Na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se već šesnaest godina obilježava 22. rujna na spomen tri žene ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI pokrenuo je kampanju „Mogu reći neću – Ljubav nije nasilje!”. U okviru nje danas su predstavili i rezultate istraživanja koje su proveli među srednjoškolcima i to na temu elektroničkog nasilja. CESI je pokrenuo i internetsku stranicu Nechupedia koja je online vodič za prepoznavanje elektroničkog seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u partnerskim vezama mladih.
Djevojke pod nasilnim komentarima, momci pod prijetnjama
Istraživanje je otkrilo da je velika većina srednjoškolki, njih 72 posto, bilo izloženo online komentarima seksualnog sadržaja. Svaka deseta djevojka bila je izložena i seksualnim ucjenama, a sedam posto je bilo izloženo objavi videa ili fotografija koje su nekome poslale privatno. S druge strane, 44 posto mladića bilo je izloženo online prijetnjama vezanim uz njihovu fizičku sigurnost, četvrtina je bila izložena uvredljivoj objavi, dok je petina mladića bila izložena pritisku gledanja online pornografije.
Ovo su samo neki od rezultata istraživanja o elektroničkom nasilju i mladima koje je početkom godine proveo CESI u okviru projekta „Mogu reći neću – Ljubav nije nasilje“. U kontekstu trenutne situacije s pandemijom i povećanim vremenom koje mladi danas zbog nje provode na internetu valja ovi su rezultati još više zabrinjavajući jer se radi o pojavi na koju treba tražti protuodgovore. Zato su u CESI-ju odlučili mladima ponuditi sustave podrške i sigurno mjesto za bolje razumijevanje sebe i razvoj kvalitetnih odnosa s drugima. Posebice kroz preventivne programe u školama, te pružiti pomoć onima koji/koje su bili izloženi elektroničkom nasilju.
Digitalna kontrola u vezama
Mladi na različite načine doživljavaju zlostavljanje i nasilje. Bilo da su žrtve, počinitelji ili promatrači, a često sudjeluju u sva ta tri svojstva u različitim društvenim okruženjima. To značajno utječe na njihovu fizičku i psihičku dobrobit, njihove obrazovne rezultate, kao i kvalitetu njihovih odnosa.
U najvećem broju slučajeva kao počinitelji elektroničkog seksualnog rodno-uvjetovanog nasilja navode se muške osobe ili (bivši) partneri. Djevojke koje su doživjele digitalno nasilje višekratno, češće ističu da su se osjećale bespomoćno i uplašeno.
Kada se radi o dijeljenju lozinke s partnerom/icom za online platforme, djevojke češće izjavljuju da su podijelile lozinku s partnerom (14.4 posto). Također, više djevojaka nego mladića promijenilo je svoju profilnu fotografiju zato što je to njihov partner zahtijevao.
Digitalna kontrola u vezi koja se očituje kao pretjerano slanje poruka gdje osoba očekuje od partnerice/partnera da bude dostupna/dostupan čitavo vrijeme i odmah odgovori na poruke za 40 posto mladih nije oblik nasilja u vezi dok njih 36 posto ne zna radi li se tu o nasilju. Više mladića nego djevojaka ne smatra ovo ponašanje nasiljem (58 posto naspram 34 posto).
Reakcije mladih na osvetničku pornografiju tj. objavljivanje videa/fotografija partnerice bez njene suglasnosti pokazuju da bi većina mladih prekinula vezu ili bi se obratili prijateljima za pomoć, dok je traženje pomoći od roditelja, nastavnika i policije pri dnu ljestvice.
Četvrtina mladih smatra da su žrtve same krive
Reakcije mladih na osvetničku pornografiju iz pozicije promatrača, kažu da bi oni većinom bili zabrinuti za žrtvu (40%), ili bi poduzeli nešto. Iako mladi znaju da je takvo ponašanje neprihvatljivo, kao i da je ova vrsta nasilja nešto što žrtvu duboko pogađa, zabrinjava podatak da četvrtina mladića i petina djevojaka okrivljuju žrtvu za nasilje, kažu u CESI.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 458 učenika i učenica srednjih škola iz različitih dijelova Hrvatske putem on-line upitnika. Među mladima su Instagram (40 posto) i WhatsApp (39 posto) najčešće korištene aplikacije za kontakte i razgovor s prijateljima, dok je Facebook manje popularan.
Na internetskoj stranici Nechupedia https://nechupedia.sezamweb.net/ mladi ljudi se mogu informirati o elektroničkom nasilju. Nechupedia će u narednom razdoblju biti dopunjavana interaktivnim pričama, igricama, ilustracijama i video materijalima kreiranim za mlade i zamišljenim da im bude koristan vodič kroz odrastanje i proživljavanje ljubavnih i drugih emotivnih iskustava. Kampanju CISI-ja pratiti se može i na Instagramu @mogurecinecu i Facebooku @nasilnevezesubezveze
Zloporaba moći u mladenačkim vezama putem tehnologija
Projekt Mogu reći NEĆU ima za cilj doprinijeti suzbijanju elektroničkog seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u intimnim partnerskim vezama mladih, posebno osnaživanjem djevojaka i pomaganjem da se suprotstave nasilju. Naglasak je na podizanju svijesti o društvenim normama, predrasudama i stavovima kojima se seksualno i rodno uvjetovano nasilje potiče, a uključujući kontrolu i zloporabu moći u mladenačkim vezama putem tehnologije te izgradnju odnosa prožetih poštovanjem u stvarnom i virtualnom svijetu.
Osim kampanje, projekt uključuje edukaciju vršnjačkih edukatora/ice, radionice u srednjim školama, te vodič za nastavnike/ce za prevenciju i suzbijanje elektroničkog nasilja u partnerskim vezama mladih.
U projektu sudjeluju sljedeće organizacije: Autonomni ženski centar (Srbija), Fundación Privada INDERA (Katalonija, Španjolska), NANE – organizacija za ženska prava (Mađarska) i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (Hrvatska). Projekt je sufinancirala Europska unija u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu.