Tijekom globalne pandemije jedna se stvar pokazala kao najučinkovitija u borbi protiv širenja zaraze, a to je obavijestiti kontakte o tome da ste pozitivni na COVID-19. Time se u prvom i onom najvažnijem koraku sprječava širenje zaraze i počinje, ako je potrebno, već s liječenjem.
Upravo takvo ponašanje je jedno od najpoželjnijih i za sprečavanje širenja spolno prenosivih infekcija i bolesti. Ali to se ne događa kao u slučaju ponašanja s koronavirusom! A zašto ne, ako znamo da je upravo informiranje kontakata ona bitna karika koju treba presjeći da bi se zaustavilo širenje bolesti? Razlog je vrlo banalan – leži u sramu i nelagodi koja se veže uz sve što je na bilo koji način povezano sa seksualnosti. Na spolno prenosive bolesti gleda se kao na nešto sramotno. I upravo je taj sram krivac što brojni slučajevi HPV-a, gonoreje, klamidije i sifilisa prođu nedijagnosticirani, a bolest uđe u terminalne stadije, koje dovode i do smrti ili teških i kroničnih posljedica za ukupno zdravlje čovjeka.
O spolno prenosivim bolestima treba pričati kao i o svim ostalim bolestima. Neke od njih su lako izlječive, ali ako ih se ne tretira mogu uzrokovati dugotrajne posljedice. Neke od njih nisu izlječive i ljudi s njima žive normalno. Zbog oba slučaja bitno je o njima razgovarati kao o svim drugim infekcijama i bolestima. I ono najvažnije, ono što se čini u prvom koraku – obavijestiti sadašnje partnere o spolno prenosivoj infekciji ili bolesti kako bi zajedno odabrali ispravnu vrstu zaštite. Valja obavijestiti i prošle seksualne partnere s kojima smo nedavno bili u odnosu da nam je otkrivena neka spolno prenosiva infekcija kako bi i oni mogli otići na testiranje i krenuti s liječenjem.
Stvaran broj slučajeva zaraze uvijek je puno veći
Osamdeset posto seksualno aktivnih ljudi u jednom trenutku u životu zarazi HPV-om. Skupinu humanih papilomavirusa (HPV) čini više od 150 virusa i svaki od njih drugačije djeluje na organizam. Svaki od tih tipova spada u jednu od dvije kategorije, niskorizični ili visokorizični. Niskorizični HPV ne uzrokuje rak, no može uzrokovati genitalne bradavice. Visokorizični HPV čini oko polovice svih slučajeva infekcije HPV-om često ne pokazuje nikakve simptome.
Klamidija može biti bez simptoma ili s laganim simptomima, osobito kod žena, pa je često stvaran broj slučajeva puno veći od onog kojeg donose službene statistike. Klamidija se također može proširiti na maternicu i jajovode ako se ne liječi, uzrokujući upalnu bolest zdjelice i potencijalno utječući na plodnost.
Svaka šesta osoba zaražena gentalnim herpesom
Genitalni herpes spada u najraširenije spolne bolesti, a ne postoji djelotvoran lijek koji može izliječiti herpes. S herpesom se živi i postoje antivirusni lijekovi koji ublažavaju simptome i skraćuju njihovo trajanje. Nakon prve infekcije virusom Herpes simplex on ostaje aktivan u živčanim stanicama te se kod svakog pada imunološkog sustava virusna upala može ponovo aktivirati. Prema američkim statistikama herpesom je zaražena svaka šesta seksualno aktivna osoba.
Ureaplasma je bakterijska infekcija koja je najčešće asimptomatska, vrlo je raznolika i zbog toga se često infekcija ureaplasmom ponavlja. Neki od simptoma zaraze ureaplasmom su neplodnost i spontani pobačaji. Tako ureaplasmu osobe često otkriju kada se odluče na trudnoću i dijete i susretnu se s problemima.
Neke od spolno prenosivih infekcija teško je izbjeći, osim apstinencijom. Zbog toga na prvom mjestu bitno je koristiti zaštitu pri seksualnom odnosu, ali jednako bitno je redovito odlaziti na testiranja. Kao i o svim bolestima i o onima koje se prenose spolnim odnosom potrebno je razgovarati osobito jer se velik broj njih javlja kao asimptomatska infekcija.