Od šest članica Europske unije u kojima je prostitucija ilegalna, samo Hrvatska i Rumunjska kažnjavaju isključivo osobe koje se bave prostitucijom, dok su njihovi klijenti abolirani od bilo kakvih zakonskih sankcija. Potpuno suprotno od posljednjeg zaključka Europskog parlamenta, usvojenog na sjednici 14. rujna ove godine. Parlamentarci su se, usvajajući izvješće o regulaciji prostitucije u EU i njenom utjecaju na rodnu ravnopravnost i prava žena, nedvosmisleno izjasnili da je prostitucija oblik nasilja i da je provedba programa podrške i izlaza za preživjele najbolji način za njegovo suzbijanje.
Koliko je tema važna, potvrđuje statistika: u Europi žene čine 90 posto osoba koje se bave prostitucijom i 87 posto žrtava trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Parlamentarci traže da se osobama koje se bave prostitucijom, umjesto kažnjavanja, omogući izlazak iz zone eksploatacije i nasilja zdravstvenom, socijalnom, obrazovnom i ekonomskom potporom. Upozorili su i na negativne posljedice prostitucije na percepcije i očekivanja mladih ljudi, pozvavši se na studije provedene u Švedskoj gdje su, nakon što je usvojen model jednakosti, dječaci i muškarci značajno promijenili stavove.
Uspjeh švedskog modela
Takozvani švedski model definiran u zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja 1999. uspostavio je politiku nulte tolerancije prema prostituciji i trgovini ljudima kažnjavajući kupce “usluga”. Kako su kupci riskirali kazne, smanjio se njihov broj pa je tržište prostitucije postalo manje unosno. Tadašnja švedska Vlada smatrala je da nije razumno kazniti osobu koja prodaje seksualnu uslugu jer je ona u većini slučajeva slabija strana koju iskorištavaju. Šveđani su jasno definirali temeljni uzrok prostitucije – da ona ne bi mogla cvjetati bez muške potražnje i korištenja žena i djevojaka za seksualno iskorištavanje te su za njih prostituirane žene i djeca žrtve muškog nasilja koje imaju pravo na pomoć.
Umjesto žene koje prodaju seksualne usluge, europarlamentarci ovom odlukom na stup srama stavljaju kupce. Potpuno obrnuto od onoga što je trenutno na snazi u Hrvatskoj. Iz nevladinih udruga koje se bave zaštitom žena i borbom za ljudska prava doznajemo da su, uoči posljednjih izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je na snazi od 11. svibnja ove godine, tražili da se izbaci članak 12. koji glasi: “Tko se odaje prostituciji, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 100,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana”. No, nije prošlo, kao ni zahtjev da se kažnjavanje prebaci na kupce.
Fokus izvještaja je na zaštiti žena od nasilja
“Dekriminalizacija žena u prostituciji je izrazito važna za Hrvatsku gdje imamo situaciju da su žene kažnjavane, a posljedično višestruko diskriminirane i stigmatizirane u sustavu. Fokus ovog reporta bio je na tome da se zaštite žene, osobito od nasilja i eksploatacije, a dio toga je pokretanje procesa kojim bi se zaustavila praksa kažnjavanja. Naš fokus je uvijek bio na maksimalnoj zaštiti žena i to je glavna poruka i ovog izvještaja. Dokazano je da kriminalizacija negativno utječe na sigurnost, zdravlje i dobrobit osoba koje se time bave, u ovoj situaciji većinski dijelom žena. Vlada bi trebala imati sluha za široki konsenzus koji postoji na razini donositelja i provoditelja javnih politika oko toga da se prodaja seksualnih usluga ne bi trebala kažnjavati. Dodajem da je to i u skladu s međunarodno-pravnim standardima zaštite ljudskih prava”, rekao nam je hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić, koji je strastveno angažiran upravo na pitanjima zaštite žena i ljudskih prava.
Centar za žene žrtve rata ROSA, koji se od 1992. bavi podrškom ženama žrtvama ratnog i drugih oblika patrijarhalnog nasilja, pozdravio je ovu povijesnu odluku Europskog parlamenta. Kažu da je to velika pobjeda za žene u prostituciji.
Uzroci i posljedice prostitucije su seksizam i siromaštvo
“Izvještaj priznaje prostituciju kao oblik nasilja i poziva zemlje članice EU da provedu sve komponente abolicionističkog modela, a to znači da donesu zakonodavne mjere koje prepoznaju strukturalnu narav nasilja prema ženama i nejednake odnose moći u društvu. Evropski parlament navodi da prostitucija nije niti oblik rada niti individualni izbor, već sustav nasilja na temelju višestrukih obrazaca diskriminacije. … Parlament ističe da su prostitucija i seksualno iskorištavanje uzrok i posljedica nejednakog postupanje prema ženama i muškarcima, seksizma, rasizma, siromaštva i socijalne isključenosti koji samo produbljuju stereotipe o ženama i muškarcima. … Parlament poziva države članice da osiguraju kažnjivost za navođenje, prihvaćanje ili dobivanje seksualnih radnji uz naknadu, obećanje naknade, pružanje koristi u naravi ili obećanje takve koristi te poziva na kriminalizaciju svih oblika podvođenja. Države moraju osigurati da je korištenje prostitucije kazneno i dekriminalizirati osobe u prostituciji jer su one žrtve nasilja i dužna im je osigurati punu podrška pri njihovom izlasku iz prostitucije”, stoji, među ostalim, u priopćenju Centra ROSA.
Izlazne strategije iz prostitucije
Sanja Sarnavka, članica zaklade Solidarna te stručnjakinja za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i rodnu ravnopravnost, kaže da je glavno pitanje koje su izlazne strategije iz prostitucije, što ponuditi osobama koje su u prostituciji da se više ne bave time i da mogu kvalitetno živjeti od drugačije vrste rada, a za to treba ponajprije razgovarati sa njima.
“Ja sam apsolutno protiv legalizacije jer ona pospješuje trgovinu ženama kojima makroi oduzmu pasoš i onda im trebaju godine da se izvuku iz ropstva i nasilja jer onaj tko plaća smatra da time dobiva moć i može činiti što hoće”, kaže Sarnavka.
Hoće li hrvatska Vlada i na tematici prostitucije doživjeti kopernikanski obrat, kao što ga je doživjela kad je riječ o femicidu, potpuno je neizvjesno. Međutim, kako je to tema kojom se niti jedna politička opcija u Hrvatskoj nije voljna baviti, izvjesnije je da će taj problem još jednom gurnuti pod tepih, bez obzira što se predizborna kampanja već ozbiljno zahutala.
Raste broj prostitutki i bordela u Njemačkoj
Da legalizacija prostitucije ne vodi nužno do njezinoga pada, pokazuje primjer Njemačke čiji je Savezni ured za statistiku objavio da je broj službeno registriranih prostitutki 2022. godine porastao za 19 posto u odnosu na godinu ranije te ih je sada 28.280. Porastao je i broj bordela kojih je sada 2310. Statistika nije obuhvatila crnu zonu – neregistrirane prostitutke i bordele, no logično je pretpostaviti da i njihov broj raste.