U prva tri mjeseca ove godine MUP je evidentirao 2055 prekršaja i 339 kaznenih djela obiteljskog nasilja, što je za 37 posto više prekršaja i za čak 57 posto više kaznenih djela nego u isto vrijeme 2019. godine. U statistiku su ušli i prvi tjedni izolacije zbog pandemije COVID-19 te su stoga ove službene brojke prva potvrda upozorenja koja su stizala iz cijelog svijeta da će zbog karantene porasti broj žrtava obiteljskog nasilja, o čemu smo među prvima pisali na početku pandemije i nastavili serijom tekstova o obiteljskom nasilju.
I seksualno nasilje u porastu
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić nam je potvrdila da je i njezin ured u vrijeme izolacije zbog pandemije zabilježio povećan broj pritužbi za nasilje u obitelji i među partnerima.
“Sukladno navedenom, a glede obiteljskog nasilja u doba borbe protiv epidemije virusa COVID-19, Pravobraniteljica je zatražila od odgovornih da se u sustav zaštite i suzbijanja od seksualnog i rodno utemeljenog nasilja ugradi i dodatna zaštita žena jer su žene, statistički gledano, bile ugrožena skupina po pitanju radnih prava, plaća i mirovina te izloženosti obiteljskom i seksualnom nasilju i prije epidemije. Stoga je epidemija ozbiljno zaprijetila dodatnim ugrozama ovoj kategoriji osoba, kako u ekonomskom smislu tako i u području izloženosti većem riziku od rodno utemeljenog nasilja”, piše u odgovoru Ureda Pravobraniteljice na naš upit o slučajevima obiteljskog i seksualnog nasilja proteklih mjeseci.
Podataka o seksualnom nasilju u vrijeme izolacije još nema, kako smo jučer i objavili, no da je ono u porastu dokazuju i službeni podaci prethodne godine. U 2019. zabilježeno je 55 posto više kaznenih djela spolnog uznemiravanja u odnosu na 2017. godinu, dok ih je u odnosu na 2018. bilo 20 posto više. U apsolutnim brojkama službena je statistika skromna – lani je prema njoj bilo ‘samo’ 59 takvih slučajeva, što znači da ih je u stvarnom životu, prema procjenama udruga koje se bave zaštitom žrtava, bilo barem deset puta više. Naime, istraživanja pokazuju da tek svaka deseta žrtva prijavi seksualno nasilje.
Prijavitelji traže anonimnost
Pravobraniteljica ističe da, uz rast broja pritužbi, raste i broj anonimnih ili posredničkih pritužbi.
“Drugim riječima, sve više žrtava ili traže da im se zaštiti identitet prilikom postupanja ili pritužbe u njihovo ime podnose članovi njihove bliže rodbine, ali i u sve većem broju kolege i kolegice s posla, odnosno prijatelji i prijateljice”, stoji u odgovoru Pravobraniteljice. Za Višnju Ljubičić taj je trend potvrda da zaštita žrtava i sankcioniranje seksualnih kaznenih djela u praksi ne funkcioniraju kako bi trebali pa to demotivira žrtve koje se teško odlučuju na prijavu, a kad i odluče prijaviti traže anonimnost. Riječ je isključivo o ženama jer su, prema službenoj statistici, u posljednjih pet godina samo one bile žrtve spolnog uznemiravanja.