Studeni je mjesec posvećen muškom zdravlju i prevenciji, a popularan je pod nazivom Movember. Glavni cilj ove aktivnosti je podizanje svijesti o nekim od najvećih zdravstvenih problema s kojima se susreću muškarci: rak prostate, rak testisa, mentalno zdravlje te prevencija suicida. Kada je riječ o raku testisa i prostate, najveći problem i dalje je slabo razvijena navika muškaraca za preventivnu brigu o njihovom zdravlju. Rijetki ili nepostojeći odlasci na godišnje preventivne preglede razlog su da mnogi muškarci u proces liječenja ulaze kada je bolest već u uznapredovaloj fazi razvoja. Zato se kroz Movember želi potaknuti na promjenu ove, po zdravlje, izrazito loše navike.
Prema incidenciji rak prostate godinama je najčešći rak od kojega obolijevaju muškarci pa je tako on i na prvom mjestu oboljenja Hrvatskoj u 2020. godini. Prostata je muška spolna žlijezda koja veličinom i oblikom nalikuje orahu te raste kako muškarac stari. Nalazi se ispod mokraćnog mjehura i okružuje mokraćnu cijev, a glavni zadatak prostate je pomoć u stvaranju sjemene tekućine koja nosi spermu. Njezin je rast s godinama normalna pojava ali se uz rast često javljaju i drugi problemi. Najčešći problemi s prostatom su povećana prostata do koje dolazi zbog hormonalnih promjena te muči 50 posto muškaraca iznad pedesete godine života, te prostatitis koji je bakterijska upala prostate koja je i najčešća upala zbog koje se muškarci javljaju urologu. Usto, tu je i rak prostate koji je najopasniji. U 2018. od raka prostate u Hrvatskoj je oboljelo 2867 muškaraca, a umrlo ih je 772.
Preventivni pregledi za rak prostate
Rak prostate može se razviti kada stanice u prostati počnu nekontrolirano rasti. Kod nekih osoba karcinom prostate raste sporo i ne uzrokuje probleme niti utječu na dužinu života. Za taj tip raka prostate neće trebati nikakvo liječenje. Ali kod drugih osoba karcinom prostate raste brzo i vjerojatnije je da će se širiti i uzrokovati probleme. Rak prostate koji se nalazi unutar prostate, zvan lokalizirani rak prostate ili rani rak prostate obično ne uzrokuje nikakve simptome. To znači da se taj rak ne širi na ostale organe koji, kada počnu razvijati kancerogeno tkivo, daju simptome i ukazuju na postojanje raka. Muškarci s lokaliziranim rakom prostate mogu imati problema s mokrenjem. Ti znakovi mogu biti blagi te biti znak i dobroćudnog problema s prostatom, a ne raka prostate. Zbog toga je jedan od bitnih faktora za prevenciju raka prostate znati obiteljsku povijest bolesti. Ako je netko u obitelji imao rak prostate, rizik od oboljenja je veći. Rak prostate uglavnom pogađa muškarce starije od 50 godina, a rizik se povećava s godinama. Kako rak prostate nema izrazite simptome preventivno praćenje može biti teško. Zbog toga je dobro redovito obavljati probirne ili “screening” testove za karcinom prostate koji se preporučuju svim muškarcima nakon četrdesete godine života. Testovi probira za rak prostate su digito-rektalni pregled od strane liječnika i krvni test kojim se mjeri razina prostata specifičnog antigena – PSA. Tijekom digito-rektalnog pregleda, liječnik s rukavicama kažiprstom ulazi u rektum i pipa prostatu. Tim postupkom provjerava jesu li nastale kakve nepravilnosti poput kvržica ili otvrdnuća na površini žlijezde. Takve promjene predstavljaju sumnju na rak prostate.
Simptomi – učestalije mokrenje, bolovi u kostima…
Rak prostate u početnoj fazi nema simptoma što ga čini teškim za otkrivanje, međutim rakom zahvaćeno tkivo se širi i može utjecati na sužavanje mokraćne cijevi i u konačnici uzrokovati probleme s mokrenjem. Iako problemi s mokrenjem nisu indikator isključivo raka prostate oni su jedan od najčešćih indikatora problema s prostatom i kada se pojave svakako treba otići na pregled kod urologa. Tipični simptomi koji se javljaju u kasnijem stadiju raka prostate su otežano mokrenje, učestalo mokrenje,osobito noću, bol i peckanje prilikom mokrenja, nemogućnost održavanja normalnog mlaza mokrenja te krv u urinu. Osim problema s mokrenjem uznapredovali stadij raka prostate uzrokovat će i kronične bolove u kostima, osobito u donjem dijelu kralježnice, zdjeličnim kostima te u kostima nogu, a bolovi mogu biti popraćeni gubitkom tjelesne težine.
Prevencija kroz prehranu i način života
Na obiteljsku povijest bolesti nemoguće je utjecati, ali neke stvari u načinu života i prehrani je moguće promijeniti i pozitivno utjecati na zdravlje. To je preporučljivo osobito za muškarce koji su pod većim rizikom zbog dobi, rase ili genetike. Liječnici preporučuju nekoliko stvari kako bi se smanjile šanse za razvoj raka. Smanjiti unos masti. Usredotočiti se na zdrave masti kao što su omega-3 masne kiseline iz orašastih plodova, sjemenki i ribe. Jesti više voća i povrća. Izbjegavati pougljeno meso, prženje ili pečenje na žaru. Održavati zdravu težinu i redovito vježbati. Prestati pušiti i piti manje alkohola. Te povećati unos vitamina D.