Objavljujemo prilog doc. dr. sc. Gorana Koletića s Odsjeka za sociologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistre sociologije Danijele Vlahov koji je nastao temeljem rada koji će biti uskoro objavljen u časopisu Porn Studies pod naslovom „(Un)concealed solitary pornography use in romantic relationships: a scoping review“ (u prijevodu (Ne)skrivena samotna uporaba pornografije u ljubavnim vezama: pregled opsega). Njihov je rad rezultat sustavnog pretraživanja literature na ovu temu, a autori su napravili sintezu postojećih kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja uz isticanje ograničenja i preporuke za buduća istraživanja.
Trenutno je u tijeku međunarodno istraživanje kojeg provodi tim istraživača/ica iz Belgije, Kanade, Njemačke i Hrvatske. Bilo da koristite pornografiju ili ne, razumijevanje kako pornografija utječe (ili ne utječe) na ljude i njihove odnose izuzetno je važno. Ako ste punoljetna osoba u vezi, braku ili životnom partnerstvu najmanje prethodnih šest mjeseci, izdvojite nešto vremena kako biste doprinijeli istraživanju pornografije, a više informacija i anketu možete pronaći na: https://bit.ly/tipurq
U nastavku donosimo najvažnije nalaze istraživanja doc. dr. sc. Gorana Koletića i mag. soc. Danijele Vlahov:
Uporaba pornografije u partnerskim vezama
Neosporno je da je danas pornografija izrazito lako dostupna. Čak nije potrebno posjećivati internetske platforme za streaming pornografskog sadržaja (PornHub, XHamster, …), jer do takvog sadržaja možemo doći putem društvenih mreža poput X-a (bivši Twitter). Pogledate vijesti, izjavu omiljenog glazbenika i kraći pornografski sadržaj, sve to uz jutarnju kavu. Stoga ne iznenađuje da je prema istraživanju na uzorku odraslih u SAD-u 90 posto muškaraca i 60 posto žena barem jednom koristilo pornografiju u posljednjih mjeseca dana.
Otprilike se slični postoci ‘prevalencije’ uporabe pornografije pojavljuju u istraživanjima već dulje vrijeme, pritom jasno ukazujući na rodnu razliku u učestalosti uporabe. Međutim, što je s uporabom pornografije u kontekstu partnerske veze?
Unatoč više od 50 godina istraživanja pornografije, unazad desetak godina ovoj je temi posvećena nešto veća pozornost unutar znanstvene zajednice, ali i medija. Pokušavajući izbjeći kritike i ograničenja starijih istraživanja, novija su istraživanja metodološki rigoroznija i opreznija prilikom analize uporabe pornografije te mogućih učinaka na partnerski odnos. Iako su istraživanja pornografije u kontekstu veze često polazila od pretpostavke da, banalno rečeno, pornografija narušava ljubav, predstavlja prevaru te dovodi do prekida ili razvoda, recentno nailazimo na nalaze da pornografija kod većine osoba u vezi nema negativne učinke na vezu ili da čak ima pozitivne učinke. S druge strane, zabrinjavajuće reakcije medija i javnosti nerijetko su pretjerane, odveć pojednostavnjene ili naprosto neutemeljene.
Ima li korištenje pornografije utjecaja na kvalitetu veze?
U nastavku ćemo se primarno osvrnuti na aspekt uporabe pornografiju u partnerskoj vezi koji je često vezan uz negativne posljedice po vezu, a to je skrivanje uporabe pornografije od partnera/ice.
Prije priče o skrivanju uporabe pornografije, potrebno je istaknuti nekoliko uvodnih informacija o uporabi pornografije u vezi. Rasprostranjenost uporabe pornografije u vezi dobrim dijelom korespondira s postocima uporabe neovisno jesu li osobe u vezi ili ne, ali su rasponi tih postotak nešto širi. Točnije, 71 posto do 97 posto muškaraca u vezi i 34 posto do 67 posto žena u vezi koristi pornografiju.
Kako ste to reflektira na kvalitetu veze? Ovdje koristimo ‘kvalitetu veze’ kao krovni pojam koji obuhvaća više aspekata poput zadovoljstva, intimnosti, povjerenja, komunikacije, itd. Jedan mogući odgovor možemo naći u često citiranoj meta-analitičkoj studiji iz 2017. godine, koja je objedinila nalaze 50 do tada objavljenih istraživanja sa zaključkom da je uporaba pornografije povezana s lošijom kvalitetom veze, ali samo kod muškaraca.
Dobiveni je nalaz moguće protumačiti činjenicom da muškarci češće koriste pornografiju te, iz perspektive teorije socijalne usporedbe, pretpostavkom da na naše osjećaje prema sebi i bliskim osobama može utjecati uspoređivanje s drugima, uključujući i onima koje vidimo u medijima. Budući da pornografija često prikazuje (nerealno) privlačne, seksualno slobodne i sposobne osobe s kojima se većina naših stvarnih partnera/ica ne može mjeriti, moguća je niža percepcija privlačnosti partnera/ice, što može dovesti do problema u vezi.
Iako je spomenuta meta-analitička studija iznimno važna, potrebno je istaknuti nekoliko ograničenja, a jedno od ključnih ograničenja nas uvodi u priču o skrivanju uporabe pornografije. Velika većina polazišnih istraživanja za spomenutu meta-analizu korelacijskog su tipa te zbog toga ne možemo tvrditi je li uporaba pornografije uzrok, a lošija kvalitete veze posljedica. Uključene su i eksperimentalne studije, koje nam pak omogućavaju procjenu odnosa uzroka i posljedica. Međutim, zanimljivo je da neki od tih eksperimenata nisu uspješno replicirani. Primjerice, istraživanje Kendricka i suradnika iz 1989., koje ukazuje da izloženosti eksplicitnom ili erotičnom sadržaju smanjuje percepciju privlačnosti partnera/ice, kanadski tim istraživačice Rhonde Balzarini je tri puta replicirao, svaki put sa sve više sudionika, ali niti jednom nisu dobili rezultate kao u izvornom istraživanju.
Nedostaju istraživanja u kojima sudjeluju parovi
Nadalje, tek manji broj uključenih istraživanja je dijadnog tipa. Riječ je o vrsti istraživanja u kojima sudjeluju parovi, a ne pojedinci. Drugim riječima, ako govorimo o procjeni kvalitete veze, svakako ćemo dobiti valjanije rezultate ako imamo procjenu obiju osoba u vezi. Sve češće dijadna istraživanja čine nužno potreban metodološki pomak u svrhu što kvalitetnijeg istraživanja ove teme. Naposljetku, velika većina istraživanja nije uzela u obzir različite obrasce i dinamiku uporabe pornografije u kontekstu veze, koji se poprilično mogu razlikovati od para do para.
Točnije, osobe u vezi mogu uopće ne upotrebljavati pornografiju, zajednički je upotrebljavati ili odvojeno je upotrebljavati, sa sličnom ili različitom učestalošću. Primjerice, recentna istraživanja pokazuju da parovi sa sličnim obrascima uporabe pornografije u prosjeku prijavljuju višu razinu kvalitete veze od parova s različitim obrascima uporabe. Naravno, ako postoji različitost (primjerice, jedna osoba upotrebljava pornografiju povremeno, a druga je uopće ne koristi), to ne znači da je kvaliteta veze automatski lošija, jer je također važna razina (ne)odobravanja svoje uporabe pornografije, partnerove/ičine uporabe te pornografije općenito.
Osim toga, postavlja se pitanje je li različita uporaba pornografije per se potencijalni uzrok lošije kvalitete veze ili ona samo reflektira različitosti i u drugim seksualnim aspektima veze (seksualne želja, seksualne preferencije, stavovi i komunikacija o seksualnosti, itd.) koji posljedično mogu dovesti do lošije kvalitete veze.
Skrivanje uporabe pornografije
U kontekstu uporabe pornografije u vezi, posebno mjesto zauzima još jedan obrazac – skrivanje uporabe pornografije. Pretražujući literaturu za naš rad koji će uskoro biti objavljen u znanstvenom časopisu Porn Studies, dijelom smo se iznenadili činjenicom da je objavljeno samo osam znanstveno-istraživačkih radova koji su u prvom planu imali skrivanje pornografije, dok se preostalih 13 radova samo marginalno doticao ove teme.
Prema dostupnim podacima, pornografija se skriveno koristi u 20 posto do 60 posto parova pritom je žene skrivaju nešto češće od muškaraca. Identificirali smo poprilično širom raspon razloga skrivanja uporabe pornografije o partnera/ice, no najčešće se spominje sram, krivnja, osjećaj ranjivosti, neodobravanje vlastite uporabe pornografije ili percepcija da je partner/ica ne odobrava, strah od osude, razočaranje ili gubitka povjerenja od strane parnera/ice.
U vidu posljedica, one najčešće uključuju negativne reakcije poput narušenog osjećaja povjerenja i privrženosti i intimnosti, smanjenog seksualnog zadovoljstva, osuđivanja, ljutnje, ucjene i nužne potrebe za pronalaskom stručne pomoći. Međutim, često je istaknuto da je sam čin skrivanja ili puka neiskrenost puno veći problem u partnerskom odnosu od same pornografije.
Zanimljivo je da su negativne posljedice bile izraženije u istraživanjima u kojima su sudjelovale samo žene, religiozne žene ili osobe koji su svoju ili partnerovu uporabu pornografije percipirale kao prekomjernu ili kompulzivnu. Međutim, uočeni su i nalazi da skrivanje uporabe pornografije ne predstavlja značajan problem u vezi. Štoviše, skrivena uporaba pornografije viđena je kao dio osobne intimnosti i seksualne autentičnosti, kao sredstvo zadovoljavanja seksualnih fantazija koje osoba ne želi ili ih ne može realizirati u stvarnosti te kao sredstvo postavljanja (unaprijed dogovorenih i jasnih) granica seksualne privatnosti.
Zanimljivi obrasci i motivi skrivanja
Posebno su zanimljivi raznoliki načini i „intenziteti“ skrivanja pornografije u vezi. Primjerice, osoba koja skriva pornografiju može skrivati sve što konzumira ili samo dio (primjerice, neki specifičan pornografski sadržaj), može se više ili manje truditi sakriti uporabu te u tom sakrivanju može biti više ili manje uspješna. S druge strane, partner/ice te osobe može biti više ili manje svjesna skrivanja, ali i u različitoj mjeri zainteresirana za skrivenost pornografije. Kombinacije svega navedenog čine svojevrsni kontinuum na kojem je s jedne strane skrivena pornografija opasna tajna koja može ugroziti vezu, a s druge strane nevažna privatna praksa. Ukratko, obrasci skrivanja zaista mogu biti vrlo različiti kod parova, no kada se dogodi namjerno ili nenamjerno otkrivanje, posebice ako je pornografija osjetljiva tema, vrlo je važno kakva je daljnja komunikacija kako bi se izbjegle negativne (emocionalne) posljedice.
Utjecaj iskrenosti na emocionalnu bliskost
Način na koji je druga strana saznala za skrivenu uporabu pornografije uvelike određuje reakciju. Ako osoba sama odluči otkriti da koristi pornografiju ili sama potakne razgovor o uporabi pornografije, posljedice su obično manje nepovoljne po kvalitetu veze, nego kad se takva uporaba slučajno ili namjerno otkrije. Drugim riječima, iskrenost i transparentnost mogu umanjiti potencijalne negativne reakcije (ljutnja, razočaranje i slično). Osim toga, i tajming se pokazao važnim, odnosno bolje je kada se upotreba otkrije ili prizna u ranijim fazama veze te kada se kroz otvoren razgovor seksualnosti progovara i o uporabi pornografije.
U središtu ove priče je komunikacija o seksualnosti, što uključuje i komunikaciju o pornografiji. Ako je usredotočena na to kako pornografija djeluje na osobe u vezi i samu vezu, a ne samo na činjenicu da se koristi, kvalitetna komunikacija može pomoći parovima da unaprijede povjerenje i povezanost. Iskrena i otvorena komunikacija nakon otkrića ili priznanja glede pornografije može pomoći u jačanju odnosa povećavajući emocionalnu bliskost, povjerenje i intimnost, a ponekad možete potaknuti i seksualno istraživanje. Izbjegavanje takve komunikacije, neodobravanje ili osuđivanje osobe koja koristi pornografiju može dovesti do daljnjeg skrivanja pornografije te osjećaja nelagode, srama i krivnje.
U samom razgovoru svi parovi neće doći do istih zaključaka. Neki će parovi skrivanje uporabe pornografije protumačiti kao dio seksualne privatnosti, dok kod drugih može djelovati izdajnički, kao znak prijevare i potencijalno narušiti povjerenje u partnera/icu. Valja istaknuti da ako je uporaba pornografije u vezi „opasna“ tema te ako parovi (ili pojedinci u vezi) teže komuniciraju ili se teže nose s osjećajima koji dolaze zbog skrivanja ili otkrivanja uporabe pornografije, posve je u redu potražiti stručnu (psihoterapijsku) pomoć.
U vidu svega navedenog, nema jednoznačnog odgovora na pitanje koji su razlozi za skrivanje upotrebe pornografije te koje su moguće posljedice, bilo skrivanja ili otkrivanja. Razlog tome je činjenica da se parovi, odnosno pojedinci u vezi mogu razlikovati s obzirom na svoje seksualne preferencije, stavove, dinamiku i komunikaciju. Sudeći po dosadašnjim istraživanjima, izglednije su negativne posljedice po kvalitetu veze u situacijama kada se pornografiji ili činu skrivanja prilazi osuđivački i napadački. Stoga je ključno da u trenutku kada dođe do razgovora o pornografiji i njezinoj upotrebi valja biti otvoren za doživljaje i potrebe druge osobe kako bi zajedno otkrili što vama i vašoj vezi najviše odgovara.
Sažetak rada:
Nedavni konceptualni okviri i empirijske studije naglasile su važnost konteksta i obrazaca korištenja pornografije unutar odnosa, osobito je li korištenje neskriveno ili skriveno od partnera. Cilj ovog pregleda je sažeti dostupna istraživanja koja ispituju prikrivenu upotrebu pornografije osoba koje to od partnera skrivaju. Sustavno pretraživanje literature provedeno je u prosincu 2023., što je rezultiralo s ukupno 21 studijom objavljenom između 1999. i 2024. Većina studija istraživala je učinke prikrivene pornografije na funkcioniranje veze, otkrivajući niz negativnih, neutralnih i potencijalno pozitivnih ishoda. Dodatno su ispitani podaci o prevalenciji, prethodnicima i kontekstu uporabe. Uočeno je nekoliko konceptualnih i metodoloških nedostataka u postojećoj literaturi, što je dovelo do preporuka za buduća istraživanja.