Posljednji put epidemija kolere na europskom tlu pojavila se u Ukrajini, u Donjecku, upravo u jednoj od dvije oblasti koje je Putinova Rusija prvo priznala kao samostalne i proglasila “svojima” da bi potom krenula u ratni pohod na ovu najveću europsku državu. Još preciznije – kolera se pojavila u Mariupolju, gradu kojeg su ruske granate posljednjih dana gotovo potpuno razorile, u kojemu poginuli leže na ulicama i iz kojega su civili prošlog vikenda trebali biti evakuirani kroz prvi humanitarni koridor, ali se to nije dogodilo.
Mariupolj je grad u kojemu ljudi drhte u podrumima bez struje, hrane i vode, pa piju otopljeni snijeg. Mariupolj je grad kojega je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svom posljednjem izvještaju o Ukrajini istaknula kao rizičnu lokaciju za ponovno širenje epidemije kolere zbog rizika “od ruske vojske s nedavnom izloženošću.” Kolera se suzbija hidratacijom, antibioticima, čistom vodom i higijenom. Svim onim čega u Mariupolju nema.
Gađano 160 zdravstvenih ustanova
Osim granata, ljudima u Ukrajini prijeti i širenje zaraznih bolesti poput covida, ospica, dječje paralize, tuberkuloze, HIV-a i kolere jer im agresor sistematski uništava vodovodnu i sanitarnu infrastrukturu, nemaju pristupa lijekovima i medicinskoj skrbi, a pred granatama i bombama skrivaju se u prenatrpanim zatvorenim prostorima. Prijeti im i smrt od uobičajenih bolesti kao što je, recimo, dijabetes, opet zbog nestašice lijekova i nemogućnosti liječenja. Na sve to ugroženo im je i mentalno zdravlje.
U bolnicama koje rade u područjima pogođenima ratom, pacijente svako malo sele iz njihovih kreveta u podrume jer se svako malo oglase sirene za zračni napad. Od 2014., kad je s ruskom okupacijom Krima te pobunom separatista u dvije ukrajinske pokrajine krenula Donjeck i Lugansk otpočela i humanitarna kriza, a danas s ratom prerasla u katastrofu nezabilježeno od Drugog svjetskog rata, Svjetska zdravstvena organizacija bilježi 160 gađanih zdravstvenih ustanova, od kojih 130 više nije potpuno operativno. Humanitarna kriza u Ukrajini za SZO traje od 2014. godine tijekom kojeg razdoblja je i prije početka rata bilo pogođeno 4,4 milijuna ljudi, a raseljeno 1,6 milijuna. I jučer su u Ukrajini napadani zdravstveni centri, ubijeni su i ranjeni ljudi, a čime se krši međunarodno humanitarno pravo, upozorio je jučer Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije putem Twittera.
Nedostaju agregati za struju i kisik
Svjetska zdravstvena organizacija u svom izvješću opisuje i situacije inače moderno opremljene bolnice Novovolynsk, u kojoj su još u mogućnosti obavljati operacije i zbrinjavati ranjenike. No, njihovi pacijenti s akutnim bolestima, uglavnom stariji ljudi koji se teško kreću, ne mogu svaki čas u podzemlje.
“Glavne potrebe su dodatni agregati za opskrbu električnom energijom odjela s pacijentima oboljelima od covida 19 – trebali bi ostati odvojeni od drugih – i rodilištu, jer žene moraju rađati bez obzira na to je li rat ili pandemija“, govori načelnik bolnice Oleh Shypelyk.
Osim dodatnih agregata za struju, bolnicama u Ukrajini očajnički je potreban i kisik jer su najmanje tri velike ukrajinske tvornice kisika zatvorene, a zalihe kisika su opasno niske. No, kako ga dopremiti kad su ceste oštećene ili blokirane, kad je na snazi policijski sat, nestašica je goriva, teško se kretati kroz vojne punktove… I na kraju, ako se kisik i sve druge neophodne stvari uspiju nekako probiti do bolnica, pitanje je tko će brinuti o pacijentima jer je zdravstvenog osoblja sve manje.
Svjetska zdravstvena organizacija u svom je najnovijem izvještaju o Ukrajini precizno pobrojila koje sve bolesti prijete stanovništvu teškim posljedicama u sljedeća tri mjeseca i zašto.
COVID-19: Broj zaraženih je prije agresije bio u padu, ali sa visoke razine – četiri dana prije napada imala je 677.794 aktivna slučaja te samo 34 posto potpuno cijepljenih. Od početka sukoba gotovo su u potpunosti prekinuta testiranja na covid, a broj kreveta za oboljele smanjen je za 61 posto. Za oboljele nema dovoljno kisika, a zaraza se lako širi zbog pretrpanih skloništa s lošom ventilacijom.
GRIPA I DRUGE RESPIRATORNE INFEKCIJE: Hladnoća, nemogućnost higijene, nedostatak sanitarija pogodni su za razvoj tih bolesti. Nasreću, sezona gripe polako prolazi.
CRIJEVNE BOLESTI: Loša higijena i sanitarni uvjeti, pretrpanost skloništa.
OSPICE: Povećan je rizik od prijenosa ospica zbog pretrpanosti u skloništima, prijašnje endemičnosti i smanjene pokrivenosti cjepivom posljednjih godina. U 2021. godini Ukrajina je prijavila šesnaest slučajeva ospica, što je bio drugi najveći broj u Europi. Od 2017. do 2020. zabilježena je epidemija koja je odnijela četrdeset života.
MAJKE I NOVOROĐENČAD: Porodi carskim rezom činili su otprilike jednu četvrtinu svih poroda u 2019., no pristup im je sada ograničen, što nosi značajan rizik od nesigurnih poroda.
POTHRANJENOST I SMRTNOST DJECE: I prije rata Ukrajina je imala gotovo dvostruko veću stopu smrtnosti djece i novorođenčadi, a rat će sigurno znatno povećati smrtnost.
DJEČJA PARALIZA: Premalo je cijepljenih protiv poliovirusa, a ljudi koji sada bježe iz Ukrajine prolaze kroz područja u kojima je evidentiran.
KOLERA: Loša higijena i sanitarni uvjeti, pretrpanost skloništa, nedostatak čiste vode i kanalizacije.
KARDIOVASKULARNE BOLESTI (infarkt i moždani udar): Nedostatak lijekova i zdravstvene skrbi kritičan je za osobe s povišenim krvnim tlakom i većim rizikom od moždanog udara. Očekuje se povećana smrtnost od tih bolesti.
KRONIČNE RESPIRATORNE BOLESTI (npr. astma): Nedostatak lijekova, ograničena dostupnost kisika, stresori, loši životni uvjeti… izazvat će povećanu smrtnost od tih bolesti.
DIJABETES: Više će ljudi umrijeti zbog nedostatka lijekova, prije svega inzulina.
RAK: Znatno ograničene mogućnosti liječenja onkoloških bolesnika dovest će do povećane smrtnosti od te bolesti.
HIV/AIDS: Mnogima će biti prekinuto liječenje, a kako su zbog loših životnih uvjeta izloženi brojnim infekcijama njihova smrtnost bi mogla znatno porasti. Rat je uništio i mogućnost prevencije bolesti kao i njene rane dijagnoze.
RODNO UVJETOVANO NASILJE: Očekuje se njegov porast zbog trauma, ograničenog pristupa zaštiti, liječenju i pomoći. Ta je vrsta nasilja i inače ozbiljan problem u Ukrajini, a podrška žrtvama osobito nedostaje u samoproglašenim autonomnim oblastima Donjeck i Luhansk, koje su Rusi proglasili svojima.
TEHNOLOŠKI I EKOLOŠKI RIZICI: Kemijska i nuklearna postrojenja velik su zdravstveni rizik budu li oštećena tijekom sukoba. To se prije svega odnosi na nuklearne elektrane jer nije poznato da Ukrajina ima laboratorije sa opasnim patogenima.