U lanjskoj korona godini u Hrvatskoj je rođeno 35.956 beba, 187 manje nego u 2019. Od toga je samo u prosincu rođeno 127 beba manje nego u istom mjesecu 2019. Zašto je bitan prosinac? Istog trenutka kad je lani u ožujku proglašen onaj prvi, žestoki lockdown, obustavljeni su i svi MPO postupci, što znači da nisu mogle biti začete bebe koje bi se rodile u prosincu. Kako su ti postupci bili obustavljeni na mjesec i pol, a i nakon što su opet započeti trebaju proći barem dva do tri tjedna priprema prije nego što se pokuša oplodnja, u udruzi Roda procjenjuju da će se sve posljedice vidjeti tek na ovogodišnjoj statistici.
“Procjenjujemo da će se ove godine roditi 300 do 400 beba manje koje bi bile začete u MPO postupcima tijekom onih mjeseci kad su bili obustavljeni. Inače se iz tih postupaka godišnje rodi gotovo 2000 beba, a njihov broj je iz godine u godinu rastao. No, ove godine neće biti tako. Slično je i u drugim europskim zemljama. Pandemija COVID-19 ostavila je nepopravljive posljedice na postupke medicinski potpomognute oplodnje i broj djece začete uz njihovu pomoć”, kaže Klaudija Kordić, potpredsjednica Upravnog odbora Udruge Roda i potpredsjednica europske organizacije Fertility Europe.
Zakoni koji otežavaju dobivanje djece uz pomoć medicine
Ovaj očekivani pad samo je dodatni poticaj Rodama da još jednom od države zatraže promjenu zakona koji bi većem broju žena osigurali pravo na MPO postupke na račun HZZO-a. Rode već godinama traže da se to pravo omogući i ženama bez partnera te onima u istospolnim vezama, a Klaudija Kordić tvrdi kako bi očekivani pad broja živorođene djece za konsekvencu morao imati promjenu ovih diskriminatornih zakona.
Isto tako, Rode očekuju i promjene u Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji koji sada propisuje da od šest IVF postupaka dva moraju biti izvedena u prirodnom ciklusu, koji dokazano ima uspješnost samo od dva do šest posto i bespotrebno oduzima vrijeme ženama koje započnu postupak. Istodobno, stimulirani postupci pokazuju 25 do 35 posto uspješnosti, što znači da svaki treći ili četvrti pokušaj dovodi do začeća. No, oni su skuplji od prirodnih.
Za 50 godina bit će nas jedva 3 milijuna
I dok zakoni, pravila i propisi kompliciraju i otežavaju dobivanje djeteta ljudima koji ga silno žele, ali im treba pomoć medicine, demografska statistika strmoglavo juri nizbrdo.
Prošle godine umrlo je 56.677 osoba, 4350 više nego 2019. U usporedbi sa 35.956 živorođenih, saldo je – još 20.721 stanovnik manje samo u kategoriji prirodnog kretanja stanovništva. Kad se tome pribroji broj emigranata, a unatoč pandemiji koja je otežala, a povremeno i blokirala prijelaz granica, procjena je da je još daljnjih nekoliko desetaka tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske. Prema podacima njemačkog Središnjeg registra stranaca samo je u tu zemlju lani iselilo 22 tisuće hrvatskih državljana.
Da broj stanovnika Hrvatske pada iz godine u godinu više nije nikakva vijest: Državni zavod za statistiku procjenjuje da smo krajem 2019. godine imali 4.058.165 stanovnika, a sa 20.721 više umrlih nego rođenih i sa još nepoznatim brojem emigranata izvjesno je da smo covid godinu završili s manje od četiri milijuna stanovnika! Europska komisija Hrvatsku je uvrstila u skupinu zemalja koje kontinuirano bilježe pad broja stanovnika, a predviđa da će se tako i nastaviti, pa bismo 2070. mogli brojiti jedva tri milijuna.
Stoga bi minimum napora da se taj trend barem malo ublaži bilo omogućavanje medicinski potpomognute oplodnje svakoj ženi koja to želi i ispunjava za to medicinske uvjete. Uostalom, u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, stalno raste broj samačkih kućanstava, koji je danas dosegao jednu trećinu ukupnog broja svih kućanstava EU i 19 posto je veći nego 2010. Opći su trend kućanstva u kojima žive parovi bez djece, samci i samohrani roditelji.