[vc_row][vc_column][vc_column_text]Prema istraživanju o zdravstvenom ponašanju učenika, koje se svake četiri godine provodi u Hrvatskoj, i u drugim europskim zemljama, upotreba kondoma pri spolnom odnosu je kod anketiranih dječaka od 2002. do 2014. pala za deset posto, a kod djevojčica za čak 20 posto! Hrvatski petnaestogodišnjaci su među svojim europskim vršnjacima tako pali na donju polovicu ljestvice odgovornosti u spolnom ponašanju.
Samo devet posto žena koristi kontracepciju
Istodobno, u Hrvatskoj se posljednjeg desetljeća bilježi pad korištenja oralne kontracepcije! Parovi se u zaštiti od trudnoće više oslanjaju na brojanje plodnih i neplodnih dana, na prekinuti odnos i pilulu za dan poslije. Kontracepcijska sredstva, ona koju liječnici zovu učinkovitima (pilule i spirala) koristi tek devet posto građana. Tu nije uračunata upotreba kondoma.
Nadalje, premda ukupni broj abortusa pada, i dalje ih najviše zatraže i obave žene od 30 do 39 godina koje imaju dvoje ili više djece i za koje bi se, obzirom na životno i seksualno iskustvo, očekivalo da su dobro upućene u metode kontracepcije i da se znaju čuvati. A većina njih, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zatrudnila je jer nisu koristile nikakvu kontracepciju. I inače su podaci o korištenju danas posvuda dostupne kontracepcije za Hrvatsku porazni: ne koristi je više od 40 posto žena u fertilnoj dobi! To je dvostruko više od europskog prosjeka čime se Hrvatska svrstala u grupu nerazvijenih zemalja.
Prema izjavama ginekologa s kojima smo razgovarali, na pregled i razgovor o kontracepciji djevojke dolaze iznimno neupućene. Znaju za hormonsku pilulu, no često je odbijaju zbog straha od debljanja i drugih nuspojava, a često ih u njihovo ime odbijaju majke koje su ih dopratile na pregled jer strahuju za buduću reproduktivnu sposobnost svoje kćeri. Istodobno, iste majke rado same uzimaju sve moguće hormonske preparate, nadomjesna hormonska terapiju, kako bi što dulje zadržale mladenački izgled. Uzalud stručnjaci objašnjavaju da su nuspojave korištenja kontracepcijskih pilula danas znatno blaže i rjeđe jer je u njima znatno smanjena količina hormona.
Kondom je kao metoda kontracepcije star nekoliko tisuća godina. Prvi su bili napravljeni od životinjskog crijeva, kasnije su ih radili od tkanine umočene u posebnu otopinu i potom osušene. Prvi gumeni kondomi lansirani su sredinom 19. stoljeća, a 20. su obilježili kondomi od lateksa i drugih materijala za one alergične na lateks. Godišnje se u svijetu potroši više od 10 milijardi kondoma.
Antibiotici širokog spektra koji utječu na crijevnu mikrofloru mogu utjecati na apsorpciju hormona iz kontracepcijskih pilula, čime im smanjuju djelotvornost i povećavaju rizik od trudnoće, posebno ako ti antibiotici izazovu proljev i povraćanje.
Kontracepcijska tableta ili pilula u upotrebi je od 1960. godine, a 2009. proglašena je najvećim farmaceutskim izumom u posljednjih 150 godina.
Pilula poslije kao kontracepcija
Zanimljivo je ginekolozima i da ih pacijentice pitaju isključivo o efikasnosti zaštite, ali ne i o spolno prenosivim bolestima te zaštiti od njih, premda se na sve strane trubi o HPV-u koji je najrašireniji te o drugim spolno prenosivim infekcijama koje vrebaju u nezaštićenim odnosima.
Ginekolozi su primijetili da je stav mladih o kontracepciji postao puno ležerniji od kad je dostupna pilula za dan poslije. Upozoravaju da to nisu bomboni kao što ih neki tretiraju i konzumiraju. Te su pilule pune hormona i stoga ih nije preporučljivo često uzimati.
Za razliku od Hrvatske, u kojoj je situacija, sudeći prema statistikama i izjavama ginekologa, sve lošija, svijet je u primjeni kontracepcije otišao znatno dalje. Dok se u Hrvatskoj kontracepcija svodi na prirodne metode, kondome, pilule i spirale, u svijetu se uvelike koriste nove metode. Koriste se hormonski implantati, injekcije s tromjesečnim učinkom, tromjesečne ili šestomjesečne pilule, te one koje reduciraju broj menstruacija na četiri ili na samo jednu godišnje.
A statistike su pri tome vrlo jasne: što je razvijenija svijest o kontracepciji i što je više žena koristi manji je broj namjernih pobačaja. Stoga je logičan zaključak da u Hrvatskoj silno nedostaje kampanja osvješćivanja i da je hitno treba provesti.
Mit je da žena može zatrudnjeti samo u pet dana u jednom ciklusu. Ovulacija se može protegnuti i na sedam dana, a spermatozoidi mogu živjeti do 72 sata. Dakle, ako je žena imala nezaštićeni odnos tri dana prije ovulacije, a nekoliko spermatozoida je preživjelo do početka ovulacije, može i tada ostati trudna. Stoga je metoda sigurnih dana nedovoljno pouzdana ili te dane treba računati znatno rigidnije.
[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]