Koliko je parova u Hrvatskoj protekle godine, u naših ukupno 16 klinika i poliklinika ovlaštenih za MPO postupke, pokušalo dobiti dijete uz pomoć postupaka medicinski potpomognute oplodnje i s kojim uspjehom? To ćemo znati tek sljedeće godine kad će rezultati biti objavljeni u godišnjem izvješću za 2019. godinu. Izvješća o MPO postupcima i njihovim rezultatima objavljuju se s dvije godine odmaka, kako bi u njih ušli i podaci o broju živorođene djece.
Za sada baratamo podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji govore da je lani učinjeno ukupno 5.468 postupaka i to u osam državnih klinika i bolnica te u dvije privatne poliklinike koje imaju ugovor s HZZO-om. Od toga je čak 20 posto izvantjelesnih oplodnji (IVF – in vitro fertilisation) provedeno u prirodnom ciklusu, bez korištenja lijekova za poticanje ovulacije ili je korišten samo humani korionski gonadotropin (hCG) kao okidač ovulacije. Problematično je to što je uspješnost takvih postupaka IVF-a izrazito niska: dijete se začne i rodi u manje od pet posto slučajeva! I to bez obzira što su to bili IVF/ICSI postupci (ICSI- intracitoplazmatska injekcija spermija) čime se povećavaju izgledi uspješne trudnoće.
Upravo tu činjenicu već godinama problematiziraju parovi koji se suočavaju s neplodnošću. Ukazuju na problem Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, kojega bi trebalo modernizirati i učiniti efikasnijim. Stoga se predlaže da svih šest postupaka izvantjelesne oplodnje, koliko ih Zakon o MPO dopušta na teret HZZO-a, budu omogućeni u stimuliranim ciklusima. Više djece bi se rodilo, a parovima bi trebalo manje vremena da postignu cilj. U konačnici, fokusiranjem na učinkovitije postupke manje bi se trošilo i zdravstvenog novca.
“U godišnjim izvješćima o MPO aktivnostima jasno se vidi kako IVF proveden u prirodnom ciklusu žene daje manje od pet posto uspjeha da se začne i rodi dijete. Smatramo da nema razloga da se parovi podvrgavaju postupcima kao što je IVF u prirodnom ciklusu, a koji imaju tako nisku uspješnost! Samo im se troši dragocjeno vrijeme”, naglasila je Klaudija Kordić iz udruge Roda, jedine u Hrvatskoj koja se više od deset godina bori za prava osoba koje se suočavaju s problemima neplodnosti i u više je navrata od nadležnih službi tražila povećanje broja na šest IVF postupaka, ali u stimuliranom ciklusu te dodatnih šest postupaka za svako sljedeće dijete!
Paru koji krene liječiti neplodnost prosječno protekne oko osam mjeseci od dolaska specijalisti i obavljanja potrebnih pregleda i dijagnostika do podvrgavanja prvom postupku. A svaki je mjesec dragocjen, pa postupke koji imaju nisku prognozu uspješnosti Zakon ne bi trebao uvjetovati. Nerijetko parovi nakon prvog ili prva dva pokušaja na račun HZZO-a odustanu neplodnost liječiti na račun zdravstvene blagajne. Dižu kredite i okreću se postupcima koje plaćaju bilo hrvatskim privatnim poliklinikama ili odlaze u inozemstvo. Koliko je takvih pacijenata možemo samo nagađati, jer takvu evidenciju nitko ne vodi, niti je moguće to iščitati iz godišnjih izvješća MPO aktivnosti.
Čak 20 posto inseminacija
Vrlo je upitna i uspješnost postupaka inseminacije (IUI- intrauterine insemination) koji se, prema Zakonu o MPO, na račun HZZO-a mogu primijeniti četiri puta, a državne ga klinike prakticiraju i kad je riječ o parovima s idiopatskom neplodnosti, odnosno kad se ne zna razlog neplodnosti. Godišnje se na račun HZZO-a napravi 20 posto inseminacija, a njihova je uspješnost manja od deset posto. Oni jesu neinvazivni, ali u velikom broju slučajeva i s obzirom na dijagnozu neplodnog para, također su, prema mišljenjima pacijenata, nepotrebni i gubitak dragocjenog vremena.
Najbolju uspješnost i prema Izvješću MPO aktivnosti u 2017. godini imaju IVF/ICSI postupci u stimuliranim ciklusima – 25 posto poroda po transferu. Uzme li se u obzir i kako FET postupci – transfer smrznutih embrija, pokazuju visoku uspješnost (29 posto živorođene djece), uistinu se valja zamisliti nad svrsishodnošću zakonske odredbe da od šest postupaka IVF-a dva moraju biti u prirodnom ciklusu. Pitanje je zašto se Zakon uopće bavi takvim propisivanjem te zašto liječnicima, odnosno struci, nije ostavio mogućnost da, ovisno o dijagnozi neplodnosti, donose odluku koji će se točno postupak primjeniti.
“Zakon je zapravo ostavio mogućnost da se na pacijentima štedi. Kad nema dovoljno novca u državnim se klinikama puno češće pacijentice podvrgavaju IVF-u prirodnom ciklusu. Naoko su pacijenti dobili zakonom zajamčenu uslugu, a zapravo nisu dobili najbolju, onu koja bi im dala najviše šansi da dođu do cilja, do rođenja djeteta”, navela je Klaudija Kordić ilustrirajući kako se primjena Zakona odražava na uspješnost liječenja.
HZZO u 2019 platio 44 milijuna kuna za MPO
Za MPO postupke Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ukupno je izdvojio 44 milijuna kuna u 2019. godini. Na upit Reci.hr HZZO navodi kako je lani provedeno ukupno 5.468 postupaka u osam državnih i dvije privatne poliklinike koje imaju ugovor s HZZO-om. Od toga je 941 postupak obavljen IVF/ICSI metodom, 3104 postupaka u stimuliranim ciklusima te 775 postupaka na sekundarni IVF/ICSI (FET).