Islam se sveo na hidžab, sažetak je poruke koju je prije nekoliko mjeseci izrekao razočarani Abdolhadi Mar’ashi, utjecajni svećenik u svetom iranskom gradu Mashhadu, kad je podnosio ostavku na svoju dužnost, prosvjedujući zbog postupaka moralne policije. Umjesto fiksacije na provedbu zakona o hidžabu, Mar’ashi je predložio da bi se vlasti trebale pozabaviti ključnim problemima kao što su “korupcija u vladi, socijalna pravda, ekonomska sigurnost, klasne razlike, ovisnost o drogama, nacionalno siromaštvo i sloboda izražavanja.”
Pitanje hidžaba razotkrilo je podjele i među svećenstvom, koje nije jedinstveno u stavovima o tome kako vlasti provode tzv. Zakon o hidžabu i čednosti, prema kojemu sve žene i djevojčice starije od 9 godina moraju nositi maramu u javnosti. Naprotiv, dobar dio visoko pozicioniranih svećenika, prema pisanju neovisnih medija, zgrožen je postupcima “moralne policije” koja primjenjuje silu, zatvara i zastrašuje žene koje ne nose hidžab onako kako oni zamišljaju da moraju. Još ljetos su prognozirali da će, ako vlasti ne ublaže svoje stavove, buknuti novi ulični prosvjedi.
Ovih dana upravo se to i događa. Ulice iranskih gradova gore. Bilanca prosvjeda je ubijenih najmanje 76 prosvjednika, objavila je Grupa za ljudska prava Iran (IHR), što je gotovo dvostruko više nego što je službeno priznala vlada. Uhićeno je više od 1200 ljudi, a među njima su i brojni novinari. Privode ih usred noći, bez sudskog naloga, a najveći grijeh im je što izvještavaju o buntu i bore se za ljudska prava.
Za suđenje prosvjednicima osnovani su posebni sudovi, a šef iranskog pravosuđa Ali Alghasi Mehr obećao je stroge kazne protiv “vođa izazivača problema angažiranih iz inozemstva”. Naime, službeni stav iranskoga vodstva jest da su prosvjede izazvali teroristi ubačeni sa zlog zapada kako bi potaknuli nemire. Mehr je najavio da bi se s takvim optuženicima postupalo kao sa silovateljima i drugim teškim kriminalcima kojima može biti izrečena i smrtna kazna.
Moralna policija zbog hidžaba na smrt pretukla Mashu Amini
Neposredan povod za prosvjede je smrt mlade Mahse Amini, koja je 16. rujna umrla u pritvoru moralne policije. Najprije su na ulice izašle žene, paleći hidžabe i režući u javnosti svoju kosu iz protesta protiv nasilnog provođenja besmislenog zakona koji, kako su ustvrdili i sami svećenici, nema čvrste korijene u Islamu. Predsjednik Ebrahim Raisi na to je odgovorio porukom da će pojačati gušenje prosvjeda. Policija je krenula u masovna hapšenja, a prema medijskim izvješćima pucala je na prosvjednike u Teheranu.
Uz žene sada su na ulice izašli brojni muškarci, palili su automobile, sukobljavali se s policijom, razbijali javne zgrade… Prosvjedi su postali krvavi, broj mrtvih je rastao. Kako svijet ne bi doznao što se zbiva, vlasti su ugasile internet.
No, posredno svijet ipak vidi da je u Iranu na djelu ozbiljna revolucija protiv despotskog režima kojemu je čak i reklama za sladoled u kojoj se pojavljuje glumica “zločin koji promiče nemoral”. Naime, glumica se u reklami oblači dok na kraju ne osvane zabundana u jaknu i zimsku kapu te grize štangicu sladoleda. Stvarno nemoralno!
Više od 80 iranskih gradova u prosvjedima
Iranska emigrantkinja Masih Alinejad u New Yorku je za AP ispričala o porukama koje uspijeva dobiti od žena u Iranu, a u kojima joj govore o opraštanju s roditeljima i sukobima s policijom. Protestiraju protiv hidžaba kao najvidljivijeg simbola ugnjetavanja. Protestiraju protiv režima. I tako je u više od 80 iranskih gradova u kojima masa na ulicama izvikuje “Žena, život, sloboda” i “Smrt diktatoru”, što se odnosi na vrhovnog vjerskog vođu ajatolaha Ali Khameneija. Iranke su bijesne, kaže Alinejad.
Negar Mottahedeh, profesorica rodnih i feminističkih studija na američkom Sveučilištu Duke, usporedila je slike iranskih žena koje spaljuju svoje marame sa spaljivanjem grudnjaka iz 1960-ih. Spaljivanje grudnjaka bilo je izraz feminizma i oslobođenja, ali i osuda Vijetnamskog rata i kapitalizma. Slično tome, prosvjedi diljem Irana nisu samo zbog hidžaba i moralne policije nego i protiv paranoične države koja želi u potpunosti kontrolirati ženska tijela.
Ali Vaez, analitičar pri International Crisis Group, odrastao je u Iranu i zatečen je scenama koje je vidio na iranskim ulicama i koje su prije jednog desetljeća bile nezamislive. “Islamska republika očito više ne može kontrolirati društvo. Represijom mogu kupiti vrijeme, ali neće riješiti temeljne uzroke prosvjeda”, kaže Vaez.
Vlast na njih odgovara sve brutalnije. A prosvjednici su sve odlučniji. To je točka bez povratka, kažu neki iranski intelektualci. Prosvjedi mogu biti ugušeni, ali pomirenja naroda i države neće biti.
Podržavaju ih ljudi u gradovima diljem svijeta gdje se također održavaju prosvjedi pred iranskim veleposlanstvima, a za koji dan, doznajemo, mogao bi im se pridružiti i Zagreb.