Američki Odjel za domovinsku sigurnost (The Department of Homeland Security) od prošlog tjedna istražuje optužbe o medicinskom nemaru i nepridržavanju sigurnosnih mjera za spriječavanje širenja virusa COVID-19. Zviždačica Dawn Wooten, inače medicinska sestra koja radi u privatnom centru za zadržavanje migranata Irwin u saveznoj državi Georgiji dala je iskaz za neprofitnu organizaciju Project South u kojem je detaljno opisala situaciju u centru. Ono što najviše iskače iz cijelog izvješća je veliki broj ginekoloških postupaka kojima su migrantice podvrgnute bez potpunog shvaćanja ili pristanka na njih.
Wooten je navela kako žene budu pozvane na pregled kod ginekologa izvan centra Irwin, no ne pruža im se pomoć prevoditelja koji bi im objasnili zašto su tamo. Ginekolog koji izvodi zahvate je navodno Mahendra Amin kojeg medicinske sestre nazivaju “sakupljač maternica”. One su prisiljene koristiti internetske alate za prevođenje ili tražiti pomoć od drugih žena u centru kako bi se mogle sporazumjeti sa pacijenticama. Već su krajem 2019. migrantice iz centra Project Southu prijavile zabrinjavajući broj žena kojima je napravljena histerektomija – samo između listopada i prosinca 2019. bilo ih je pet. Histerektomija – zahvat u kojem se odstranjuje maternica, a može uključivati i odstranjivanje jajnika, jajovoda, grlića maternice i drugih reproduktivnih organa, zadnji je izbor u liječenju budući da nakon njega žena više ne može začeti te ulazi u menopauzu.
Histerektomija u porastu za Trumpove vladavine
Kod žena reproduktivne dobi histerektomija se izvodi samo u slučajevima kada je ugrožen život. Da to nije slučaj u centru Irwin pokazuje i situacija u kojoj je dr. Amin pacijentici izvadio pogrešan jajnik. Naime zbog ciste trebao joj je biti odstranjen lijevi jajnik, no on je odstranio desni nakon čega je žena morala ponovno ići na postupak kako bi se odstranio i drugi te je izvršena potpuna histerektomija. Još je gore što pacijentica u pitanju nije bila pod općom anestezijom i čula je kako doktor govori da je odstranio pogrešan jajnik. Nije jasno profitira li spomenuti liječnik financijski od takvog dogovora s centrom Irwin i Američkom imigracijskom i carinskom službom (ICE), no ovo nije prvi put da su reproduktivna prava žena napadnuta tijekom mandata Donalda Trumpa.
Kontrola nataliteta etničkih manjina i u Kini
Istovremeno njihov državni tajnik Mike Pompeo kritizira kineske vlasti zbog navodne prisilne sterilizacije ujgurskih žena u provinciji Xinjiang. Ove optužbe povezane su s navodima da je više od milijun Ujgura, muslimanske etničke manjine, zatvoreno u kampove koji navodno služe za radno osposobljavanje. Međunarodni mediji prenose kako se zapravo radi o radnim logorima u kojima se promiče nacionalna ideologija, a potiskuje manjinska kultura, religija i jezik. Analiza novinske agencije Associated Press (AP) pokazuje provođenje radikalne politike kontrole nataliteta što je dovelo do pada nataliteta za više od 60 posto između 2015. i 2018. u regijama Hotan i Kashgar koje imaju većinsko ujgursko stanovništvo. Na razini provincije Xinjiang pad nataliteta je 24 posto, dok je nacionalni prosjek 4,2 posto.
Metode kontrole stanovništva uključuju prisilno umetanje intrauterine kontracepcije (spirale) kod žena koje su rodile, mjesečno podvrgavanje testovima za trudnoću i pobačaje te prisilnu sterilizaciju. Broj sterilizacija na sto tisuća stanovnika porastao je s 28,45 u 2016. na 243 u 2018. Žene odvedene u kampove prisiljavane su uzimati kontracepcijske pilule ili im se ubrizgavaju kontracepcijske injekcije, a u nekoliko navrata su novorođenčad oduzeta majkama bez ikakvih informacija. Kina optužbe za ono što je više međunarodnih stručnjaka nazvalo “demografski genocid” odbacuje tvrdeći da se radi o suzbijanju radikalnog islamizma i promicanju obrazovanja u provinciji.
Prisilna sterilizacija od 19. stoljeća
Prisilna sterilizacija u svrhu kontrole stanovništva nažalost nije nova pojava. Već je Platon tvrdio da država mora kontrolirati rađanje ako želi stvoriti jaču rasu. Termin eugenika prvi je upotrijebio britanski znanstvenik Sir Francis Galton 1883. godine. Vjerovao je da je većina osobina nasljedna i da bi se ljudska rasa mogla poboljšati postojanjem nekog oblika nadzora rađanja. Alexander Graham Bell radio je s gluhima i zalagao se za zabranu sklapanja brakova gluhih osoba zbog vjerojatnosti da će imati gluho potomstvo. Vrhovni sud SAD-a 1927. godine u slučaj Buck vs. Bell presudio je da je savezna država Virginia imala pravo sterilizirati tada 20-godišnju Carrie Buck protiv njezine volje. Nakon te odluke u 32 savezne države osnovani su odbori za eugeniku te je prisilno sterilizirano oko 70.000 ljudi, uglavnom žena.
Od početka 20-og stoljeća reproduktivna prava uskraćivana su siromašnima, osobama s invaliditetom, domorodačkom stanovništvu SAD-a, Afroamerikancima i meksičkim imigrantima. J. Marion Sims, koji se smatra ocem ginekologije, provodio je eksperimente na robinjama, a izumitelji kontracepcijske pilule John Rock i Gregory Goodwin Pincus su prva testiranja provodili na siromašnim portorikankama koje nisu znale za moguće nuspojave tableta. Tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća liječnici su u okviru federalnog programa odlučivali koje su domorotkinje sposobne imati djecu, što je dovelo do sterilizacije gotovo četvrtine žena u američkim plemenima. Prakse eugenike od SAD-a je preuzela i nacistička Njemačka te je do kraja Drugog svjetskog rata sterilizirano više od 400.000 ljudi, državna politika nekadašnje Čehoslovačke uključivala je sistematičnu sterilizaciju Romkinja kako bi se smanjio visoki natalitet, a oko 350.000 žena sterilizirano je u Peruu tijekom 90-ih jer je tadašnji predsjednik Alberto Fujimori smatrao da je niža stopa nataliteta ključna za eliminiranje siromaštva.
Kampanja za isplatu odšteta prisilno steriliziranim Romkinjama
Prisilne sterilizacije ne događaju se samo na američkom i azijskom tlu. Sedamdesetih su se sistemski radile nad Romkinjama u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Štoviše, sterilizacija je aktivno promovirana i to kroz različite državne mjere, uključujući i socijalna davanja. Usprkos velikim obavezama po pogledu vladavine prava koje su i Češka i Slovačka preuzele od ulaska u EU, te niza godina zagovaračkog rada raznih međunarodnih organizacija, postoji velik otpor priznavanju grijeha prošlosti i preuzimanju odgovornosti. Tek u studenom 2009. godine češka Vlada je objavila izjavu kojom izražava žaljenje zbog prisilnih sterilizacija. Prije dvije godine pokrenuta je velika kampanja kojom se zahtijeva uspostava nezavisnog tijela koje bi učinkovito i temeljito istražilo praksu nezakonite sterilizacije Romkinja u skladu s preporukama relevantnih međunarodnih tijela za Slovačku i Češku, te isprika i isplata odgovarajuće naknade nezakonito steriliziranim ženama.