Znamo da je naše društvo seksualno negativno. Znamo to po crnim statistikama seksualnog nasilja prema ženama, prema djeci, prema seksualnim manjinama i prema ranjivim skupinama, kao što su osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi ili pripadnicima nacionalnih manjina, poput Romkinja. Znamo to i po razini svih oblika diskriminacija, zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, ekonomskih, nasilju u sustavu prema tzv. ‘drugotnima’, a to su svi oni koji se ne uklapaju u patrijarhalni društveni konstrukt kakav svim silama brane moćne interesne skupine kroz političke i crkvene ideologije. Znamo to i zato što u obrazovni sustav vlast uporno odbija uvrstiti kurikulum sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja djece i mladih, bez obzira što sva iskustva zemalja koje seksualnu edukaciju imaju u obrazovnom programu govore o neprocjenjivim benefitima na spolno zdravlje i mentalno zdravlje njihovih građana.
Bez seksualno pozitivnih ljudi nema boljeg društva
Ali to ne znači da u našem društvu ne postoje seksualno pozitivni ljudi, kao i seksualno pozitivne nevladine organizacije i roditelji kao pojedinci, koji će djeci i mladima htjeti i znati prenijeti ta osnovna i vrijedna znanja iz tog tako važnog dijela ljudskog života, kao što su seksualno i reproduktivno zdravlje i prava čovjeka.
Jedan među njima je svakako Duje Kovačević, novinar po zanimanju i aktivist za ljudska prava, koji unazad tri godine seksualnu pozitivnost, svoje spoznaje i znanja, iskustva i promišljanja o izazovima i problemima, a putem online kanala i društvenih mreža, nesebično dijeli. U fokusu njegovih objava i obraćanja uvijek su one bazične ljudske vrijednosti, poštivanje sebe i drugoga, pravo na seksualnost i uvažavanje različitosti, jer se samo na tim temeljima društvo iz negative može transformirati u pozitivu. Pa postoji nada da bi i za Hrvatsku jednog dana mogli reći da je seksualno pozitivno društvo.
„Mislim da sam nešto o seksualnosti, o seksu, kroz svoje osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, imao prilike čuti tek tri puta. Nevjerojatno je da se u srednjoj školi, kad dolazi do seksualnog sazrijevanja, o seksualnosti ne govori baš ništa. U toj dobi počinješ na seksualni način gledati i sebe i druge ljude. A prije toga nitko te nije učio razgovarati o seksu, o svom tijelu. Nitko ti nije rekao što sve ti osjećaji znače ili što sve mogu značiti. Nitko ti nije dao jezik s kojim bi ti mogao opisati išta o seksu ili o svom tijelu. Nitko te nije naučio o pristanku, koliko je važno ne samo poštivati tuđe, nego postaviti i svoje granice. Ti ulaziš u taj svijet kao tabula rasa, a hormoni divljaju. U osnovnoj školi si nešto učio, u nekom apstraktnom jeziku nastavnika biologije, da recimo, postoji spolni ud, rodnica, ali to je bilo odvojeno od života. Kad u srednjoj počinješ seksualno sazrijevati nema informacija i edukacije iako većina srednjoškolaca počinje biti seksualno aktivna. Ako ne s drugima, počinju masturbirati. O seksu i samozadovoljavanju se nešto govori na vjeronauku, na koji sam ja išao, ali sve u kontekstu da je to grijeh. I meni je nevjerojatno da kad dođeš u doba kad o tome treba pričati, u srednjoj školi nema takvog profesora ili profesorice biologije ili psihologije, koji u svom kurikulumu imaju prostora i vremena objasniti kako samozadovoljavanje nema nikakve vrijednosne, etičke ili religijske konotacije. Kako ono ne nosi nikakve zdravstvene posljedice. Jedino što sigurno znamo o seksualnosti i prije nego uđemo u dob seksualnog sazrijevanja je da se toga treba sramiti…“ – govori Duje Kovačević u svoj najnovijoj epizodi podcasta na temu Seks i sram, a kojega je nedavno, točnije 17. travnja, pokrenuo na svoj 27. rođendan. Tako njegov podcast, kojega promovira jinglom: ‘Gdje se ne sramimo biti svoji’, i nosi naziv ‘Dvadeset sedan’. Dugo je vremena maštao o podcastu kroz koji bi o brojnim temama seksualne pozitivnosti pričao, ali je, kaže, dugo mislio da je za to ‘prebalav’.
Podcast ‘dvadeset sedan’
„S 27 mi se čini da sam dovoljno mlad da razumijem što se sve mladima mota po glavi, a s druge strane dovoljno odrastao da bi nešto o tome imao pametno za reći“, govori Duje, rođeni Trogiranin, a njegovih ‘dvadeset sedan’ poslušati možete na platformama YouTube ili Spotify. Svaki drugi ponedjeljak emitira novu epizodu, a najavljuje da će pokušati pokriti sve ‘vruće teme’ o kojima mladi danas razmišljaju, a seks i sram, body positivity, dejtanje, posao, burnout, samo su neke od njih.
Duje je prvu epizodu podcasta, u kojem otvoreno govori i o svojoj seksualnosti, nazvao „Mama ja san gej“, gdje donosi priču o onome što definira svaku gej, bi ili trans osobu – coming out, autanje, izlazak iz ormara – kako god ga nazivali.
Duju Kovačevića sam upoznala kao novinara portala Srednja.hr na jednom od novinarskih susreta, točnije na Fažana Media Festu 2021., konferenciji koju organizira Saša Leković na brojne teme iz domene istraživačkog novinarstva. Već tada je na svom Instagram profilu otvoreno govorio o ljudskoj seksualnosti i promovirao seksualnu pozitivnost. Iako se sam predstavljao kao gej aktivista, po sadržaju njegovih objava bilo je jasno da je puno šire od toga, jer teme i rakursi iz kojih ih otvara tiču se svih, bez razlike na spol, dob ili seksualnu orijentaciju.
Dogovorili smo tada i njegovo sudjelovanje u našoj produkciji video serijala „Sex Ed Glossary“, jer smo jednu od emisija posvetili upravo pojašnjavanju pojma seksualne pozitivnosti. Hvala mu još jednom na toj lijepoj suradnji, jer je tako dobro iz vlastitog ugla i iskustva predstavio što to znači biti seksualno pozitivna osoba i kakvom društvu kao seksualno pozitivnom trebamo težiti i zašto.
sa snimanja Sex Ed Glossary
„U malim sredinama izazovi su nevjerojatni. Ti su izazovi na pojedincima koji se odluče živjeti autentično, ne samo da se izbore sa svim kritikama koje im dolaze, nažalost i s nasiljem, nego i da ljude koji su otvoreniji prema seksualnoj pozitivnosti i manjinama, da te ljude i educiraju. To je jako težak zadatak. To je situacija kad osvijestite da mene tu pola ljudi ne voli zbog toga što sam gej, a onu drugu polovicu moram educirati što je to gej. Odgovarati na mnoga neugodna pitanja koja su tu, koja se otvaraju, a samo zato što ne postoji nekakva edukacija kroz obrazovanje djece i mladih. A nema je često ni u roditeljskom domu“, naglasio je Duje i tada svoje motive otvaranja razgovora na temu seksualne pozitivnosti, a što nastavlja danas svojim podcastom.
Duje Kovačević u emisiji Seksualna pozitivnost iz serijala Sex Ed Glossary:
Tko su seksualno pozitivni ljudi?
„Pojedinci koji su seksualno pozitivni su oni koji su spremni otkrivati, pitati, razumjeti… Oni koji nemaju nikakvu predrasudu ili stigmu vezano za vlastito seksualno ponašanje, koji lako i jednostavno govore o tome, koji, ako imaju neke strahove i dvojbe, njih će lako preispitati, provjeriti i informirati se. Sve to zapravo znači biti seksualno pozitivan. Seksualno pozitivan prema vlastitom tijelu, prema ponašanjima, prema iskustvima koji su drugi doživjeli, prema različitostima koji se tiču seksualnosti. Seksualna pozitivnost su u konačnici sva naša znanja o ljudskoj seksualnosti, svi naši stavovi i naša očekivanja koja imaju pozitivan predznak“ – doc. dr. sc. Tanja Jurin, profesorica na odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
„Ideja seksualne pozitivnosti je prisutna stoljećima, ali ne na sistematski način. Znamo da bez nekog pozitivnog stava o seksualnosti ne možemo nikoga ni podučiti o nečemu. Ako ne krećemo prvo od toga da je to nešto što ima pozitivnu ulogu u životu svih ljudi“ – prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.