U posljednjim danima bitke za posao zagrebačkog gradonačelnika tabor Miroslava Škore izvlači svakojake “argumente” kojima grčevito pokušava privući konzervativne birače i dobiti njihove glasove. Tako se posljednjih dana u toj artiljeriji zastrašivanja pojavila je i jedna nevjerojatna kovanica – “protunarodna rodna ideologija”. Zvuči zastrašujuće! Ideologije na ovim prostorima zadnjih tridesetak godina nisu dobrodošle, premda su u stvarnosti uvijek prisutne, a tek nešto “protunarodno”… Nepoželjan je i pojam roda jer je to “obična izmišljotina novovjekih ljevičara”. No, kad bi morali objasniti što je u stvari protunarodno u rodnoj ravnopravnosti, koju nazivaju ideologija, morali bi priznati da su protiv jednakih prava žena i muškaraca na zapošljavanje, na jednaku plaću, na školovanje…, a u borbi za svaki glas nije pametno javno priznati polovici ciljanog biračkog tijela da si protiv njegovih prava. I tako je pojam rodne ravnopravnosti zamagljen u zastrašujuće floskule koje se beskrajno ponavljaju, naravno bez argumenata jer njih niti nema.
Žestoko opiranje svemu što u sebi sadrži riječi “rodna” i “ravnopravnost” ima korijen u rodnim stereotipima, s kojima se susrećemo na svakom koraku – od reklama u kojima proizvod prodaje mlada, zgodna i razgolićena žena, preko statistike koja pokazuje kako su žene manje plaćene, više rade i imaju manje mirovine pa do nasilja koje se tolerira jer su žene podređene muškarcima.
Rodnim stereotipima, iza kojih stoji ideja o inferiornosti jednog spola i superiornosti drugog, pozabavio se i savjetodavni Odbor za jednake mogućnosti žena i muškaraca pri Europskoj komisiji u svojoj analizi rodnih stereotipa u državama članicama. Odbor upozorava da rodni stereotipi, koji su definirali tradicionalne norme muškosti prema kojima se već dječake uči da muškarci ne plaču i ne pokazuju svoje osjećaje, što se u analizi definira kao “toksična muškost”, to jest mačizam, šteti i samim muškarcima. Jedno istraživanje u Švedskoj pokazalo je da toksična muškost potiče kriminalna ponašanja i veću smrtnost muškaraca.
U kojim su područjima rodni stereotipi najizraženiji i kako se protiv njih boriti?
Obrazovanje
Od najranije dobi djeca uče koje su igračke za djevojčice, a koje za dječake, kako se ponašaju djevojčice, a kako dječaci… Francuski proizvođači, distributeri i oglašivači igračaka su se poveljom obvezali na promicanje rodne ravnopravnosti, Španjolci su se obvezali ukloniti iz obrazovnih materijala sve seksističke i diskriminirajuće stereotipe, ravnopravnost spolova je središnje pitanje portugalske nacionalne obrazovne strategije… Stereotipi su osobito izraženi pri odabiru buduće profesije – djevojčice češće biraju humanističke predmete, a dječaci znanstvene i tehničke.
Savjet: promovirati igre za oba spola i provoditi programe razotkrivanja rodnih stereotipa.
Tržište rada
Žene su nedovoljno zastupljene u IT profesijama, u poduzetništvu, vojsci, policiji… kao i na vodećim pozicijama u svim sektorima, a muškaraca je premalo u obrazovanju, socijalnom radu i zdravstvu. Posljedica takve segregacije je da su muškarci izloženiji fizičkim rizicima na poslu, a žene opasnostima po svoje mentalno zdravlje.
Savjet: preispitati spolnu segregaciju u poduzećima, institucijama, neprofitnim organizacijama… te donijeti zakone koji će smanjiti razlike u udjelu žena i muškaraca, posebno na vodećim pozicijama, promicati poduzetništvo među ženama.
Neplaćeni rad kod kuće
Žene i dalje obavljaju glavninu neplaćenih poslova u kućanstvu i njezi jer se društvene norme sudjelovanja u kućanskim poslovima uspostavljaju od ranog djetinjstva. Kad odrastu, usklađivanje posla i obiteljskog života je najčešće odgovornost žena, a to im otežava profesionalno napredovanje i uključivanje u druge aktivnosti jer jednostavno nemaju vremena.
Savjet: osigurati pristupačnu i kvalitetnu skrb o djeci za zaposlene i nezaposlene roditelje kako bi im se olakšao povratak na tržište rada; podržati poduzeća koja provode obiteljske politike; poticati fleksibilne radne aranžmane i odlazak očeva na roditeljski dopust.
Mediji i politika
Mediji imaju značajnu ulogu u prenošenju rodnih stereotipa seksističkim reklamama, serijama, filmovima i drugim programima koji odražavaju takve stereotipe. “Unstereotype Alliance“, globalna platforma UN Women, sa više od 150 tvrtki razvija alate za borbu protiv diskriminirajućeg predstavljanja. Žene su nedovoljno zastupljene i u politici, što neke članice EU pokušavaju prevladati propisivanjem minimalnog postotka žena na izbornim listama.
Savjet: prikupiti podatke o zastupljenosti i ulozi žena u nacionalnim medijima te usvojiti mjere za veće sudjelovanje žena u medijima, kao i rodne smjernice o sadržaju oglašavanja, zabave i informacija kako bi se osiguralo da on bude nestereotipan; organizirati obuku o rodno osjetljivoj komunikaciji za profesionalce u medijima i oglašivačkoj industriji.
Prevencija rodno uvjetovanog nasilja
Uz nasilje u stvarnom svijetu znatno raste i internetsko nasilje nad ženama i djevojkama, uključujući uznemiravanje i internetsko zlostavljanje. Međutim, rodni stereotipi onemogućavaju nepristranost sudačkih odluka i sposobnost sudaca da razumiju prirodu zločina, a rezultat su često premale kazne ili oslobađajuće presude za obiteljske i seksualne nasilnike. Otrovne norme muškosti štete i samim muškarcima jer zlostavljače sprečavaju da promijene svoje ponašanje, a muškarce koji su zlostavljani odvraćaju od prijave nasilja da ne bi bili stigmatizirani.
Savjet: uvesti sveobuhvatnu seksualnu edukaciju; provoditi kampanje podizanja svijesti o toksičnoj muškosti i rodno zasnovanom nasilju; ojačati strukture za podršku žrtvama; ojačati specijaliziranu obuku za policiju i sudstvo kako ne bi reproducirali stereotipe u provedbi zakona i sudskim postupcima.