Iako se seksualno zdravlje definira kao stanje tjelesnog, mentalnog, emocionalnog i socijalnog blagostanja povezanog sa spolnošću, liječnici obiteljske medicine rijetko svoje pacijente pitaju o seksualnim navikama i aktivnostima. Pacijenti od svojih obiteljskih liječnika, prve linije obrane njihovog zdravlja, ne dobivaju informacije o rizičnom ponašanju i simptomima. Koliko je seksualno zdravlje u našem društvu stigmatizirano dokazuje i činjenica da ljudima nije lako dostupno testiranje na spolno prenosive bolesti i infekcije. Prije para dana je upravo o štetnosti srama i stigme i njihovom utjecaju na zdravstveno ponašanje na Desetim danima seksualnosti govorio Josip Kresović, jedan od troje psihologa u Hrvatskoj udruzi za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV).
„Cijena, nemogućnost nabave uputnice i slaba rasprostranjenost ambulanti koje rade testiranja…, sve to pridonose i nedostatku razgovora o spolnom zdravlju, ali još gore – ugrožava naše zdravlje. Zbog srama da o tome govore, zbog manjka znanja, jer nema sustavne edukacije o seksualnom zdravlju, dolazimo do toga da imamo slučajeve teških stadija spolno prenosivih bolesti, a s kojima se pri ranom otkrivanju možemo lako nositi“, istaknuo je Kresović i naglasio kako je stigma koja prati mentalno zdravlje ista ona koja prati i spolno zdravlje. Upitao je publiku bi li radije rekli da idu na psihoterapiju ili da imaju spolno prenosivu bolest. Psihoterapija je ono što bi ljudi radije birali podijeliti s nekim.
Svoje je predavanje psiholog Josip Kresović nazvao „U čemu je kvaka?“, a potekao je iz anegdote koju je osoba s HIV-om ispričala djelatnicima HUHIV-a. Naime, nakon rutinskog pregleda pacijent je svjedočio kako liječnica dezinficira rukohvate stolca i kvaku vrata koje je dirao iako za dezinfekcijom nije bilo potrebe.
„Testiranje na spolno prenosive infekcije podrazumijeva da je osoba seksualno aktivna ili da planira postati seksualno aktivna i otvara razgovor o vrsti spolnog odnosa i spolu partnera. U društvu u kojem je sam čin spolnog odnosa smatran sramotnim, a diskriminacija članova skupina s povećanim rizikom velika, sram ne sprječava rizično ponašanje, već potiskuje otvorenost i traženje informacija i pomoći. I jezik, pojmovi, način na koji govorimo o seksualnosti utječu na širenje stigme ili srama. Primjerice, imamo pojam ‘čistoća’ koji se u dihotomiji čisto-nečisto često koristi u razgovorima o seksualnosti, a time se samo širi sram i stigma“, naglasio je među ostalim Kresović.
U suradnji sa zdravstvenim djelatnicima HUHIV organizira i Checkpoint – mjesto na kojem građani mogu dobiti jednostavno, brzo i besplatno testiranje na spolno prenosive bolesti i edukaciju ili savjetovanje o njima. Zbog stigme i srama, korisnici više nego često ispituju je li testiranje potpuno anonimno i zašto se prikupljaju njihovi podaci. Hrvatska je država niske prevalencije HIV infekcije, sa stotinjak zaraženih godišnje, a svi su zabilježeni slučajevi otkriveni upravo zahvaljujući anonimnom, dobrovoljnom testiranju. Udruga na svojoj stranici Volim zdravlje nudi e-learning tečajeve o seksualnom zdravlju koje provode stručnjaci u tom području, a na mobilnoj aplikaciji Spolno zdravlje sve bitne informacije, kalkulator rizika i tražilicu ambulanti koje rade testiranja na području Hrvatske.
Kresović je uputio savjete zdravstvenim radnicima kako bi bolje pristupali razgovorima o važnosti spolnog zdravlja s pacijentima. Naglasio je važnost detaljnog i objektivnog razgovora o seksualnom zdravlju od strane roditelja i profesora u školama, koji uključuje vrste spolno prenosivih infekcija, vrste rizičnih ponašanja i načina prevencije, ali i psihološki aspekt nošenja sa sramom ili dijagnozom.
Seksualno zdravlje i najbolja studentska izlaganja
Seksualno zdravlje bila je česta tema i studentskih radova koji su prezentirani na Danima seksualnosti, a neki od njih su proglašeni i najboljim studentskim izlaganjima Desetih dana seksualnosti, stručno-znanstvenog skupa kojega već tradicionalno organiziraju studenti psihologije Sveučilišta u Zadru. Studentice diplomskog studija Mirta Gazibarić, Ivana Grgić, Dora Mlinarić, Nikica Polak i Lucija Prepušt predstavile su tri vrlo česte zdravstvene pojave koje fizički, emocionalno i hormonalno utječu na seksualne živote osoba koje od njih boluju. Primijećeno je oslabljivanje libida, promjena slike o sebi i nemogućnost postizanja orgazma, a studentice su, osim problematike, opisale metode koje su pokazane kao učinkovite u poboljšanju spolnog funkcioniranja pacijenata. Za nagradu su osvojile knjige Dođi, sjest ću ti na lice Asje Bakić i One stvari Jasne Jasne Žmak koja je bila i predstavljena drugog dana ovog događanja.