Okupljanje i bdijenje vjerskih skupina ispred bolnica u kojima žene dobrovoljno prekidaju svoju trudnoću je dugogodišnji društveni problem, a uznemiravanje žena prilikom ostvarivanja zakonom zajamčenog prava događa se i na javnim površinama koje nisu vezane uz bolnice, nego uz crkve ili trgove.
Autonomna ženska kuća Zagreb izradila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnom okupljanju vezano uz molitelje na trgovima koji će se uputiti Ministarstvu unutarnjih poslova.
„Ovo što se događa na zagrebačkom glavnom trgu i u drugim gradovima je nasilje upakirano u ekstremistički vjerski proizvod kojemu je namjera terorizirati žene i svoj utjecaj širiti u sve sfere ženskog života“, kazala je na konferenciji za medije Neva Tölle, savjetnica AŽKZ-a i pozvala državu da bez daljnjeg odlaganja reagira i primijeni zakonske propise koji su dovoljno jasni da budu primijenjeni u modernom demokratskom društvu.
Tölle je naglasila kako je svima jasno da su klečavci na trgovima povezani s uznemiravanjem žena ispred bolnica, sa zlouporabom priziva savjesti u institucionalnom smislu, s nepoštivanjem osnovnih principa ravnopravnosti po kojima žene ne trebaju „duhovne autoritete“ jer imaju vlastiti integritet, autonomiju, same odlučuju o svim aspektima svog života, a naročito o vlastitom tijelu.
Država mora reagirati jer je u protivnom odgovorna za posljedice
AŽKZ poručuje da su ograničenja prava na javno okupljanje nužna u demokratskom društvu radi zaštite i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja.
„Autonomna ženska kuća predlaže da se ugrade diskriminatorni oblici koji su propisani postojećim Zakonom o suzbijanju diskriminacije u Zakon o javnom okupljanju koji će biti pravni temelj za intervencije države u slobodu mirnog okupljanja“, rekla je Sanja Bezbradica-Jelavić, pravnica AŽKZ-a, dodajući da država mora jamčiti ženama da bez stigmatizacije žive svoje živote, a da se ne stvaraju platforme za različite oblike nasilnog ponašanja.
Tölle je pak upozorila da molitelji stvaraju platformu za toleranciju nasilja i neravnopravnosti te pozivaju društvo na diskriminaciju žena i poručila da država mora aktivno reagirati jer u protivnom i sama snosi odgovornost za posljedice. A posljedice su, podsjetimo, šest femicida samo u prvoj polovici ove godine, nekoliko pokušaja ubojstva žena i neznano koliko slučajeva fizičkog i psihičkog nasilja koji nisu dospjeli u rubrike crnih kronika. Hrvatska je ratificirala Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, prihvatila je europsku pravnu stečevinu, no vrijeme da se načela sadržana u tim dokumentima počnu primjenjivati.
Tko ometa pravo na pobačaj – 1 do 3 godine zatvora
S ciljem zaštite integriteta, dostojanstva i privatnosti žene Autonomna ženska kuća Zagreb (AŽKZ) je izradila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona uz vezano nesmetano ostvarivanje prava na dobrovoljni prekid trudnoće koji je danas predstavila Sanja Bezbradica-Jelavić.
U tekst zakona se po uzoru na druge europske zemlje predlaže uvođenje članka 128.a „Povreda prava žene na dobrovoljni prekid trudnoće“.
Članak bi glasio: “Tko smeta ostvarivanju prava na dobrovoljni prekid trudnoće na način da uznemirava ženu radnjama ili ponašanjem koje je neželjeno, nametljivo, uvredljivo, zastrašujuće, predstavlja psihičku ili tjelesnu prisilu ili na drugi način smeta ostvarivanje prava na dobrovoljni prekid trudnoće, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine”.
„Pri izradi ovog Prijedloga AŽKZ se rukovodila brojnim informacijama koje su žene iznosile u psihološkom i pravnom Savjetovalištu, gdje su opisane zastrašujuće i uznemirujuće situacije prilikom ostvarivanja prava na prekid trudnoće“, kazala je Bezbradica-Jelavić te dodala da su izmjene Kaznenog zakona napravljene po uzoru na Španjolsku, a takve izmjene pripremaju se i u Njemačkoj.
AŽKZ očekuje da Ministarstvo pravosuđa razmotri prijedlog te da oformi radnu skupinu koja će razmotriti potrebu njegova donošenja jer je riječ o neodgodivoj društvenoj potrebi koja ima legitiman cilj u demokratskom društvu.