Europski sud pravde (CJEU) jučer je donio povijesnu presudu po kojoj istospolni roditelji i njihova djeca moraju biti priznati kao obitelj u svim državama članicama Europske unije. Riječ je o presudi po tužbi koju su Europskom sudu podnijele Bugarka Kalina Ivanova i Britanka Jane Jones, registrirane kao majke Sare, rođene u Španjolskoj 2019. Niti jedna od majki nije španjolskog podrijetla, što znači da državljanstvo u toj zemlji nije dozvoljeno, a Jones nije mogla prenijeti svoje britansko državljanstvo kćeri jer je rođena na Gibraltaru.
Ivanova je stoga zatražila bugarsko državljanstvo za Saru, što je odbijeno jer istospolni brakovi u toj državi nisu legalno priznati. Državljanstvo su malenoj sari odbili dati s obrazloženjem da dijete ne može imati dvije majke. Posljedica toga je bila da mala Sara ostaje bez ikakvog državljanstva, što znači da ne može napustiti Španjolsku, zemlju prebivališta svojih roditeljica, kao niti izvaditi osobne dokumente. Na taj bi joj se način ograničio pristup obrazovanju, zdravstvu i socijalnom osiguranju. Europski sud pravde jučer je u presudi donio odluku po kojoj Sara mora dobiti bugarsku putovnicu.
Djecu istospolnih roditelja mora pravno priznati svaka EU članica
‘Ova je presuda donijela i dugo očekivano objašnjenje prema kojem roditeljstvo uspostavljeno u jednoj državi članici EU-a ne može biti odbačeno u drugoj pod izgovorom zaštite nacionalnog identiteta’, izjavio je nakon presude Arpi Avetisyan, odvjetnik koji vodi sudske procese za nevladinu organizaciju ILGA Europa i dodao: ‘Ovo je pravi dokaz da je EU unija jednakosti i radujemo se što ćemo vidjeti dugine obitelji koje uživaju svoja prava na slobodu kretanja i druga osnovna prava na ravnopravnoj osnovi s ostalima. Važno je da se presuda odmah implementira, ne samo zbog male Sare i njezine obitelji, već i zbog drugih obitelji suočenih sa sličnim problemima diljem EU-a’.
Na presudu se žalba ne može uložiti i ona postaje smjerokaz svim zemljama članicama na koji način trebaju priznavati roditeljstvo, odnosno dati prava državljanstva djeci istospolnih obitelji koje se nađu u istim ili sličnim situacijama. Europski sud pravde je jasno rekao da ako jedna zemlja priznaje roditeljski odnos s djetetom, onda to mora napraviti svaka država članica kako bi se jamčilo pravo djeteta na slobodno kretanje.
Partnerstvo sklopljeno u inozemstvu u Hrvatskoj tek kao bilješka u knjizi rođenih
Ova se presuda odnosi i na postupanja u Hrvatskoj, koja priznaje istospolne brakove iz inozemstva i u kojoj se može registrirati partnerstvo, ali istodobno ljudi koji imaju djecu, a rođena su vani i imaju rodni list gdje su navedena dva oca ili dvije majke, Hrvatska im to ne priznaje, jer imamo samo rodne listove s ocem i majkom. Na te paradokse već godinama upozoravaju u udruzi Dugine obitelji i traže promjenu takve prakse. I prije donošenja ove povijesne presude Hrvatska je krenula u izmjenu Naputka za vođenje registra životnog partnerstva prema kojem će se istospolni parovi, koji su se vjenčali u inozemstvu, moći i u Hrvatskoj registrirati kao životni partneri. Prema Naputku će se prvi puta omogućiti upis životnog partnerstva u registar, a ne tek kao bilješka u maticu rođenih, što se do sada čini. Ministarstvo je novi Naputak izradilo nakon što je u travnju Visoki upravni sud Republike Hrvatske pravomoćno presudio u korist dviju hrvatskih državljanki koje već godinama žive u istospolnom braku sklopljenom izvan Hrvatske. Visoki upravni sud je potvrdio da su one bile diskriminirane jer im zagrebački matični ured nije htio izdati izvadak o životnom partnerstvu, već im je tu činjenicu upisao tek u obliku zabilješke u rodne listove, iako je niži sud prethodno jasno rekao da je istospolni brak sklopljen u inozemstvu izjednačen sa životnim partnerstvom u Hrvatskoj te nema nikakvog razloga da one ne budu upisane u Registar životnog partnerstva, kao što bi inozemni heteroseksualni brak bio upisan u maticu vjenčanih, a ne kao zabilješka u rodnom listu.
Hrvatska ima problem priznati prava djeci s dvije tate ili dvije mame
Još u razgovoru na tu temu ljetos za Reci.hr je predsjednik udruge Dugine obitelji Danijel Martinović naglasio kako naputak valja temeljitije doraditi te u obzir uzeti niz drugih administrativnih problema s kojima se u praksi suočavaju istospolni parovi: ‘Ljudi imaju i djecu koja su rođena vani, tamo dobiju rodni list gdje su navedena dva oca ili dvije majke, a Hrvatska im ne može priznati takav rodni list jer imamo samo rodne listove s ocem i majkom. Ministarstvo je, na primjer, moglo donijeti odluku da se uvede više vrsta rodnih listova, ne da se ukine ovaj postojeći, nego da se dodaju i druge mogućnosti.’
Na urušavanje već stečenih prava LGBTIQ+ osoba ljetos je upozorio i potpredsjednik EK-a Josep Borrell povodom Dana borbe protiv homofobije naglasivši da se to posebice događa tijekom pandemije koronavirusa, a oglasila se i ILGA-Europe: „Donošenje zakona kojima se unaprjeđuju prava LGBT+ osoba u Europi je doslovno na mrtvoj točki uslijed porasta homofobne i transrodne retorike od strane političara u zemljama među kojima su Poljska i Mađarska.“ Tako su se među zemlje koje su dobile manje bodova u ovogodišnjem indeksu “Europe duginih boja” svrstale i Velika Britanija, Italija i Ukrajina.
Francuska će oštrije kažnjavati primjene konverzijske terapije nad LGBT+ osobama
Francuski parlament upravo je u pripremi prijedloga zakona o zabrani konverzijskih terapija kojima se LGBT+ osobama želi nametnuti heteroseksualnost. Konverzijske terapije već jesu kazneno djelo, no kako one dolaze, odnosno znaju se primjenjivati u različitim oblicima, teško ih je prepoznavati. Novim bi se zakonom to kazneno djelo bolje definiralo, a kazne bi mogle iznositi i do tri godine zatvora i 45.000 eura. Praksu konverzijskih terapija brane i u Europi kazneno progone Malta, Njemačka i nekoliko španjolskih provincija. U Kanadi je prijedlog zakona koji ih zabranjuje upravo usvojen 1. prosinca u donjem domu parlamenta. U Britaniji je u javnoj raspravi prijedlog zakona o zabrani konverzijskih terapija na maloljetnicima i odraslima bez njihova pristanka.