Ukrajinske djevojke i video snimci ratnog silovanja! Iza toga se ne krije još jedna reportaža o nezamislivom stradanju civila zbog rata u Ukrajini. Ne, to je nova kategorija koja se pojavila na Pornhubu, otkriva istraživačka novinarka Julie Bindel za portal UnHerd i navodi da na tim videima dominiraju ruski vojnici dok provode brutalne zločine. A oni se zbivaju u okupiranim ukrajinskim gradovima.
Iz jednoga od njih priča je doprla i do hrvatskog Centra za žene žrtve rata Rosa. Ukrajinka koja je u Hrvatskoj kaže da joj poznanica, koja je ostala zatočena u gradu kojeg su preuzeli Rusi, javlja o silovanjima svojih sugrađanki koja čine ruski osvajači.
Ratno silovanje dio je ratne taktike čiji je cilj demoralizacija žena i uništenje zajednice u kojoj žive, a rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a protiv seksualnog nasilja u ratnim sukobima proglašavaju ga ratnim zločinom te od sukobljenih strana traže jamstva da neće vršiti seksualno nasilje, a eventualne izgrede će učinkovito istražiti i kazniti. Rezolucije je potpisala i Rusija kao članica Vijeća sigurnosti.
Jedanaest silovanih žena u Kershonu, pet ih je preživjelo
Maria Dmytrieva, ukrajinska feministička aktivistica i članica Globalne mreže žena mirotvoraca, s Julie Bindel je razgovarala preko zooma iz svog zamračenog stana u gradiću nedaleko Kijeva.
“Lokalni ginekolog iz Kershona potvrdio je da je dobio jedanaest prijava žena da su ih ruski vojnici silovali. Od tih jedanaest žena samo ih je pet preživjelo”, rekla je Dmytrieva. Sve preživjele žrtve silovanja dugo će trpjeti posljedice, pa i nakon završetka rata, a pogotovo one čije snimke kruže internetom. Pojam osvetničke pornografije s njima je dobio novu, još bolesniju dimenziju.
Nisu sigurne ni Ukrajinke koje su uspjele pobjeći iz okupiranih područja. Naprotiv, na njih vrebaju makroi i trgovci ljudima. Dmytrieva kaže da su makroi oteli nekoliko djevojaka u njemačkim izbjegličkim kampovima, sretni što “mlade svježe Ukrajinke prelaze njemačku granicu”, kako su se međusobno hvalili na internetu. Žene iz Ukrajine makroi najviše vrebaju na poljskoj granici, jer ih tamo i stiže najviše, a budući da su bez doma, bez novca, bez posla i bez prave zaštite, pripadaju među najranjivije skupine.
Kupci žena slave rat jer im dovodi više žrtava za biznis
Europska mreža žena migrantica u svojoj izjavi o ratu u Ukrajini upozorava da su na pornografskim stranicama u trendu oznake “ukrajina” i “ukrajinske djevojke”, a “kupci žena u prostituciji slave rat u Ukrajini” jer im on dovodi više žena i djevojaka za njihov biznis.
“Mediji diljem svijeta govore o ratu, gospodarskim i vojnim akcijama, oružju i geopolitičkom utjecaju. Novinari govore o financijama i tržišnim krahovima, novcu, teritoriju i moći. Ono o čemu ne govore, ili govore nedovoljno, jesu žene i djevojke koje prolaze kroz bol, patnju, nasilje i slomljeno srce. Dužni smo ne zaboraviti na njih: žene su posvuda prve žrtvovane kada nastupi kriza”, stoji u izjavi Europske mreže žena migrantica. Poziva međunarodnu zajednicu da poduzme potrebne korake kako bi zaštitila žene i djevojke i podsjeća da prema Ženevskoj konvenciji žene i djeca moraju biti zaštićeni od silovanja, prostitucije ili bilo kojeg drugog oblika nasilja.
I Svjetska zdravstvena organizacija u svojem posljednjem biltenu upozorava na povećan rizik od trgovine ljudima, posebno za djecu i mlade bez pratnje, kao i na rodno uvjetovano nasilje, posebno kad prognanici borave u prihvatnim centrima ili sami u stanovima i kućama.
Makroe na granicama love policajci u civilu i legionari
Internet je preplavljen slikama uplakanih ukrajinskih žena i djece koji su spas od rata potražili preko granice. Nažalost, na mnoge od njih opasnost i dalje vreba.
Daily Mail je izvjestio kako je u Poljskoj uhićen muškarac osumnjičen da je silovao devetnaestogodišnju Ukrajinku nakon što ju je preko interneta namamio ponudivši joj utočište. Jedan drugi muškarac u izbjegličkom kampu u Poljskoj šesnaestogodišnjoj djevojci nudio je posao i sobu, no policija je intervenirala. Na drugom mjestu muškarac je izazvao sumnju jer je nudio pomoć samo ženama i djeci, a kad ga je policija ispitala, promijenio je priču.
Na poljskim i rumunjskim graničnim prijelazima policajci u civilu traže “kriminalne elemente”.
Berlinska policija na društvenim je mrežama na ukrajinskom i ruskom jeziku objavila upozorenja ženama i djeci da ne prihvaćaju ponude za noćenje i pozvala ih da prijave sve što im je sumnjivo.
Na poljskom prijelazu Medyka sedam bivših pripadnika Francuske Legije stranaca dobrovoljno osiguravaju prognanike i u potrazi su za trgovcima ljudima. Novinarima su izjavili kako su pronašli tri muškarca koji su pokušavali uvući u kombi veći broj žena, a kad su im legionari prišli, unervozili su se i pobjegli.
Prognanicima koji su ionako pod stresom zbog svega što su proživjeli dok su stigli do granice mnogi prilaze i nude besplatni prijevoz, boravak, posao… a oni ne znaju kome vjerovati. Zato im na granicama dijele letke s uputama da se za sve obrate policiji i humanitarnim organizacijama koje, pak, nastoje provjeriti svoje volontere uključene u ovu masovnu akciju zbrinjavanja više od dva i pol milijuna ljudi izbjeglih pred ratom.
“Nisam mogla ni zamisliti da bi tako velika tragedija mogla biti plodno tlo za kriminal”, izgovorila je novinarima jedna žena iz Ukrajine koja je, u samo jedno popodne, dobila tri ponude za prijevoz “na sigurno”. Nasreću, bila je upozorena i odbila ih je.
Žrtve ratnog silovanja u domovinskom ratu
Seksualno se nasilje često koristi ili naručuje kao ratna taktika koja cilja na civile. Hrvatski Centar za žrtve rata Rosa procjenjuje da je posljedica rata na prostoru bivše Jugoslavije – u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu i više od 22 tisuće žrtava silovanja, među kojima je najviše žena, no ima i muškaraca. Većina žrtava ostala je nepoznata jer nikad nisu prijavile slučaj. U Hrvatskoj su podnijeta 283 zahtjeva za status žrtve seksualnog nasilja prema Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na RH u Domovinskom ratu. Svoja prava ostvarilo je 150 žena i 44 muškarca, dok su ostali zahtjevi odbijeni.
“Procjenjuje se da je oko dvanaest do trinaest posto žrtava uopće zatražilo status”, rekla je Nela Pamuković iz Centra za žrtve rata Rosa. Status podrazumijeva pravo na medicinsku, pravnu i psihološku pomoć, kao i na financijsku naknadu. Jednokratna naknada iznosi sto tisuća kuna ili 150 tisuća ako je posljedica silovanja bila prisilna trudnoća, prisilni pobačaj, rođenje djeteta ili silovanje maloljetne osobe. Uz to, imaju pravo i na mjesečnu naknadu koja iznosi oko 2400 kuna.