Više od 8,4 milijuna zaraženih i gotovo 452 tisuće mrtvih svjetska je bilanca zaraze virusom COVID-19 u proteklih šest mjeseci, otkad je 31. prosinca 2019. zdravstvena komisija kineskog Wuhana izvjestila o više slučajeva upale pluća. Na prvi dan nove godine Svjetska zdravstvena organizacija počela je pripreme za borbu protiv izbijanja epidemije, a 11. ožujka proglasila je globalnu pandemiju. I tada je počelo redovito brojenje zaraženih, umrlih, oporavljenih…, a što je brojanje dulje potrajalo bili smo zbunjeniji. Brojevi zaraženih i mrtvih u koje se vjerovalo kao u neprikosnovene činjenice postali su i osnovni kriterij mnogim vladama kako će u pandemiji voditi politike, uspostavljati ili ukidati mjere izolacije, zaustavljati ili dopuštati gospodarske aktivnosti. Sve bi to bilo logično da se nisu pokazale velike razlike među državama u postocima broja mrtvih u odnosu na broj zaraženih, a one se kreću između dva i gotovo 20 posto.
Razlike među umrlima – sa covidom i od covida
Korona statistika nametnula je pitanja kako je moguće da virus negdje ubija tako visoki postotak zaraženih, a drugdje je fatalnih žrtava malo? Je li moguće da su Francuzi, Belgijanci i Talijani toliko neotporni na COVID-19 da kod njih umire tri do četiri puta više zaraženih od svjetskog prosjeka? S druge strane, kako to da Čileanci i Rusi tako uspješno odolijevaju virusu da je kod njih broj umrlih u odnosu na broj zaraženih tri do četiri puta manji od svjetskog prosjeka? A sve spomenute države imaju relativno dobro razvijen zdravstveni sustav, uvele su mjere izolacije, znale su s čim se bore…
Profesor dr. sc. Gordan Lauc, naš poznati molekularni biolog, kaže da su tri osnovna razloga za tako različite statističke podatke.
“Evidentirani broj zaraženih ovisi o opsegu testiranja, koji se jako razlikuje. Broj umrlih je subjektivna odluka, pa neki prijavljuju one koji su umrli sa covidom, neki traže dokaz da je umro od covida, a treći pak namjerno ignoriraju umrle. Treći parametar je da je u različitim zemljama bolest počela u različito vrijeme, pa oni koji su krenuli prvi su imali epidemiju zimi kada je COVID puno ozbiljnija bolest. Zato je zanimljiv Čile gdje sada dolazi zima pa se i ozbiljnost bolesti povećava.“
Razlozi za ovako velike razlike između broja zaraženih i umrlih kriju se ipak u bilježenju uzroka smrtnosti. “Umrli sa covidom” i “umrli od covida” nije pitanje semantike. U onim zemljama koje su svakoga tko je zaražen koronavirusom i preminuo uvrstile u statistiku žrtava covida smrtnost od toga virusa je znatna. Druge pak kao žrtve covida navode samo one koji su umrli od komplikacija izazvanih tim virusom, a nisu imali neke druge bolesti koje se mogu upisati kao krivci za smrt. Neke su još radikalnije pa covid kao uzrok smrti “priznaju” samo ako je osoba umrla u bolnici.
Obitelji u Rusiji prijavile zataškavanje broja umrlih
U Rusiji su obitelji preminulih zaraženih covidom optužile Kremlj da zataškava pravu stopu smrtnosti. Kao primjer navedena je žena koja je imala rak, no primala je terapiju i ni po čemu se nije moglo zaključiti da joj je bolest tako uznapredovala. No, onda se zarazila koronom i vrlo brzo umrla. Kao uzrok smrti upisan je rak, dok koronavirus nije niti spomenut.
Po toj logici, kaže jedan ruski liječnik, nitko nije umro od covida, nego od komplikacija izazvanih covidom.
S druge strane, Belgija je među rekorderima po stopi smrtnosti od covida. Razlog tome je, kako piše POLITICO Brussels taj što Belgija navodi COVID-19 kao uzrok smrti kod svih osoba koje su preminule i bile zaražene, bez obzira je li sam virus potvrđen kao uzrok smrti i bez obzira jesu li umrli u bolnici ili izvan nje, primjerice u domu za starije osobe i slično. Tako je, primjerice, u Belgiji 44 posto zaraženih covidom i preminulih umrlo u bolnicama, 54 posto ih je umrlo u domovima za starije osobe, a među tim slučajevima samo je kod 7,8 posto njih upravo COVID-19 bio uzrok smrti, dok su ostali bili zaraženi njime, ali su imali neku drugu ozbiljnu, često kroničnu, bolest.
DRUGI VAL KORONAVIRUSA: Opet dvoznamenkasti brojevi zaraženih
U Hrvatskoj je u protekla 24 sata evidentirano jedanaest novozaraženih, a od vikenda ih je dvadeset. Novi slučajevi su, prema izjavama Civilnog stožera, “uvezeni” iz susjednih zemalja, prije svega iz Bosne i Hercegovine u kojoj, kao i u susjednim zemljama Srbiji i Crnoj Gori, značajno raste broj novozaraženih. Znanstvenik Ivan Đikić također je danas u Novom danu N1 komentirao realnu mogućnost drugog vala koronavirusa i istaknuo kako su visoki dvoznamenkasti brojevi novih slučajeva zaraze koronavirusom u hrvatskom okruženju znak da je virus i dalje oko nas.
“Od svih podataka koje imamo, znamo da se virus nije značajno promijenio, nije postao maligniji, ali nije postao ni benigniji. Na temelju tih podataka moramo ostati oprezni, znamo kako se boriti protiv virusa: izbjegavanje kontakata, velikih grupa ljudi, i vratit ćemo se na kontroliranu situaciju kakvu smo imali prije par tjedana. Ukoliko to ne budemo radili, pojavit će se lokalna nekontrolirana pojava širenja virusa, a znamo kako je to završilo. Dokle god je virus oko nas, imat ćemo identičnu opasnost kao u ožujku i travnju. Pitanje je koliko smo mi kao društvo spremni da izoliramo virus u sredinama i ne dopuštamo prenošenje s jedne osobe na drugu”, rekao je Đikić.
Dodao je kako je pametno ne plašiti ljude zatvaranjem gospodarstva i ostalim karantenskim mjerama, jer sada, kada znamo više, mjere mogu biti prilagođene situaciji: „Imamo dobre lijekove, sve su to pozitivne vijesti i u tome možemo poslati poruku povjerenja građanima, ali trebamo i njihovu odgovornost.”
Stopa smrtnosti u Hrvatskoj bliska svjetskom prosjeku
Hrvatska stopa smrtnosti u odnosu na broj zaraženih bliska je svjetskom prosjeku, a i sam broj zaraženih, premda se nakon nekoliko dana zatišja opet pojavljuju novi slučajevi, još je pod kontrolom. Dr. Lauc kaže da su za to zaslužne tri stvari: “Prvo, rano smo počeli testirati i detektirati slučajeve. Drugo, epidemija je k nama stigla kasnije nego u Italiju, Španjolsku, Francusku… što nam je kupilo vrijeme jer je ujedno stiglo i proljeće, kad virus slabi. I treće, na vrijeme smo poduzeli odlučne mjere”, konstatira Lauc.
Pitanje je hoćemo li takve pokazatelje zadržati i u drugom valu kojeg epidemiolozi najavljuju za jesen, no sve je izvjesnije da će stići i ranije, zajedno s mršavom turističkom sezonom. Epidemiolog Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izjavio je danas da smo možda već i ušli u drugi val jer su se ljudi previše opustili, a virus i dalje cirkulira pa Hrvatska opet bilježi nove slučajeve zaraze.
Kina, odakle je virus početkom ove godine krenuo na put po svijetu, već se suočava s drugim valom. U utorak je Peking počeo zatvarati škole i fakultete jer se pojavilo više od sto novih slučajeva povezanih s tržnicom, a grad je počeo novu rundu masovnih testiranja i pozvao 21 milijun svojih stanovnika da ga ne napuštaju. Prizemljeni su avioni, a gradske četvrti stavljene u karantenu. Sve se to događa nakon što se život gotovo vratio u normalu. U Njemačkoj, koja izuzetno dobro upravlja korona krizom, upravo je na sjeverozapadu zemlje više od tisuću ljudi stavljeno u karantenu jer se virus pojavio u jednoj klaonici čijih je više od 650 radnika pozitivno. Koronavirus hara Latinskom Amerikom u kojoj su najteže pogođeni Peru, Brazil i Čile.