MUP-ova statistika zabilježila je lani 16 posto više kaznenih djela silovanja u odnosu na godinu ranije, a pri tome je u 52 posto slučajeva silovanje počinjeno na štetu članova obitelji i bliskih osoba. Projekt “Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama” donio je porazne rezultate. Analiza 1274 prekršajne i kaznene presude za nasilje prema ženama pokazala je da je odluka o visini kazne i dalje u domeni osobne impresije suca.
Upravo je takva osobna impresija sudačkog trojca Visokog kaznenog suda – Željka Horvatovića, Marijana Bitange i Marije Balenović izazvala još jedno zgražanje javnosti jer su osuđenom silovatelju Željku Prigorcu za četvrtinu smanjili kaznu koju mu je Županijski sud u Karlovcu dosudio za silovanje mještanke, pa će on, uz prijevremeni otpust, biti vani već za godinu dana. Razlog: silovatelj je odlikovani branitelj. Zgražaju se nad tim i neki branitelji koji poručuju da je takvo poimanje olakotnih okolnosti u stvari pljuvanje po Domovinskom ratu i njegovim sudionicima.
Evo što su o postupku Visokog kaznenog suda rekli predstavnici pravobraniteljstva, Vlade i udruga civilnog društva.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Manje od 10 posto počinitelja rodnog nasilja dobilo je bezuvjetnu zatvorsku kaznu, a kad zločin počine predstavnici vojske ili policije tretman prema njima mora bi stroži, a ne blaži. Pravosuđe na bezuvjetne zatvorske kazne osuđuje manje od 10 posto počinitelja rodno utemeljenog nasilja, svi ostali osuđeni su relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama. Razlog za ovakvu blagu penalnu politiku upravo je kroničan nedostatak edukacije sudaca i državnih odvjetnika te opći deficit društvene prevencije. Ako se nečije sudjelovanje u Domovinskom ratu uzima kao olakotna okolnost kada su u pitanju kaznena djela rodno utemeljenog i seksualnog nasilja prema ženama ili djeci, onda nismo svi jednaki pred zakonom, niti država ima nultu toleranciju prema takvoj vrsti nasilja.
Hrvatska vojska i policija predstavnici su države, pa kada oni počine zločine tretman prema njima treba biti stroži, a ne blaži, jer time država ima priliku poslati najjasniju poruku cjelokupnom društvu o potpunoj neprihvatljivosti te vrste nasilja.
Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave
Vjerujem da ni branitelji ne vide smisao u tome da se u ovako teškim kaznenim djelima, kao što su silovanje, zlostavljanje ili uznemiravanje, koriste olakotne okolnosti. Na svakom sucu je da odluči o tome. Također, Vrhovni sud može kroz opću sjednicu donijeti određene zaključke u konkretnom slučaju ili nekom drugom. Olakotne niti otegotne okolnosti nisu propisane Kaznenim zakonom, odnosno tamo ne stoji jasno koje bi trebale biti otegotne, a koje olakotne okolnosti, već o njihovom postojanju odlučuje sudačko vijeće. Svakako je riječ o nečem što je pitanje sudbene vlasti, Vrhovni sud bi mogao dati svoje mišljenje može li se olakotna okolnost koristiti kod ovako teških kaznenih djela.
Udruga B.a.b.e.
Godinama slušamo obrazloženja sutkinja i sudaca kako se pri izricanju presuda moraju uzeti u obzir “olakotne okolnosti” sudjelovanja počinitelja teških i nasilnih kaznenih djela u Domovinskom ratu i na temelju toga smanjiti im kaznu. Previše nas to podsjeća na čuvenu rečenicu koja relativizira nasilje u našem društvu, a koju u ovom slučaju možemo parafrazirati i reći – tako vam je to u hrvatskim sudnicama. I dalje ćemo raditi na promjeni onih stavova sutkinja i sudaca koji su nespojivi s liberalnim demokracijama i 21. stoljećem.
Ženska soba, Centar za seksualna prava
Izrečena kazna je sramotno mala. Od kada status branitelja amnestira osobu od počinjenja teških kaznenih djela? Gledajući iz perspektive poruke društvu, na temelju tog statusa osoba bi trebala biti i teže kažnjena za počinjenje takvih delikata, jer sramoti sve druge sudionike Domovinskog rata, stavlja veliku mrlju i opravdanje da te poziv za obranu domovine brani od kasnijih gnjusnih i sramotnih ponašanja. Je li vrijeme da se udruge branitelja oglase o tome i jasno zauzmu stav da nisu iznad zakona, da smo pred zakonom svi ravnopravni i da kada pojedinci počine kaznena djela, ne mogu imati kao opravdanje svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu.