Danas je započeo prvi Europski tjedan rodne ravnopravnosti, kojim Europski parlament obilježava 25. godišnjicu Pekinške deklaracije kojom se 148 država potpisnica obvezalo na borbu za ravnopravnost žena na svim poljima. Tjedan, organiziran na inicijativu Odbora za ženska prava i rodnu ravnopravnost (FEMM), započeo je izvještajem i raspravom o trgovini ljudima, a narednih dana bavit će se i problematikom raka dojke, ekonomskim utjecajem pandemije COVID-19 na žene, rodnom jednakošću u medijskom sektoru i digitalnom obrazovanju, seksualnim i reproduktivnim pravima… Tjedan završava u četvrtak objavom ovogodišnjeg Indeksa rodne ravnopravnosti, kojeg objavljuje Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), a ovogodišnji mu je fokus na digitalizaciji u svijetu rada i njezinim posljedicama na ravnopravnost spolova.
Prvi dan Tjedna započeo je raspravom o trgovini ljudima koja je u uskoj vezi s rodnom ravnopravnošću, što potvrđuju i brojke: većina žrtava takvih zločina su žene i djevojčice, a više od 70 posto počinitelja su muškarci. Djeca su gotovo četvrtina svih žrtava, a najviše su ugroženi migranti i izbjeglice. Žene i djevojčice kriminalne grupe otimaju i prodaju za prostituciju, kao inkubatore za rođenje djeteta koje će biti prodano usvojiteljima, za trgovinu organima ili kao sluškinje, a sve te žrtve zbog lockdowna teže mogu potražiti i dobiti pomoć. Trgovina ljudima drugi je najprofitabilniji kriminalni biznis, odmah nakon trgovine drogom.
Organizacija GRETA (Group of Experts on Action against Trafficking in Human Beings), koja prati provedbu Konvencije Vijeća Europe o borbi protiv trgovine ljudima, a čije su potpisnice 47 država, u svojoj je analizi pokazala da je od 2015. do 2018. u praćenim zemljama broj žrtava trgovine ljudima porastao sa 10.598 na 15.310 ili za 44 posto. Naravno, riječ je samo o otkrivenim žrtvama. Davor Derenčinović, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i predsjednik GRETA-e, upozorio je da je u porastu trgovina ljudima koje se koristi kao robovsku radnu snagu, a posebno su na meti migranti.
Izvještaj GRETA-e za prošlu godinu pokazao je da je kažnjavanje trgovaca ljudima nezadovoljavajuće, da je broj kaznenih progona i osuda za kaznena djela trgovine ljudima i dalje nizak u mnogim državama potpisnicama Konvencije, izrečene kazne su preniske, a oduzimanje imovine trgovcima ljudima je prerijetko.
Europski tjedan rodne ravnopravnosti obilježen je turbulentnim zbivanjima. Poljska je zadala novi udarac ljudskim pravima gotovo potpunom zabranom legalnih abortusa koje je proglasila neustavnima, što je izazvalo žestoke proteste na ulicama Varšave i drugih poljskih gradova, ali i nasilnu reakciju policije prema prosvjednicima, među kojima je bio i poljski europarlamentarac Robert Biedroń. Zbivanja u Poljskoj potaknula su Evelyn Regner, predsjednicu Odbora za rodnu ravnopravnost, da otvarajući Tjedan još jednom osudi odluku tamošnjeg Ustavnog suda jer se njome ugrožavaju životi žena i da ponovi kako je to nečuveno.
Trumpova deklaracija protiv abortusa
Prije četiri dana, 22. listopada, u Ženevi su pak 32 zemlje, pod motom promicanja ženskog zdravlja, jačanja obitelji, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, potpisalo Deklaraciju kojom se izjašnjavanju za zabranu pobačaja jer je obitelj “prirodna i temeljna cjelina društva”, „majčinstvo i djetinjstvo imaju pravo na posebnu njegu i pomoć“, a „žene igraju presudnu ulogu u obitelji“. Deklaracija je dio izborne kampanje američkog predsjednika Donalda Trumpa, a uz SAD pokrovitelji su joj Brazil, Egipat, Uganda, Indonezija i Mađarska. Među državama potpisnicama su Bahrejn, Bjelorusija, Burkina Faso, Gambia, Irak, Kenija, Libija, Sudan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bjelorusija… i slične zemlje koje su na svjetskim ljestvicama poštivanja ljudskih prava redovito na začelju. Tu je, očekivano, i Poljska.
Dirigentsku palicu virtualnog potpisivanja Deklaracije držao je američki državni tajnik Mike Pompeo.