U tjednu u kojem su Europska komisija i EU parlament obilježili 18. listopada kao dan suzbijanja trgovanja ljudima Policijska uprava zagrebačka objavila je kako je dovršila istragu u još jednom takvom slučaju. Prema priopćenju, dva muškarca, stara 42 i 39 godina te jedna četrdesetogodišnjakinja su mjesecima 26-godišnju djevojku prisiljavali na prostituciju. Pod prijetnjama i zbog straha za svoj život djevojka je pružala seksualne usluge, a oni su uzimali novac.
Ova zagrebačka žrtva jedna je od nekoliko desetaka tisuća žrtava trgovanja ljudima, koliko se procjenjuje da ih je na području Europske unije. Posljednji službeni podaci za 2017. i 2018. godinu pokazali su da je više od 14 tisuća žrtava trgovanja ljudima unutar EU, no stvarna je brojka znatno veća jer mnoge žrtve ostaju neotkrivene. Među otkrivenima je 60 posto žrtava seksualne eksploatacije.
U Strategiji EU o borbi protiv trgovanja ljudima osobito vrišti podatak da je gotovo svaka četvrta žrtva traffickinga dijete, dok su tri četvrtine počinitelja muškarci. Još je strašnija činjenica da se većinom te djece trguje upravo radi seksualnog iskorištavanja. U ukupnom broju žrtava seksualnog iskorištavanja 92 posto su žene i djevojke čime ta trgovina ulazi u domenu rodno uvjetovanog nasilja. Osobito su ugrožene maloljetnice i mlade žene iz romskih zajednica zbog siromaštva, niske razine obrazovanja, nesigurnih uvjeta stanovanja, socijalne isključenosti i diskriminacije.
Žrtve seksualnog iskorištavanja svojim izrabljivačima u jednoj godini donesu 14 milijardi eura zarade, što je više od trećine hrvatskog vanjskog duga i jasan je dokaz kako je taj oblik kriminala među najprofitabilnijima.
Trgovina ljudima unosnija od trgovine drogom
“Za organizirane kriminalne skupine trgovina ljudima ima prednost nad trgovinom drogom, jer se ljude kao robu može prodavati iznova i iznova. Trgovina ljudima također je isplativija od ‘tradicionalnog’ ropstva, jer se žrtve obično ‘nabavljaju’ iz siromašnijih zemalja i prodaju u bogatije zemlje, gdje ih se može prodati za ogroman profit”, navodi Iva Milković, sveučilišna specijalistica kriminalističkog istraživanja zaposlena u MUP-u RH u svom radu “Trgovina ljudima kao najteži oblik kršenja ljudskih prava”.
Visoku profitabilnost trgovanja ljudima Iva Milković objašnjava činjenicom da su troškovi iskorištavanja osobe vrlo niski, a posao koji obavlja zarobljena osoba mogu se ponavljati, za razliku od druge robe koja se može prodati samo jednom.
“Potražnja razvijenog svijeta za jeftinom radnom snagom, jeftinim predmetima ili jeftinim seksualnim uslugama održava tržište. Zemlje s velikom spremnošću za plaćanje i s velikom populacijom favorizirane su među trgovcima ljudima jer je tako očekivana dobit veća”, navodi Milković.
U Hrvatskoj minimalna kazna jedna godina, Direktiva EU propisuje pet
Visoke zarade trgovaca ljudima omogućuju im s druge strane visoku razinu zaštite od policijskog i pravosudnog progona. Europska komisija u svojoj Strategiji navodi kao jedan od ključnih problema “nizak broj kaznenih progona i osuda trgovaca”, a za prekid lanca trgovine ljudima potreban je “snažan odgovor kaznenog pravosuđa”, učinkovite istrage, kazneni progoni i osude.
Kolika osuda čeka zagrebački trojac? Bude li im na sudu dokazano trgovanje ljudima, mogu prema članku 106 Kaznenog zakona u zatvor od jedne do deset godina, a da je žrtva dijete, mogli bi dobiti od tri do petnaest godina zatvora. No, poznavajući praksu hrvatskog pravosuđa, ne moraju strahovati od maksimalne kazne, jer se takve rijetko izriču.
Zanimljivo je da sam Kazneni zakon, koji je posljednji puta mijenjan sredinom ove godine, nije usklađen sa Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava. Članak 4. Direktive kaže da za kazneno djelo trgovanja ljudima ne može biti propisana zatvorska kazna manja od pet godina. Naglasak je na činjenici da je riječ o Direktivi, koja obvezuje države članice. Očito Hrvatska ne shvaća problem trgovanja ljudima jednako ozbiljno kao Europa, koja tu vrstu kriminala svrstava u organizirani kriminal, zalaže se za najstrože kazne i oduzimanje imovinske koristi. Osim seksualnog iskorištavanja, u tu vrstu kriminaliteta Direktiva uključuje i prisiljavanje žrtava na prosjačenje, džeparenje, krađu u trgovinama, prodaju droge, odstranjivanje organa, nezakonito posvajanje, prisilni brak…
Među žrtvama raste broj muškaraca, prodaju ih za rad
Koliko su izrabljivači u Hrvatskoj zaradili na žrtvama trgovanja ljudima, kojih je od 2002. do 2020. godine registrirano 399, nije poznato. Izvješće o provedbi nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za 2020. godinu donosi samo podatke o državljanstvu žrtava i uhvaćenih trgovaca. Trgovci su državljani Hrvatske, BiH i Srbije, a njihove žrtve su najvećim dijelom državljanke i državljani Hrvatske. Za njima slijede žrtve sa Tajvana, koje su sve otkrivene 2018. godine, a bilo ih je 59. U 2020. godini hrvatske su vlasti otkrile petnaest žrtava trgovanja ljudima, među kojima je bilo 14 iz Hrvatske i jedna iz SAD-a. Od tih petnaest žrtava sedam je bilo žena, sve u dobi od nula do 30 godina, dok su kod muškaraca zastupljene sve dobne skupine. Žene su iskorištene za seksualnu eksploataciju i prisilni brak, dok su muškarci prodani za rad, činjenje protupravnih radnji i ropstvo.