U okviru projekta Zdrave veze udruge PaRiter, Lori, SOS Rijeka i Delta upravo su provele dvodnevne radionice, edukaciju i razmjenu znanja i metoda s više od 20 učiteljica, profesorica, psihologinja, pedagoginja i aktivistica iz Istre i sjeverne Hrvatske. Sve njih povezuje želja da u vlastiti edukativni rad koji obavljaju s djecom, mladima ili odraslima, uvrste strukturirane sadržaje cjelovitog seksualnog obrazovanja.
Predaju različite predmete i rade u različitim uvjetima, a u projekt edukacije uključile su se kako bi se i same educirale i osnažile za rad s djecom i mladima koji na svakodnevnoj razini imaju potrebe i zahtjeve za edukacijom iz područja ljudske seksualnosti.
Neke rade kao savjetnice, a učenici i učenice im dolaze s potrebama razgovora o svom rodnom identitetu ili o osobama koje im se sviđaju. Neke otvaraju teme osobnih granica ili roda kroz nastavu engleskog jezika ili biologije, a neke od sudionica ove edukacije, kako su same rekle, uključile su se jer ni same još ne poznaju potrebnu terminologiju i metode, a to smatraju preduvjetom da bi mogle bilo što svoje učenike podučavati. Sve su se došle i naučiti i inspirirati, pa je dvodnevna edukacija bila i mjesto razmjene iskustava, dobrih i loših praksi te prepoznavanja prepreka i razgovora o rješenjima kako bi se u konačnici obrazovanje djece i mladih unaprijedilo.
Tanya Skjønhaug i Linn Bylund
Predavanja su držale Tanya Skjønhaug i Linn Bylund iz Norveške, koje dolaze iz Centra za jednakost i raznolikost KUN, jednog od partnera u projektu Zdrave veze. Norveški KUN centar djeluje više od 30 godina, a sudionice edukacije naučile su i kakvo je stanje sa seksualnim obrazovanjem u toj zemlji.
„Kao i u Hrvatskoj, u Norveškoj je obvezno podučavanje samo osnova o seksualnosti i seksualnom zdravlju, a kvaliteta obrazovanja varira ovisno o školi i dijelu države. Učenici najviše uče o kontracepciji, pristanku i postavljanju granica, ali govore i o pobačaju, digitalnoj sigurnosti i rodnom identitetu. Nažalost, pola učenika još uvijek dobiva manje od četiri sata seksualnog odgoja u školi godišnje, a većina ih želi više sati obrazovanja sa širim rasponom tema. Najviše pitanja imaju oko prvog seksualnog odnosa kao i o osjećajima, emocijama koje doživljavaju, o zaljubljivanju. Žele znati o seksualnim orijentacijama i identitetima, dakle zanima ih queer. U norveškim školama djecu o seksualnosti podučava školska medicinska sestra što paše učenicima, ali i nastavnom osoblju. Učiteljice često nemaju dovoljno vremena kako bi proširile svoje nastavne lekcije na temu seksualnosti, a kažu i da je odnos roditelja prema razgovorima o tijelu i seksualnosti ključan kako bi učenici dobili kvalitetno i sveobuhvatno znanje“, zaključila je Tanya Skjønhaug, internacionalna savjetnica u Centru.
Seksualno obrazovanje bitno uvoditi od vrtičke dobi
Norveški program edukacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima razvila je norveška organizacija Sex og Politikk, a zove se Uke6, kao šesti tjedan. Taj program više od pola norveških škola koristi preko 10 godina. Tijekom šestog tjedna nastave, djeca o seksualnosti pomoću prilagođenog kurikuluma uče kroz prizmu svakog predmeta, a ove je godine glavna tema pristanak.
Predavačica Linn Bylund, koja puno edukacija provodi u vrtićima, govorila je i kako se u Norveškoj u vrtićima obilježava na djeci prilagođen način i tjedan ponosa. Hrvatskim edukatoricama i sama pomisao da bi se u Hrvatskoj o tome kao opciji razgovaralo izgleda kao nemoguća misija. Samo spominjanje duginih obitelji ili prikazivanje sadržaja koji prikazuje istospolne veze može dovesti do negativnih reakcija roditelja, pa i učenika i zaposlenih u obrazovnim ustanovama. Norveške su predavačice istaknule kako je rad s netrpeljivim roditeljima dugotrajan proces i od njih često dolazi neodobravanje. Međutim, postoje službeni dokumenti na koje se u tom slučaju nastavnici pozivaju, a državne smjernice za norveške vrtiće eksplicitno navode vrtiće kao mjesta stvaranja boljeg, pravednijeg i sigurnijeg društva za sve.
Edukacija o ljudskoj seksualnosti kroz sve nastavne predmete
Ono što je sudionicama bilo bitno zapamtiti iz ove edukacije jest da se seksualno obrazovanje mora rasprostirati kroz sve školske predmete kako bismo omogućili cjelovito i široko znanje, ali i svijest o tome da seksualnost uistinu dotiče i većinu sfera društva i pojedinca. Također, mora biti relevantno i učenice i učenici se s njim moraju moći poistovjetiti. Dakle, učiteljice i učitelji imaju odgovornost biti u tijeku sa životima i interesima svojih razreda. U tu odgovornost ulazi i preispitivanje vlastitih narativa i predrasuda, rad na korištenju rodno neutralnog i osjetljivog jezika te izbjegavanje pretpostavljanja seksualnosti ili interesa pri komunikaciji s djecom. Možemo prestati isticati izgled pri davanju komplimenata, umjesto pitanja imaju li curu/dečka pitati sviđa li im se netko, staviti nekoliko ružičastih igračaka u dio prostorije gdje se nalaze igračke s kojima se češće igraju dječaci ili ohrabriti djecu da nose odjeću u kojoj se osjećaju ugodno, bile to hlače za trčanje ili haljine za plesanje.
U projektu Zdrave veze partneri i Grad Rijeka i Varaždinska županija
Projekt Zdrave veze provode Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter, lezbijska organizacija Rijeka – LORI, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava i Udruga Delta, a partneri na projektu su Grad Rijeka i Varaždinska županija, dok su Primorsko-goranska županija i Sisačko-moslavačka županija suradnički partneri. U okviru projekta ostvareno je i bilateralno partnerstvo s organizacijom KUN (Center for equality and diversity) iz Norveške.
Cilj projekta Zdrave veze je doprinijeti uvođenju cjelovite seksualne edukacije u osnovne i srednje škole na području Republike Hrvatske, a trajat će kao do kraja 2023., a osim edukacija prosvjetnih djelatnika i svih koji rade u obrazovanju djece i mladih kroz projekt će se provoditi i istraživanja na nekoliko razina koja će obuhvatiti nastavnike, djecu i roditelje o potrebama i mišljenjima te analize kurikuluma osnovnih i srednjih škola kako bi se vidjelo provodi li se cjelovita seksualna edukacija u školama i na koji način. Tijekom projekta razgovarat će se i s učenicima o temama o kojima bi oni voljeli u okviru programa razgovarati.
O autorici: Marina Mlakar stalna je suradnica Reci.hr, studentica je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i aktivistica za rodnu ravnopravnost.