U Ivancu pored Varaždina 11. ožujka ove godine sin je ubio majku. U noći sa 18. na 19. lipnja u Zaprešiću je 29-godišnji suprug izbo 30-godišnju slijepu suprugu. U Bisagu, mjestu u Varaždinskoj županiji, muškarac je 30. lipnja aktivirao ručnu bombu i ubio svoju 48-godišnju suprugu i sebe. Na Kozari putu u Zagrebu je 5. siječnja bivši partner sjekirom ubio jednoipolgodišnju djevojčicu i teško ranio svoju bivšu partnericu.
Ima toga još. U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je, od ukupno trinaest ubojstava, ubijeno šest osoba ženskog spola – pet odraslih i spomenuta djevojčica.
Epidemija femicida zavladala je i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Nakon nevjerojatno brutalnog ubojstva Nizame Hećimović u Gradačcu i njegova morbidnog prenošenja na internetu, dok Nizamin ubojica još nije niti sahranjen jer nitko ne želi preuzeti njegovo tijelo, u Tuzlanskom kantonu muškarac je pucao u svoju izvanbračnu partnericu, a potom je ubio i sebe. Razlog je, navodno, ljubomora.
Prosvjedi u BiH
“Sigurnost žena je odgovornost države”
Ženama je sada prekipjelo. Solidarizirajući se sa žrtvama u Hrvatskoj, a potaknute i stravom u BiH, ženske organizacije i inicijative održale su jučer akciju “Sigurnost žena je odgovornost države”. U Belom Manastiru, Pakracu, Malom Lošinju, Trogiru, Glini, Korčuli, Vukovaru, Virovitici, Križevcima, Korenici, Šibeniku, Karlovcu, Bjelovaru, Zadru, Dubrovniku, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zagrebu te u Brodu na Kupi, Prviću i drugim mjestima žene su poručile da je dosta nasilja i da je vrijeme da država preuzme punu odgovornost za njihovu sigurnost.
Stop femicidu u Zagrebu
Od Vlade RH traže da se hitno osnuje radna skupina koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida te da se femicid uvrsti u Kazneni zakon kao kazneno djelo. Nadalje, da se svi oblici nasilja nad ženama uvrste u kaznenu sferu, a ne da, kao što je sada slučaj, nasilnik ili nasilnici jednostavno odšeću sa smiješnom prekršajnom kaznom. I na kraju, da se donese Nacionalna strategija koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama u skladu s Istanbulskom Konvencijom, a da se za njenu provedbu osigura novac u proračunu.
Ubojice otprije poznati policiji i pravosuđu
Kako danas izgleda zaštita žena od nasilnika, i to od onih već registriranih i procesuiranih, koji provedu neko vrijeme u pritvoru, plate kaznu i odšeću u “nove pothvate”? Najkraće je opisuje rečenica koju često čuju u policiji: “Ako se nešto dogodi, vi nas kontaktirajte”. Ovih pet odraslih žena, kojima se nije dogodilo “nešto” nego su ubijene, nije nikoga moglo kontaktirati. A ubojice su listom problematični tipovi, prema već izlizanoj frazi “otprije poznati policiji i pravosudnim organima”. Primjerice, ovaj koji je sjekirom ubio jednoipolgodišnju djevojčicu i teško ranio svoju bivšu partnericu policiji je bio poznat po pljačkama pošti i automat klubova.
“Rodno utemeljeno nasilje je javno društveni i uporno perzistirajući problem. Niz godina upozoravam na brutalizaciju ovog oblika nasilja, ističući da se radi o kontinuitetu koji zahtijeva odgovor u vidu učinkovite politike suzbijanja rodno utemeljenog nasilja, prije svega na razini prevencije, koja je, na što ukazuju slučajevi iz prakse, još uvijek nedostatna”, navodi Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Kaže da je zakonski, strateški i institucionalni okvir za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova te suzbijanje rodno utemeljenog nasilja u Hrvatskoj sveobuhvatan, no opet se spotičemo na primjeni postojećih propisa. Zalaže se za uvođenje kaznenog djela femicida u kazneno zakonodavstvo, no treba ga jasno definirati tako da nema dvojbi i nejasnoća.
Rješenje nije u izmjenama zakona nego u edukaciji
“Rješenje problema rodno utemeljenog nasilja nije isključivo u čestim izmjenama zakonodavnog okvira, već prvenstveno u kontinuiranoj edukaciji onih koji primjenjuju te zakone i propise”, kaže Višnja Ljubičić. Ta edukacija podrazumijeva edukaciju pravosuđa i drugih stručnih službi o rodno utemeljenom nasilju kao i edukaciju tijekom obrazovanja o nenasilnim metodama rješavanja sukoba i prihvaćanja različitosti. Isto tako, zalaže se za preventivni i stručni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama kao i za dugotrajni psihosocijalni tretman počinitelja kako bi se reintegrirali u društvo.
I tako iz godine u godinu, izvješća pravobraniteljice redovito ponavljaju apele i preporuke, Sabor ih redovito usvaja i slaže se s onim što je u tim izvješćima navedeno, ali…
Žene i dalje ubijaju.
Ne stignu zvati pomoć.
Istanbulsku Konvenciju i dalje imamo samo na papiru.