„Ovo je bunt svih žena Bosne i Hercegovine! Iza ovog prosvjeda ne stoji ni jedna politička opcija niti stranka. Naš je prosvjed prvenstveno usmjeren protiv femicida. Ubojstva motiviranog mržnjom prema ženi“ – poručila je Ivana Arapović organizatorica prosvjeda protiv femicida u Mostaru, kojim se žene i u ovom bosanskohercegovačkom gradu, uz njih još 15 u BiH, pridružile prosvjedima protiv rodne neravnopravnosti i femicida, a na Inicijativu žena BiH solidarno i ujedinjeno.
„Tražimo prevenciju protiv nasilja i zaštitu jer ne želimo ubijene djevojčice i žene. Nasilje nad ženama nije privatna stvar i nijedna žena i djevojčica nije kriva što je udarena, silovana ili ubijena. Ja ne želim biti žrtva femicida!“, uzviknula je Arapović.
Potaknute nedavnim ubojstvom žene iz Bihaća, koju je nasred ulice, u blizini njihova stana i u podne, pred prolaznicima zadavio njezin supruga, aktivistice širom Bosne i Hercegovine odlučile su dići glas i pokrenuti proteste protiv ubijanja žena. Prema dostupnim podacima u posljednjih pet godina od strane partnera ili supruga te očeva ubijeno je više od 70 žena. Maksimalna kazna za ubojstvo žene, koje se tretira unutar obiteljskog zakona, je tek deset godina. Zato se na prosvjedima stalno i ponavljalo kako ubojstvo žene nije obiteljska tragedija, kako to policija i pravosuđe tretira, nego ga treba nazvati pravim imenom, femicidom. Žene se ne osjećaju sigurno unutar obitelji, na ulici ili u nekoj drugoj instituciji.
Femicid nije obiteljsko nasilje
„Nijedna žena više!“ i „Nijedno ubojstvo žena više!“ bile su poruke koje su prosvjednice isticale. Njihovi zahtjevi su pravna definicija femicida u kaznenom zakonu BiH i usklađivanje kazni nasilnicima s Istanbulskom konvencijom koja je u Bosni i Hercegovini ratificirana još 2013 godine.
Aktivistice su okupljenim prosvjednicama, među kojima je bilo i djevojčica i majki s djecom, poručila kako u ovom trenutku nastoje raditi na izmjenama i dopunama nacrta zakona.
„Nismo zadovoljne jer se femicidi stalno ponavljaju što uporno pokazuje da nije samo potrebna izmjena zakona, nego treba novi kazneni zakon Federacije BIH i novi zakon o zaštiti od nasilja u obitelji“, naglasile su na prosvjedu u Mostaru.
Ističu kako se svijest bosanskohercegovačkog društva mora hitno promijeniti da pomognemo i zaštitimo žrtve nasilje i ne stanemo na stranu nasilnika.
„Ovdje sam jer želim dati podršku svim omalovaženim ljudima Bosne i Hercegovine koji su ugnjetavani od nakaradnog sistema. Svi zakoni se krše“, naglasio je Alen, jedan od prosvjednika među većinom prosvjednica. I dodao da je patrijarhat dio bosanskohercegovačkog društva, a posljedica toga je nedostatak obrazovanje i edukacije koje su također razlog nasilja u obitelji ali i femicida.
Traume ostaju zauvijek
Jedna od sudionica prosvjeda željela je s nama podijeliti i svoje iskustvo obiteljskog nasilja: „Nikad nisam prijavila nasilje. Jedno dijete mi je umrlo zbog posljedica dugogodišnjeg obiteljskog nasilja. On je rođen u Mostaru, a da bude još ljepša priča, živi u Međugorju. Imala sam sreću da imam svoju kuću inače bi ostala na ulici“, govori nam žena koja svaki dan ide kćerki na grob, još uvijek se prisjeća udaraca dok je bila trudna.
„I danas me zove i maltretira. Druga kćer ima velikih problema s motoričkim razvojem zbog posljedica nasilja u trudnoći. Doživjela sam psihičko, fizičko zlostavljanje. Često me pitao čije su ovo kćerke. Jedna kći je preživjela. Odlična je učenica, iako stalno mora ići na terapiju. Nisam se mogla obraćati institucijama jer sam bila usredotočena na bol koja me obuzela poslije smrti druge kćerke“, ispričala je i dodaje kako je bila uvjerena da se takve stvari ne mogu događati na početku 21. stoljeća.
„Sjećam se njegovih prijetnji: „Stavi glavu na jastuk i pucaj!“ Nisam ga razumjela, nazvala sam tatu da ga pitam što to znači. Molila sam se za čudo, za spas. Dok nam je jedna kćerka umirala na aparatima, a drugu sam držala u naručuju, on je prijetio da će udariti čekićem, To je grozno, takve traume ostaju zauvijek i zato sam danas na prosvjedu.“