Gazda je vodio dućan u kojemu je zapošljavao blagajnice pod uvjetom da ispunjavaju njegove seksualne zahtjeve. “Ako ne pristaneš, imat ćeš manjak u blagajni, dobit ćeš otkaz i bit ćeš prekršajno kažnjena”, glasio je uvjet za dobivanje radnog mjesta. Neke su žene na to pristale, neke su odbile posao, a jedna ga je prijavila, pronašla još njih nekoliko koje su posvjedočile njezinu priču i gazda je osuđen za brutalno seksualno uznemiravanje na radnom mjestu.
No, ovo je samo jedan od malobrojnih slučajeva seksualnog uznemiravanja na poslu koji su procesuirani i u kojima je počinitelj osuđen. Prema podacima Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, manje od deset posto prijavljenih bude i optuženo, a još manje njih i osuđeno za kazneno djelo seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.
71 posto doživjelo seksualno uznemiravanje, 61 posto od strane šefova
Koliko je ta vrsta uznemiravanja raširena, pokazali su rezultati istraživanja koje je provela Dunja Bonacci Skenderović, stručnjakinja za suzbijanje nasilja nad ženama, u sklopu Fride, projekta protiv spolnog uznemiravanja na radnome mjestu. Od 448 ispitanika čak je njih 71 posto doživjelo seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, a 61 posto njih uznemiravali su njihovi nadređeni. Svaka treća ispitana osoba bila je seksualno uznemiravana od strane više osoba. Među ispitanicima bilo je i muškaraca. Nažalost, u istraživanje su uspjeli uključiti tek 32, a polovica njih je izjavila da su također doživjeli seksualno uznemiravanje na poslu. Kako je uzorak muškaraca koji su se uključili u anketu ipak premalen, ne može se zaključivati da je 50 posto muškaraca u Hrvatskoj seksualno uznemiravano na poslu. Ali, premda su žene znatno češće žrtve nego muškarci, činjenica jest da su i oni ponekad na meti seksualnih zlostavljača. Višnja Ljubičić iznijela je slučaj muškarca, zaposlenog u jednoj školi, kojeg je uznemiravala ravnateljica, a dobila je i pritužbe nekoliko muškaraca koje su zbog njihove seksualne orijentacije uznemiravali njihovi muški kolege.
Od seksualnih primjedbi, požudnog buljenja do prisile na seks
Seksualno uznemiravanje, koje je kazneno djelo ako dolazi od nadređene osobe, počinje neželjenim seksualnim primjedbama i sugestivnim i uvredljivim komentarima, što je doživjelo više od 90 posto ispitanika. Nastavlja se požudnim buljenjem u dijelove tijela, slijede dodiri, grljenje i ljubljenje, pozivi seksualne prirode, a završava prisilom na seksualne radnje ili čak silovanjem. Što je najgore, većina žrtava o tome šuti jer, kako je pokazalo istraživanje, više od 80 posto ispitanika nije prijavilo uznemiravanje nikome u tvrtki, a više od polovice njih to nije učinilo jer smatraju da poslodavac neće ništa poduzeti. Znatan dio njih uopće ne zna imaju li u tvrtki osobu za zaštitu dostojanstva radnika kojoj bi mogli prijaviti neželjeno ponašanje.
“Žrtve uglavnom ne prijavljuju nasilje jer su problemi ostali isti kao i prije šesnaest godina, kad je posljednji puta rađeno slično istraživanje. Ti problemi su kompliciran zakonodavni okvir, nepovjerenje žrtava u sustav, neizvjestan ishod sudskog postupka koji traje godinama i često se događa da žrtva na kraju izgubi spor pa mora platiti i troškove postupka, a uz sve to je ostala i bez posla”, rekla je Višnja Ljubičić.
Stoga je pohvalila inicijativu #nisamtražila koja je pokrenula lavinu pa su se žrtve napokon odvažile progovoriti, a zakonodavac je odlučio promijeniti članak 156. Kaznenog zakona pa će zastara za seksualno uznemiravanje sada biti deset godina, a ne samo tri mjeseca, kao do sada.
S tom ocjenom slaže se i Dorotea Šušak, izvršna direktorica Centra za ženske studije, u čijim su prostorijama predstavljeni rezultati istraživanja, koja kaže kako su #metoo pokret i #nisamtražila učinili uvelike pridonijeli vidljivosti žrtava, ali i razotkrivanju dugogodišnjih zlostavljača.
Istraživanje predstavljeno u Zagorkinom Memorijalnom stanu
Inače, rezultati istraživanja predstavljeni su u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, poznate hrvatske književnice i novinarke koja se cijeloga života borila za ravnopravnost žena zbog čega su je muški kolege “častili” epitetima “luđakinja” i “muškobanjasta baba”.
Nažalost, niti nakon jednog stoljeća ništa se nije promijenilo: ispitanice su se također izjašnjavale da ih na poslu često nazivaju “babe”, “glupače” i slično. Stoga autorica istraživanja podsjeća poslodavce na zakonsku obvezu zaštite dostojanstva radnika kroz interne akte tvrtke, uvođenje povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika, edukaciju povjerenika i zaposlenika o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu te sastavljanje internih obrazaca za prijavu spolnog uznemiravanja. Preporuke se odnose i na tvrtke koje se javno hvale kako cijene svoje zaposlenike jer je upravo kod njih uočeno dosta slučajeva spolnog uznemiravanja, no ono ostaje skriveno zbog percepcije tvrtke u javnosti. Štoviše, niti menadžerice nisu pošteđene, ali one pogotovo šute jer bi se svaka njihova pritužba tretirala kao slabost koja bi bila sankcionirana podsmijehom ili izolacijom.
SVJEDOČANSTVA ISPITANICA: Kad šef na radnom kolegiju žene naziva ‘pičkama’, ‘kurvama’, ‘nadrkanim babama’…
- U jednom periodu rada imala sam šefa koji je radne kolegije redovito počinjao tračanjem, vrijeđanjem i ismijavanjem naših kolega, jako često žena, pri čemu su se žene nazivale “pičkama”, “nadrkanim babama”, “kurvama” i slično. Ponekad bi čitav sastanak prošao samo u takvom razgovoru, uopće nismo razgovarali o poslu. Redovito bih se bunila da je to neprimjeren način govora o ženama; rezultiralo bi time da bi mi rekli da nemam smisla za humor, da se oni samo šale, a na kraju su me prestali pozivati na sastanke. Kad bih imala neku opravdanu primjedbu ili kritiku šefovi su me nazivali “nadrkanom”, implicirajući da sam svađalica, “da mi stalno nešto smeta”, “da sam konfliktna” i slično. Kad bi moji muški kolege imali primjedbe i kritike, to se uvažavalo. Promjena se počela događati tek nakon MeToo pokreta – prvi put zamjećujem da mijenjaju ponašanje kad ih se upozori da je neprimjereno.
- Radila sam u školi. Kolega bi me uznemiravao aluzijama u prisutnosti drugog kolege i kad ne bi bilo drugih žena. Volio mi je šapnuti nešto na uho kroz kosu, ‘nevin’ komentar od kojeg sam se osjećala loše. Bio je omiljen i šaljivdžija, oženjen i otac dviju djevojaka.
- Seksualno uznemiravanje koje je završilo silovanjem dogodilo se na radnome mjestu za vrijeme studentskog sezonskog posla. Vodila sam izlete i bila jedina žena uz dvojicu, trojicu muških kolega. Bio je to obiteljski biznis. Očuh i dugogodišnji prijatelj vlasnika stalno su mi dobacivali neprimjerene komentare, pljeskali me po stražnjici, zavirivali mi pod suknju, virili u skladište kad bih se presvlačila… Šutjela sam jer sam bila ovisna o njemu. Jednog dana bili smo sami u kuhinji i samo me zaskočio. Ja sam imala 23, a on pedesetak godina.
Spolno uznemiravanje u brojkama:
90,1 posto neželjene seksualne primjedbe
63,8 posto požudno buljenje u dijelove tijela
52,6 posto neželjeni dodiri, grljenje, ljubljenje
40,3 posto neželjeni pozivi seksualne prirode
14,2 posto slanje eksplicitnog seksualnog sadržaja elektroničkim putem
14,2 posto isticanje opscenih slika na radnom mjestu
10,2 posto seksualna prisila
8,1 posto geste seksualne prirode, pokazivanje spolnih organa
2,2 posto pokušaj silovanja
0,6 posto silovanje