Tehnološki napredak koji nas je zahvatio u posljednjih dvadesetak godina na mnoge je načine promijenio društvo, a među najznačajnijim promjenama zasigurno je pojava i rast društvenih mreža. Nekima su sjećanja na djetinjstvo sačuvana u obiteljskim fotografijama ili možda snimkama na VHS kazetama, no današnja djeca će samo morati otići na društvene mreže svojih roditelja kako bi vidjeli snimke svog prvog rođendana ili prve nogometne utakmice.
Prema procjenama prosječan roditelj će objaviti oko tisuću fotografija svoga djeteta na društvenim mrežama prije njihovog prvog odlaska u školu. Društvene mreže, ali i ekrane općenito vrlo je teško izbjeći. Štoviše, često su roditeljima upućene kritike zbog oslanjanja na crtane filmove ili videe na YouTubeu kako bi djecu smirili ili uspavali. Istraživanje provedeno na djeci u dobi od devet do 16 godina pokazalo je kako vrijeme provedeno na internetu varira od dva do tri i pol sata dnevno.
Narušavanje prava na privatnost dijeljenjem osobnih informacija djece
U Hrvatskoj gotovo polovica djece u dobi od devet do 11 godina, dvije trećine onih između 12 i 14 godina te tri četvrtine djece od 15 do 17 godina može pristupiti internetu kada god želi ili treba. Isto istraživanje je pokazalo da je svako treće dijete u dobi od devet do 14, te svako treće od 15 do 17 godina u potpunosti ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost na internetu.
Pravo na privatnost jedno je od gorućih pitanja kada se govori o internetu. Svima koji se njime redovito koriste jasno je da se korisnički koriste i prodaju u različite svrhe za koje nekada pristanak nije ni dan. Značenje pojma privatnost dobilo je novu dimenziju rastom interneta i društvenih mreža budući da svaka slika, status ili dijeljenje mjesta na kojem smo u tom trenutku objavom na internetu prestaje biti privatno i postaje javno dostupna informacija.
Fenomen “sharentinga” odnosno roditeljstva u kojem se osobne informacije o djeci dijele na društvenim mrežama biti će glavni uzrok 7,4 milijuna online krađa identiteta do 2030. i koštat će preko 670 milijuna funti, predvidjela je banka Barclays. Kada se sagledaju podaci kao što su to da 95 posto roditelja objavljuje ime, 83 posto datum rođenja, 33 posto rodni list djeteta- jasno je zašto su predviđanja takva. Situacija nije ništa bolja ako želimo zaštiti djecu od pedofilije ili seksualnog uznemiravanja jer 77 posto roditelja objavljuje fotografije gole ili polugole djece.
Pristanak nije važan samo u kontekstu seksualnosti
Prva generacija koja je dio odrastanja provela uz internet i društvene mreže- milenijalci, su trenutno oni koji postaju roditelji. Iako je njima već normalno dijeliti svoj život na internetu, današnji roditelji svakom objavom svog djeteta odlučuju narušavati privatnost djece dijeljenjem njihovih iskustava i često intimnih situacija s drugima, te direktno ugrožavaju djetetovo pravo na privatnost. Problematika pristanka ovdje dolazi do izražaja jer naravno ljudi moraju biti određene dobi da bi uopće razumjeli što je pristanak, a uloga roditelja i je donositi određene odluke dok djeca sama nisu za to sposobna.
Ipak treba se staviti u poziciju djeteta koje će jednoga dana odrasti i čiji će poslodavac na primjer jednostavnom pretragom na tražilicama doći do slika iz djetinjstva. Roditelji ne mogu znati hoće li im dijete nekada u budućnosti možda zazirati od tehnologije i društvenih mreža, a čak i ako oni u određenom trenutku uklone slike ili statuse o djetetu sa svojih profila, teško je da će to u potpunosti nestati s interneta. Osim toga, djecu ugrožavaju i na druge načine kao što su krađe identiteta. izloženost elektroničkom nasilju ili seksualnom uznemiravanju, manjak samopouzdanja i pritisak da budu onakvi kakvima ih se prikazuje online.
Stručnjaci preporučuju da se izradi tzv. obiteljski medijski plan kojim se regulira koliko djeca vremena provode pred ekranom, a time i na društvenim mrežama. Ključno je da slična ograničenja imaju i roditelji budući da djeca najviše uče oponašajući ponašanje drugih. Medijska pismenost također je nešto što se mora osvijestiti i kod roditelja i kod djece jer će u trenutnom svijetu informacija raspoznavanje lažnih vijesti i online prevara biti životna vještina kao što je čitanje i pisanje.
Roditelji influenceri kao nova niša u bespućima interneta
Uz rast digitalnih medija i društvenih mreža kao biznisa pojavili su se influenceri. Između gamera i modnih blogerica otvorila se i niša za roditelje influencere. Mnogi od njih, kao što su lifestyle influenceri koji nemaju točno određenu nišu na tržištu, postali su roditelji i jednostavno prilagodili sadržaj promjenama u životu. Food blogger počinje objavljivati recepte za prirodne kašice za bebe, travel bloggeri recenziraju sklopive nosiljke, a oni koji se bave uređenjem interijera odjednom imaju toliko ideja za DIY (do it yourself) ukrase za dječju sobu.
Možda se čini da se ovdje radi o zaradi i privlačenju nove publike, što sigurno nije naodmet, no priroda posla influencera je takva. Oni su odlučili vrata svoje intime dijeliti s drugima, a u mnogo slučajeva to nije ni krenulo sa poslovna ideja pa ne se ne može tvrditi da su im namjere zlonamjerne ili motivirane čistom zaradom. Uz to, nesumnjivo je da je njihov sadržaj pomogao mnogim roditeljima diljem svijet, bilo da se radi o receptima za djecu koja su možda alergična na određene sastojke, nošenje s postporođajnom depresijom ili manjkom samopouzdanja nakon poroda.
Sedmogodišnjakinja koja je zaradila gotovo 20 milijuna dolara
Dok se neke dobre strane novonastalog tržišta ne mogu poreći, potrebno je naglasiti da postoji barem toliko, ako ne i više, negativnih strana. Za same roditelje tu se javlja problem uspoređivanja s ljudima čiji ih savršeni životi bombardiraju preko svih kanala. Potrebno je zapamtiti da je i za roditelje influencere to posao i koliko god se oni predstavljali kao iskreni, ponekad to nije tako. Prošle godine je objavljeno da je jedna američka vlogerica, koja je u tom trenutku imala preko 700 tisuća pratitelja, vratila svog posvojenog, autističnog sina socijalnoj službi koja mu je nakon toga pronašla novu obitelj. Vrlo popularne su također mame influencerice koje pripadaju Mormonskoj crkvi što samo po sebi donosi određen način života i vjerovanja koji se na indirektne načine nameće pratiteljima.
Korak dalje od roditelja influencera su djeca čije recenzije igračaka već u predškolskoj dobi gledaju milijuni ljudi. U top trideset najgledanijih YouTube kanala nalazi se čak šestero dječjih kreatora, među kojima najpopularnija Like Nastya ima preko 70 milijuna pratitelja i zaradu od 18,5 milijuna dolara u 2019. Kao i mnogo toga na internetu, jasne smjernice za bavljenje poslom influencera ne postoje, nego se dosta toga svodi na neku sivu zonu vlastitog morala i odgovornosti u kojoj i kreatori sadržaja i oni koji ga konzumiraju imaju jednaku ulogu.