Za čak 52 posto hrvatskih građana apsolutni prioritet Europske unije treba biti borba protiv siromaštva i socijalne isključivosti, a za 47 posto mjere za potporu nacionalnoj ekonomiji i stvaranje novih radnih mjesta. Ta dva cilja su hrvatskim građanima znatno važnija nego ostalima u EU. Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra o stanju u Europskoj uniji, koje je naručio Europski parlament, a provedeno je online od 17. do 25. kolovoza u svih 27 članica EU, Europljanima je na apsolutnom prvom mjestu borba protiv klimatskih promjena – 43 posto ispitanika nju je izabralo kao najvažniji prioritet. Ta je tema važna i hrvatskim ispitanicima, njih 39 posto izjasnilo se za nju, no na listi hrvatskih prioriteta tek je na trećem mjestu.
Borba protiv siromaštva Europljanima je pak na drugom mjestu, dok treće mjesto, sa 31 posto glasova, dijele potpore nacionalnoj ekonomiji te borba protiv terorizma i organiziranog kriminala. Nama je, pak, ta stavka na listi prioriteta iza ljudskih prava i u rangu s javnim zdravstvom.
Pljuska Vladi RH zbog strategije cijepljenja
To javno zdravstvo, točnije Vlada koja je izravno odgovorna za njega, a koje je bilo i još je obilježeno borbom protiv pandemije COVID-19, dobilo je od hrvatskih ispitanika ozbiljnu pljusku. Naime, na pitanje koliko su zadovoljni strategijom cijepljenja protiv COVID-19 koju su provodile EU i nacionalna vlada, samo je 41 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo da je zadovoljno nacionalnom vladom, dok je njih 53 posto zadovoljno strategijom EU. Prosjek za 27 članica je obrnut: 50 posto ispitanika zadovoljno je svojim nacionalnim vladama, a 49 posto strategijom same EU. Poruka cijeloj Vladi, a posebno ministru zdravstva Viliju Berošu, je jasna: slabo bi se mi cijepili protiv korone da nismo članica EU. Za 69 posto hrvatskih ispitanika Unija je imala ključnu ulogu u pristupu cjepivu.
No, zašto nam je najvažnija borba protiv siromaštva? Prema podacima Eurostata, stopa rizika od siromaštva 2018. godine u Hrvatskoj bila je 19,3 posto, dok je EU prosjek bio 16,8 posto. Bilo je to prije pandemije koja je povećala siromaštvo u cijelom svijetu, pa niti Hrvatska nije izuzetak. U 2020. godini siromaštvo i socijalna isključenost prijetili su gotovo četvrtini stanovnika Hrvatske. Što siromaštvo donosi siromašnima? Prema Scottish Poverty Information Unit sa sveučilišta u Glasgowu siromaštvo se ne očituje samo u nedostatku novca za održivu egzistenciju, prate ga i slabo zdravlje, povećana smrtnost, nedostupnost obrazovanja, nesigurno okruženje, društvena diskriminacija i izolacija. Kako se sve više hrvatskih građana susreće s prijetnjom siromaštva, nije čudo da im je najvažnija borba protiv toga zla.
Ne vjeruju da će Vlada RH pravilno koristiti novac EU
Kroz ovo istraživanje Eurobarometra provukla se još jedna ozbiljna kritika Vladi RH, čiji članovi, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, često poručuju da će sve biti u redu jer ćemo dobiti novac iz EU – stvara se dojam da dio od 800 milijardi eura iz Next generation fonda samo čeka da bude potrošen na projekte koje je Vlada osmislila i poslala u Bruxelles. Ali, s tvrdnjom “mojoj nacionalnoj vladi se može vjerovati da će ispravno koristiti novac” potpuno se slaže samo 6 posto hrvatskih ispitanika, a djelomično se slaže njih 25 posto. Prosječni Europljani imaju puno više povjerenja u svoje nacionalne vlade pa ih se deset posto potpuno slaže s tom tvrdnjom, a djelomično se slaže njih 34 posto. Znatno više hrvatskih ispitanika nego što je EU prosjek upozorava i da kontrola kako će se trošiti novac iz fonda mora biti efikasna.
Čime se EU parlament mora baviti?
Lista hrvatskih prioriteta:
Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – 52 posto
Potpora ekonomiji i stvaranje novih radnih mjesta – 47 posto
Borba protiv klimatskih promjena – 39 posto
Ljudska prava – 26 posto
Javno zdravstvo – 24 posto
Borba protiv terorizma i organiziranog kriminala – 24 posto
Demokracija i vladavina prava – 20 posto
Budućnost Europe – 17 posto
Pravedna i održiva poljoprivredna politika – 16 posto
Migracije i azil – 16 posto