U cijelom svijetu mjesec lipanj slavi se kao mjesec ponosa kojim se podsjeća na Stonvolske nemire (Stonewall riots) u Americi 1969. koji su pokrenuti kao odgovor LGBT+ zajednice na policijska zlostavljanja čija je kap prelila čašu racijom kafića Stonewall Inn. – okupljališta LGBT+ osoba. Zahtjevi prosvjednika bili su uspostavljanje mjesta na koja bi LGBT+ osobe mogli ići i biti otvoreni u pogledu svoje seksualne orijentacije bez straha od uhićenja. Ti lipanjski prosvjedi smatraju se prvim korakom u borbi za prava LGBT+ osoba. Mjesec ponosa obilježava se i u Hrvatskoj povorkama ponosa, a prvi Pride je organiziran u Zagrebu prije 19 godina. Tijekom lipnja običaj je postavljanje i zastava LGBT+ zajednica na gradske trgove, a mediji često obrađuju teme koje govore o problematikama s kojima se u društvu pripadnici LGBT+ susreću. Kada govore o identitetima i orijentacijama LGBT+ osoba mediji se najčešće služe terminima heteroseksualnost i homoseksualnost, čime sve druge orijentacije i identitete LGBT+ osoba budu izostavljane i u javnosti ostaju nepoznate ili neprepoznate. Primjerice, aseksualnost o kojoj smo kao seksualnoj orijentaciji nedavno pisali, a u javnosti je uvriježeno mišljenje da to niti ne postoji. Razlog tome je pojednostavljeno shvaćanje seksualne orijentacije kao pojma koji označava ili heteroseksualnost ili homoseksualnost, što isključuje aseksualnost kao orijentaciju, kao i niz drugih pojmova poput biseksualnosti, panseksualnosti…
Biseksualnost u klinču crno-bijelog svijeta
Počnimo s pojmom biseksualnost. Pojavio se relativno rano, u vrijeme kad je spol/rod prvenstveno promatran kao binarni konstrukt, kada su se po seksualnoj orijentaciji razlikovali heteroseksualne osobe s jedne strane i homoseksulne osobe s druge strane. Biseksualnom osobom nazivala se ona kojoj su privlačna oba spola, pa uspostavlja emocionalne i seksualne odnose bez obzira radi li se o muškarcima ili ženama. Međutim, značenje biseksualnosti s vremenom se mijenja, pa se tako pojavljuju i različite definicije. Ona prva koja biseksualnost definira za današnje pojmove vrlo usko – kao seksualnu privlačnost prema muškarcima i ženama i ostale koje tu seksualnu orijentaciju promatraju puno šire. Tako jedna od definicija govori da je biseksualna osoba netko kome privlačnost nije ograničena isključivo na temelju njezina roda/spola. Istraživanje Young bisexual and pansexual people’s voices iz 2017. godine, koje je provedeno u Americi među osobama koje se identificiraju kao biseksualne osobe potvrdilo je da se biseksualnost definira na mnoštvo načina. Odnosno, definicija biseksualnosti ovisi o tome kako će je objasniti osoba koja se identificira kao biseksualna.
Panseksualnost je rodno slijepa
U novije vrijeme pojavio se pojam panseksualnost, koji ne prihvaća rodnu binaranost, na tragu onoga kako se razvijalo i objašnjenje pojma biseksualnost. U potrazi za što boljim objašnjenjem panseksualnosti pomogli su rezultati istog američkog istraživanja gdje su osobe koje se same definiraju kao panseksualne objašnjavale definiciju panseksualnosti. Prema njima nametnula su se dva različita stajališta, gledanja na panseksualnost, pa time i definiranje te seksualne orijentacije. Dio ispitanika panseksualnost je objasnio kao seksualnu orijentaciju koja nadilazi viđenje roda i spola, dok je drugi objasnio kao seksualnu orijentaciju koja je definirana privlačnošću za sve rodove i spolove. Iz ta dva različita načina definiranja došlo se do definicije s kojom bi se složila većina panseksualnih osoba. Ona kaže da je panseksualnost seksualna orijentacija koja je „rodno slijepa“ jer uključuje i interspolne, transrodne i rodno fluidne osobe.
Ne-identifikacija kao ljudsko pravo
Kada govorimo o seksualnoj orijentaciji, osobito o panseksualnosti, ne možemo preskočiti pojam rodni identitet. Rodni identitet podrazumijeva vlastitu spolnu, rodnu i seksualnu koncepciju, neovisno o spolu koji je pripisan rođenjem. U kreiranju ili prihvaćanju rodnih identiteta osoba se poziva na pravo na samodefiniranje svog identiteta i pravo na samoidentifikaciju – pravo osobe da sama identificira svoj identitet ili da se ne identificira. Važno je osvijestiti da ljudi ne dijele istu definiciju bilo koje oznake rodnog identiteta što je razlog zašto ponekad dolazi do neslaganja. Oznake identiteta u konačnici su individualni izbor pa se prema njima tako trebamo i odnositi. Ljudi gravitiraju rodnom identitetu na temelju vlastitog razumijevanja svoje seksualnosti i načina na
koji konstruiraju značenje određenog identiteta. Jedan od identiteta koji je zastupljen u našem društvu, ali ne i u javnom diskursu je transrodnost – pojam koji uključuje različite načine na koje se osobe izražavaju kada im je rodni identitet drukčiji od spola pripisanog pri rođenju. Kada govorimo o transrodnim ili transseskualnim osobama, često dolazi do konfuzije jesu li ti pojmovi istoznačnice ili ne i koji od njih koristiti.
Rodna raznolikost
Povijesno i medicinski, izraz transseksualna osoba nastaje ranije i koristio se u označavanju razlike između nečijeg rodnog identiteta i spola dodijeljenog pri rođenju (muški, ženski ili interseksualni). Danas se termin transsesksualnost često (iako ne uvijek) upotrebljava za osobe koje su uz pomoć medicine, hormona ili operacije, mijenjaju svoju spolnu anatomiju i izgled kako bi se što više uskladile sa svojim rodnim identitetom. Usprkos sličnim definicijama, mnoge se transrodne osobe ne identificiraju kao transseksualne. Transrodna osoba krovni je pojam koji uključuje i transseksualne osobe, ali i sve druge transrodne identitete koji nikako ne moraju uključivati medicinske (fizičke) promjene. Važno je naglasiti da se izraz transseksualna osoba često percipira kao uvredljiv i stigmatizirajući zbog svoje povijesti, jer se koristio u kontekstu mentalnih bolesti. Danas se transrodni ili transseksualni rodni identitet definira kao prirodan dio ljudske rodne raznolikosti i rodnih iskustava. Zbog tog povijesnog konteksta danas je općeprihvaćen termin transrodna osoba, a koristi se kako bi opisao sve one koji svoj rodni identitet vide kao različit od spola dodijeljenog pri rođenju, neovisno o medicinskim promjenama jer one nisu faktor koji je bitan za nečiju rodnu identifikaciju. Tako će pojam žena ili trans žena pripadati svim osobama koje su rođene kao interspolne ili im je rođenjem pripisan muši spol ali je njihova rodna identifikacija ženska. Pojam muškarac ili trans muškarac pripadat će svim osobama koje su rođene kao interspolne ili im je rođenjem pripisan ženski spol, ali je njihova rodna identifikacija muška.
Interspolnost od rođenja
Interspolnost je još jedan od pojmova o kojem se rijetko govori. Interseksualnost ili interspolnost je stanje genitalnih, gonadalnih ili kromosomskih karakteristika koje nisu ni potpuno muške ni potpuno ženske. Interseksualnost predstavlja veliki izazov uvriježenom društvenom razlikovanju spolova koje osobe dijeli na samo dva spola. Danas se interseksualnost sve više prihvaća kao jedan od rodnih, seksualnih, ali i političkih identiteta. U kreiranju ili prihvaćanju rodnog identiteta osoba se poziva na pravo na samodefiniranje – pravo osobe da sama definira svoj identitet (svoje identitete) i sebe kao osobu. Interspolne osobe imaju jednako široki raspon rodnih identiteta kao i ne-interspolne osobe. Neke se identificiraju kao muškarci, neke kao žene, a neke imaju i druge identitete. Interspolnost je krovni pojam za mnoštvo različitih oblika, postoji više od 30 oblika interspolnosti s obzirom na različite kombinacije kromosoma, izgled vanjskih i unutrašnjih spolnih organa te razine hormona.
U Hrvatskoj živi više od 80 tisuća interspolnih osoba
Interspolne osobe rođene su interspolne. Neke oblike interspolnosti moguće je prepoznati i pre-natalnom genetskom provjerom. Neke osobine interspolnosti vidljive su pri rođenju, neke dolaze do izražaja u pubertetu, a neke su utvrđene u zrelijoj dobi života, kod žena kad osoba pokuša zatrudnjeti, ili sasvim slučajno, prilikom nekih od medicinskih pregleda. Statistike kažu da je najmanje 0.50 posto ljudi na svijetu rođeno interspolno, dok neke statistike kažu da je broj interspolnih osoba i veći. Prema tome u Hrvatskoj s četiri milijuna stanovnika procjenjuje se da živi najmanje 20 tisuća interspolnih osoba.
Kirurški zahvati rekonstrukcije spolnih organa
Jedan od prvih institucionaliziranih problema s kojim se susreću interspolne osobe je trenutni medicinski protokol koji se temelji na binarnosti spolova pa se tako interspolne bebe podvrgavaju kirurškim zahvati koje rekonstruiraju spolne organe kako bi spadali pod muške ili ženske. Ti zahvati usredotočeni su isključivo na izgled, a ne na osjećaje ili seksualnu funkciju koja je za osobu puno bitnija od izgleda. Genitalne operacije djece problematične su i zato što djeca ne mogu izraziti svoj pristanak na njih. Dok se jedan dio liječnika još uvijek zalaže za to da se interspolne osobe još kao djecu treba odrediti kao jedan od spolova, mnoge interspolne osobe izložene su teškim fizičkim i emocionalnim posljedicama nasilnog odabira njihovog spolnog i rodnog dentiteta. Međunarodne organizacije koje se bave ljudskim pravima smatraju da su medicinske intervencije na interspolnoj djeci problem ljudskih prava. Zagovaraju prestanak medicinski nepotrebnih operacija i dopuštanje djeci da odrastaju onako kako su rođeni, jer kao i sve druge osobe imaju pravo same svjesno donositi odluke koje se tiču njihovog tijela.
Pride umjesto u lipnju u rujnu
Zbog pandemije COVID-19 tradicionalna se povorka ponosa lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih, interspolnih, queer osoba i njihovih obitelji s lipnja prebacila na rujan. Zagreb Pride kao organizator najavljuje da će se povorka održati 19. rujna 2020. godine.