Tko stoji iza brenda Grof Darkula? Iako se prije promocije nove knjige koja nosi spomenuti autorski potpis, pod nazivom “Priručnik za preživljavanje”, koja je jučer navečer održana u zagrebačkom KIC-u, činilo da je to jedno od najvažnijih pitanja domaće društvene scene, razgovor na panelu u okviru ovogodišnjeg Book Festivala pokazao je da publika bez problema prihvaća da odgovor na to pitanje još neko vrijeme ostane nepoznanica, dok nikako ne bi prihvatila da ostanemo bez iznimno vrijedne online platforme kojeg Grof Darkula, ma tko god on, ona ili oni bili, nastoji poticati da ne prihvaćamo život u kojem ne razmišljamo svojom glavom.
Duhoviti pristup voditeljice panela, književnice Ivane Bodrožić, tom naizgled ‘pitanju nad svim pitanjima’: Tko je dvojac koji stoji iza profila Grof Darkula na Instagramu, uspješno je njene sugovornike naveo na priču o suštini onoga što iza profila stoji: „Osjećaj da nas netko vrlo pametno i s puno znanja i iskustva, a jedna je od pretpostavki u razgovoru bila da je riječ o bogatom iskustvu nekog psihoterapeuta, zbog načina na koji se odnosi prema publici, vodi prema tome da počnemo shvaćati koliko je važno ne dati se navući na površnost, manjak stručnosti, nedostatak uvažavanja različitog mišljenja u javnom dijalogu. Čak i onda kada ono možda nije utemeljeno na znanstvenim činjenicama, nego na racionalnom promišljanju i iznošenju osobnih iskustava, čime se i otvara diskurs za povezivanje publike sa stručnjacima i znanstvenom zajednicom koja može pružiti odgovore utemeljene na provjerenim činjenicama i znanju.“
Unatoč tome što je od prvih rečenica panela bilo jasno da psihologinja i psihoterapeutkinja Miranda Novak, književnica Nastja Kulović, aktivist i novinar Duje Kovačević te influencerica i aktivistica Pamela Perkić, nisu niti jedno od navodno dvoje Grofa Darkula, njihovi odgovori pokazali su, zapravo, ono što i većina publike Grofa Darkula osjeća: „Ne, ja nisam Grof Darkula, no mogao bih biti, jer osjećam koliko je važno biti predan racionalnom, znanstveno utemeljenom pristupu u sagledavanju svijeta oko sebe. Danas možda daleko više nego ikad ranije, osvijestili su nas govornici, za koje se pokazalo da su nekad, uz drastično suženiji pristup informacijama i odgovorima, vjerojatno živjeli u svijetu u kojem je bilo puno lakše doći do točnih informacija.“
Tako je Ivana Bodrožić podijelila priču o tome kako su ona i Nastja Kulović u pripremama za prijam na fakultetu tražile odgovore na pitanja koja su dobile za pripreme od prošlih generacija.
„U vrijeme kad ‘Google tražilica’ još nije bila ni u povojima, odgovor na pitanje je li poznati pisac Ranko Marinković još uvijek živ, potražile su preko najveće ‘tražilice’ onoga vremena. Na broju telefonskih informacija 988. I ne samo to“, istaknula je Nastja Kulović.
U vrijeme njezinog odrastanja jedan od uzora koje je obožavala bila je glumica Winona Ryder, o kojoj se tada malo pisalo i znalo: „Htjela sam saznati više o njoj, pa sam pisala ‘Piku’, zaštitnom znaku TV programa u tadašnjem Studiju, kupujući poslije toga nekoliko brojeva tog časopisa, dok moje pitanje nije došlo na red i dok nisam dobila tih nekoliko rečenica odgovora o njoj“, nasmijala je dvoranu priznanjem Kulović.
Dok Miranda Novak ističe kako se u njeno vrijeme pisalo Lastanu u Modroj lasti, i dok se svi skupa smijemo ideji da je neko vrijeme bilo popularno tražiti neke odgovore i pozivom na telefone na kojima su odgovarale majstorice Tarota, Duje Kovačević tjera na ozbiljno razmišljanje tvrdnjom da je nekada bilo lakše objasniti ljudima da će na broju 988 ili u časopisu posvećenom programu dobiti relevantnije i ozbiljnije odgovore nego na Tarot linijama. Danas kao da se gubi svijest o tome na kojoj adresi očekivati pouzdanu informaciju, upozorio je, dok Pamela Perkić skreće pažnju na to kako je loše obezvrjeđivati baš sve što dolazi s društvenih mreža, makar bila riječ o ‘Tik Toku’. Iako ga sama baš ne preferira, podsjeća da je riječ o mreži na kojoj danas profile imaju i mnogi stručnjaci, koji sa svojom zajednicom dijele vrlo vrijedne stručne savjete, te svjedoče o tome da je i društvene mreže dobro prihvatiti kao jedan od alata za približavanje znanosti i struke krajnjoj publici.
Kao jedan od primjera Perkić ističe projekt Pukotine, koji okuplja psihoterapeute i psihologe u nastojanju da ljudima pomognu u suočavanju s nekima od ključnih problema današnjice, u čijem radu sudjeluje i Miranda Novak, koji uspješno komunicira i preko Facebooka i Instagrama te YouTube platforme, dok je jedan od najvrijednijih primjera, bez sumnje, upravo volonterski projekt Grofa Darkule.
Posao koji netko odrađuje iza tog profila, koji nije plaćen, pa time dodatno dobiva na težini jer pokazuje kako se zalagati za svijet u kojem želite živjeti, vrijedan je divljenja, među ostalim i zbog toga što na platformu na kojoj nitko ne očekuje takve teme, donosi priliku za usvajanje novog načina razgovora, pomalo neuobičajenog za današnje vrijeme na društvenim mrežama. Naime, Grof Darkula donosi komentare na relevantna društvena pitanja uz nastojanje da ljudima pruži utemeljene informacije, uz puno razumijevanje za one koji taj odgovor nisu razumjeli ili ga ne prihvaćaju. Takvi pratitelji uvijek će dobiti pristojan komentar u kojem se još jednom nastoje objasniti činjenice, uz poštivanje prava druge strane da se s tim ne složi, ili ostane kod svoga stava, bez dugotrajnih rasprava i vrijeđanja koje su danas na mrežama gotovo pravilo. To je, zapravo, odličan primjer toga koliko je važno da se učimo slušati jedni druge, u svijetu koji već i generacije, među kojima je tek 10 ili 15 godina razlike, gledaju svijet posve drukčijim očima. Bodrožić tu simpatično poentira svojom zbunjenošću u komunikaciji s vlastitom djecom, tinejdžerima, dok Duje Kovačević kaže kako to ponajviše osjeća u vlastitoj redakciji, gdje uz njega koji radi na portalu Srednja.hr, sjedi kolega koji piše na portalu Mirovina.hr. Svatko radi na pričama koje zanimaju ‘njegovu’ publiku i tek jednom ili dvaput godišnje rade teme od zajedničkog interesa, zbog kojih je važno graditi mostove suradnje i razumijevanja. Ono što nas sve povezuje i oko čega se moramo nastojati razumjeti i povezati je zajednička budućnost, rečeno je.
“Priručnik za preživljavanje” rasprodan prije promocije
Knjiga ‘Priručnik za preživljavanje’, izdana u prosincu prošle godine, donosi autobiografske priče iz života dvojca koji stoji iza ‘Grofovije’, u sklopu koje se kroz vlastito iskustvo progovara o aktivizmu, politici, autanju, rodnoj ravnopravnosti, mentalnom zdravlju, pravima životinja, tjelesnom kažnjavanju djece, feminizmu i brojnim drugim temama, istaknuto je u pozivu na predstavljanje knjige u sklopu Book Festivala. Govornici na panelu na kojem je predstavljena istaknuli su kako je na njih djelovalo čitanje te poglavlja kroz koja su prošli uz puno razumijevanja, kao i ona kod kojih su morali zastati zbog iznimne količine emocija (za većinu je to poglavlje koje govori o samoubojstvu, u kojem autor/ica oprašta majci), pri čemu treba reći da je Grof Darkula s tom knjigom dotakao još jedan fenomen: Da se knjiga rasproda i prije promocije te da ubrzo nakon početka same promocije na štandu više nema niti jednog primjerka. I to u velikoj mjeri pokazuje koliko je, zapravo, malo važno to tko stoji iza spomenutog profila, a koliko nam je svima potrebno znati da postoji netko kome možeš vjerovati bez zadrške. Netko tko potiče na razmišljanje, traga za provjerenim i pouzdanim odgovorima, pomaže nam da lakše prihvatimo stvari oko nas i na jedan jednostavan način dobijemo potvrdu da nije baš sve na ovom svijetu izmaklo kontroli.
Zato, zapravo, Nastja Kulović, koja potpisuje recenziju predstavljene knjige, s punim pravom kaže kako joj se od pitanja tko stoji iza profila Grof Darkula kao puno intrigantnije nameće pitanje koji će biti njihov sljedeći potez.