Zagrebačka policija dva je slučaja online seksualnog nasilja proglasila silovanjem i pod takvom optužbom uputila predmete Državnom odvjetništvu koje ih, koristeći baš pojam online silovanje, tako i prihvatilo u svom optužnom prijedlogu. Definirajući seksualno nasilje pojmom ‘online silovanje’ zagrebačka je policija otvorila i novi put u borbi protiv seksualnog nasilja kojega sve više nalazi na internetu. Veliki je to iskorak za procesuiranje kaznenih djela seksualnog nasilja.
U našem društvu još uvijek se silovanje najlakše tretira kao nasilan čin nad osobom koju je seksualno fizički napao nepoznati muškarac. Zato brojne žrtve silovanja u braku te žrtve silovanja koje su ga doživjele jer partner nije prihvatio njihovo NE seksualnom odnosu, to seksualno nasilje niti ne prijavljuju jer se i same krive ili se boje osude društva ili ne vjeruju da će kroz dugotrajni sudski postupak doživjeti pravdu.
Kako se uopće nekoga može silovati online?
“U članku 153. Kaznenog zakona, koji silovanje definira kao spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju, nigdje ne piše odnosi li se to na kazneno djelo učinjeno uživo ili online. Kad iz glave izbacite ograničenje da se to može učiniti samo uživo svako kazneno djelo koje se dogodi u virtualnom svijetu možete definirati kroz Kazneni zakon. To je samo drugačiji modalitet kaznenog djela, no i dalje je to kazneno djelo”, tumači Nikolina Grubišić Požar, voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji zagrebačke Policijske uprave. Slučaj online silovanja spomenula je na nedavno održanoj raspravi o online nasilju prema ženama u organizaciji udruge B.a.b.e., a u okviru projekta SURF and SOUND.
Prvi slučaj online silovanja policija je otkrila istražujući osobu osumnjičenu za iskorištavanje djece za pornografiju, koju je prijavila jedna djevojčica uz podršku i poticaj svojih roditelja. Istraga je otkrila da se nije zaustavio na maloljetnicama nego je i jednu mladu, ali punoljetnu djevojku, ucjenom prisilio da “nad sobom vrši spolne radnje” jer će inače njezine snimke koje mu je dobrovoljno poslala završiti na internetu. Zahtjevi su mu bili sve konkretniji i sve prljaviji, a ona ih je, ne vidjevši drugi izlaz, u očaju ispunjavala. Mrzila je sebe jer je ispala tako naivna i glupa, jer si je dopustila ‘ono što si niti jedna odrasla osoba ne bi smjela dopustiti’, jer mu je vjerovala i poslala mu svoje eksplicitne fotografije. To je bio njezin početak pakla iz kojega se nije znala izvući pa je šutjela i trpjela.
Nije tražila pomoć, ali je ta pomoć i nepozvana ipak stigla
“Imali smo sreće što dokazi nisu nestali pa smo, tražeći dokaze o dječjoj pornografiji, pronašli i videa njegove odrasle žrtve. Mogli smo sagraditi slučaj na čvrstim dokazima koje smo predali Državnom odvjetništvu. Istraga će pokazati je li počinitelju cilj bilo postizanje vlastitog zadovoljstva dok je prisiljavao žrtvu da čini što je od nje tražio ili je planirao distribuirati snimke i na njima zaraditi. No, u većini slučajeva je prvenstveni cilj prisile na bilo koji vid spolnog odnosa osjećaj nadmoći kojega nasilnici stječu maltretiranjem svoje žrtve”, kaže Nikolina Grubišić Požar.
U drugom slučaju online silovanja žrtvu je policija identificirala međunarodnom suradnjom, žrtva je prijavila silovatelja koji je tako otkriven. Sve je počelo kao i u prvom slučaju: upoznali su se preko društvenih mreža, stvorili odnos povjerenja i onda je počelo zlostavljanje koje je sa svakim kontaktom bilo sve gore. Ona je, očajna, ispunjavala njegove zahtjeve, no to nikad nije bilo dovoljno i svaki je puta tražio sve više. Zašto ga je slušala?
Zlostavljači se na internetu uvijek predstavljaju kao netko drugi
“Riječ je o psihološkom zlostavljanju koje donosi osjećaj nadmoći nad žrtvom. Osjeća se kao da ima u rukama tuđi život, a žrtva postaje lutka koja zadovoljava sve njegove zahtjeve. Kad dovedemo počinitelja na saslušanje uvijek tražimo logička objašnjenja za njegovo ponašanje, ali shvatimo da ih nema”, govori Nikolina Grubišić Požar.
Zlostavljači se na internetu redovito predstavljaju kao netko drugi i stvore svoju drugu ličnost. U stvarnosti su to često ljudi koji nemaju socijalnih vještina i teško uspostavljaju odnose sa drugim ljudima, pa si zato daju oduška u virtualnom svijetu, gdje su u stanju stvoriti emotivnu povezanost sa svojom žrtvom. Zanimljivo je, otkriva Nikolina Grubišić Požar, da se žrtva teško oslobađa te emotivne povezanosti, čak i kad otkrije da njen zlostavljač nije zgodan mladić kako joj se predstavio na internetu nego netko posve drugi. No, isto tako naglašava da je, u prvom slučaju silovanja, žrtvi jednostavno laknulo kad je napokon nekome ispričala svoje traumatično iskustvo. Skinula je sa sebe osjećaj krivnje koji ju je progonio i shvatila da ona, baš kao niti jedna druga žrtva seksualnog zlostavljanja, nije za to kriva.
Poruka žrtvama: prijavite, istragu će obaviti policija
Kakva je pouka za žrtve? Nikolina Grubišić Požar poručuje svima koji dožive online zlostavljanje da ga prijave i da se pri tome ne zamaraju pitanjima je li to kazneno djelo i kakvo. To će procijeniti policija, državno odvjetništvo i sud. Njihovo je samo da policiji iskreno ispričaju sve što su proživjele, bez stida, jer to pomaže u gradnji čvrstog slučaja, kao i da sačuvaju dokaze o zlostavljanju. Ti dokazi, kako je u raspravi o online nasilju rekla Anita Matijević iz Ravnateljstva policije, su ID, user name, URL poveznica profila počinitelja, screenshot sadržaja i naslovnice profila počinitelja te vrijeme sporne komunikacije. No, dodala je, jedino pravo rješenje protiv online nasilja je prevencija i rana edukacija. I u tome su, suprotno uvriježenom mišljenju, mlađe, još maloljetne djevojke, često opreznije od onih nešto starijih jer su educiranije, kažu naše sugovornice iz policije.
Prijava online zlostavljanja na platformi NEON
Online zlostavljanje kao što je osvetnička pornografija, doxing, praćenje, uhođenje ili online uznemiravanje možete prijaviti putem nove platforme NEON
Platforma pruža i besplatno pravno savjetovanje i psihološku pomoć, a vodi ga udruga B.a.B.e. u okviru projekta SURF and SOUND. Za prijave je potvoren i telefon 01 4663 666, te mail [email protected]