Prije 25 godina, 22. rujna, Mato Oraškić je na zagrebačkom Općinskom sudu usmrtio suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, sutkinju Ljiljanu Hvalec i teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković, usred sudnice i brakorazvodne parnice. Prije 20 godina je Hrvatski sabor današnji datum proglasio Nacionalnim danom protiv nasilja nad ženama. Od tada je ubijeno više od 400 žena, a tisuće su pretrpjele i još trpe fizičko, emocionalno, psihičko ili ekonomsko nasilje, ili kombinaciju više njih. Tu je i institucionalno nasilje kroz koje djevojke i žene prolaze kad prijave nasilnika.
Prigodno, hrvatskim su političarima proteklih dana puna usta osuda nasilja. Premijer Andrej Plenković izjavio je da “nasilje nema opravdanja i ne smije se tolerirati”. Na sjednici Vlade objavio je: “Obilježavanje ovoga dana važno je za senzibiliziranje i edukaciju javnosti te slanje jasne poruke da nasilje nema opravdanja, da se ne smije tolerirati i da ono nije nikakva privatna stvar. Kroz tri kruga izmjena materijalnog i procesnog kaznenog zakonodavstva stvoren je kvalitetan pravni okvir koji omogućuje adekvatno sankcioniranje počinitelja kaznenih djela nasilja nad ženama. No borba protiv nasilja nad ženama obveza je svih institucija. Poruka da nasilje nije prihvatljivo mora dolaziti od svih segmenata društva, uključujući od pravosuđa koje je dobilo instrumente za izricanje strogih, odvraćajućih sankcija i vođenje postupaka na način da se snažnije štite prava i interes žrtava.”
Božinović o prevenciji i edukaciji
Njegov bliski suradnik, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, također je prigodno reagirao: “Kada policija postane uključena, reagiramo odlučno – štitimo žrtve i privedemo počinitelje pravdi. Međutim, to najčešće znači suočavanje s posljedicama već počinjenog zločina, dok je pravo rješenje u sprječavanju nasilja prije nego što do njega uopće dođe. Uz brzu reakciju policije, pravosuđe igra ključnu ulogu u ovom procesu. Brze i adekvatne sudske presude ne samo da pružaju potrebnu zaštitu žrtvama, već djeluju odvraćajuće na postojeće i potencijalne počinitelje, šaljući jasnu poruku o nultoj toleranciji prema nasilju nad ženama. Prevencija i edukacija su ključni u ovoj borbi. Pravi napredak možemo postići samo zajedničkim naporima svih relevantnih institucija, organizacija i svakog pojedinca. Stvaranje društva u kojem nasilni oblici ponašanja nemaju opravdanja mora postati dio naše kolektivne svijesti, a do toga nećemo doći oslanjajući se samo na represiju”.
Ali u vrijeme kad se lani vodila javna rasprava o uvođenju femicida u Kazneni zakon vladajući, čiji je utjecajni član i tada bio ministar Božinović, potpuno su se oglušili na zahtjeve nevladinih organizacija da se istodobno u katalog teških kaznenih djela uvrsti prisilna kontrola, model nasilnih ponašanja koje nasilnici primjenjuju godinama prema svojim žrtvama, uvijek prethode femicidu, a ostanu ispod radara procesuriranja jer ih Kazneni zakon ne prepoznaje kao nasilje prema ženama.
Osudama se pridružio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji je na sjednici u petak pozvao na minutu šutnje trima ženama ubijenima prije 25 godina na sudu i svim drugim ženama žrtvama nasilja.
Jandrokoviću je nasilje “društveno razarajući izazov”
„Taj nas je strašni čin na vrlo potresan način podsjetio koliko često nasilje nad ženama dolazi iz kruga obitelji. A nasilje u obitelji ima mnogo lica. Ono, među ostalim, može biti fizičko, psihičko, spolno i ekonomsko. Sva su jednako nedopustiva i zaslužuju najsnažniju osudu. Ne može se bježati od činjenice da je problem nasilja nad ženama u našem društvu još uvijek bolno prisutan”. Nazvao ga je “društveno razarajućim izazovom” i dodao da osobite napore treba ulagati u edukaciju i u prevenciju nasilničkog ponašanja.
Izjave su to prvih ljudi vlasti koji su izravno odgovorni za (ne)funkcioniranje institucija koje bi trebale odvraćati potencijalne počinitelje, strogo kažnjavati počinitelje i štititi žrtve. U stvarnosti, samo u posljednje vrijeme u javnost su isplivala dva primjera kako se nasilje prema ženama tretira u stvarnosti. Osječki sud je na dvije godine osudilo trojicu koji su godinama seksualno iskorištavali kći svog susjeda, djevojku s mentalnim teškoćama: jedan je policajac, dvojica sudionici domovinskog rata. Osječki ginekolog, osuđen za silovanje, nastavio je raditi i silovati dok pritisak javnosti nije postao toliko jak da su mu napokon uručili otkaz. Bit će zanimljivo dočekati pravosudni rasplet slučaja i vidjeti je li u skladu s apelom ministra Božinovića da sudske presude trebaju biti “brze i adekvatne”. Iskustvo pokazuje da do sada uglavnom nije bilo tako.
Četiri preporuke Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svojoj je ovogodišnjoj poruci sažela četiri preporuke ključne za efikasniju borbu protiv nasilja nad ženama. Za unaprjeđenje sustava treba osigurati:
- Sustavnu i kontinuiranu edukaciju svih nadležnih tijela koja postupaju sa žrtvama seksualnog nasilja, a koje bi obuhvaćale i primjenu rodno senzibilnog tretmana prema žrtvama seksualnog nasilja kao i primjenu međunarodnih standarda.
- Uvođenju sveobuhvatnog seksualnog odgoja i obrazovanja, uključujući teme o ravnopravnosti spolova kao obvezatnog nastavnog sadržaja na svim obrazovnim razinama, a ne isključivo kroz među-predmetne teme.
- Daljnje jačanje međuresorne suradnje svih nadležnih tijela, a u cilju prevencije i pružanja pomoći žrtvama seksualnog nasilja.
- Dosljednu primjenu Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
Za Kekin institucije žrtvi poručuju da šuti
Od do sada poznatih predsjedničkih kandidata o nasilju nad ženama ovih se dana oglasila jedino Ivana Kekin napomenuvši kako je ove godine svaki mjesec neku ženu ubio ili pokušao ubiti bivši ili sadašnji partner. “Da su u mnogim od tih slučajeva institucije odradile svoj posao, prepoznale nasilje, da ga nisu tolerirale i štitile, ono se moglo spriječiti, a ovako one šalju aktivnu, jasnu i glasnu poruku žrtvi da šuti. Kad vidite vijest na Dnevniku da je žena ubijena nakon što je prijavila nasilnika i nakon što je on bio na sudu, to je poruka ženama da šute, a isto je i s osječkim ginekologom gdje se žena izložila, prošla mučno suđenje, a on je osuđen i nastavio je raditi. Žene nemaju povjerenja u sustav, misle da ih neće zaštiti, a po nekim stvarima očito se vidi i da će ih dodatno ugroziti”.
Saborska zastupnica i predsjednica zagrebačkog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Rada Borić upozorila je da nasilje nad ženama ne vrše samo sadašnji i bivši partneri nego i institucije koje nisu voljne pravovremeno ga spriječiti.
“Vrijeme je za akciju. Prestanite štititi silovatelje i nasilnike!”, kratka je i jasna poruka ženskih udruga sa ovogodišnjih prosvjeda protiv nasilja, kojom su sažele svu bit problema protiv kojih se već godinama bore, i to ne samo prigodno, nego svakodnevno.
Kampanja udruge B.a.b.e. protiv online nasilja
U porastu je online nasilje prema ženama koje se događa u naoko virtualnom prostoru, a posljedice su mu jednako teške i dugotrajne kao i offline nasilja. Online nasilje također ima bezbroj lica – od uznemiravanja putem elektronske pošte, društvenih mreža, preko uhođenja, zatim govora mržnje javno obznanjene protiv djevojaka i žena, iznuđivanja i ucjena, sve do doxinga ili javne objave osobnih podataka bez pristanka i tzv. osvetničke pornografije, javne objave eksplicitnih fotografija ili snimki bez pristanka.
Kampanju ‘Surf&Sound 2.0’ koju provodi udruga B.a.B.e, a riječ je o podizanju svijesti u društvu da je online nasilje prema ženama sveprisutno, da svaka može postati njegova žrtva i da ga se suzbijati može samo promjenom stavova o njegovoj toleranciji. Cilj joj je osvijestiti i žrtve da svaku vrstu online nasilja prijave pa je uspostavljena aplikacija Neon pomoću koje se u par klikova nasilje može prijaviti.
Na platformi Neon otvoren je za registraciju i Forum pod nazivom ‘Nisi sama’, kako bi djevojke i žene koje su doživjele online nasilje dobile podršku i ohrabrenje. Tu se može podijeliti priča, čuti iskustva drugih, dati ili primiti savjet. Registriraj se na Forum na https://babe.hr/forum/
