u Rezoluciju očito potaknuti slučajem Poljske koja ne omogućava silovanim Ukrajinkama da obave pobačaj premda ni po koju cijenu ne žele roditi dijete svog silovatelja. U točki 22. Rezolucije pozivaju “na hitno olakšavanje prekograničnog pristupa skrbi u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i/ili, prema potrebi, prijelaza u druge države članice EU-a kako bi se prevladala stroga ograničenja u državama članicama tranzita i onima koje primaju izbjeglice te kako bi se zajamčilo da djeca i mladi koji bježe iz Ukrajine imaju pristup sveobuhvatnim uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem te higijenskim proizvodima”.
U točki 28. EU parlamentarci se osvrću na posebno težak položaj ugroženih skupina, kao što su LGBTIQ+ osobe, transrodne osobe i dugine obitelji, koje se susreću s diskriminacijom na prijelazu granice, a djeci istospolnih parova prijeti opasnost da budu razdvojena od jednog ili oba roditelja. Europarlamentarci pozivaju države članice da pomognu u što bržem spajanju obitelji te da obustave usvajanja “kako bi se izbjeglo daljnje ili trajno odvajanje djece od njihovih roditelja i obitelji protivno njihovu najboljem interesu”.