„Ovo je priča o jednom danu jedne Romkinje. Sat joj zazvoni u 6.20… – započeo je Adrijan Gaši opisati dan žene koju on najbolje poznaje. Dan svoje supruge Nirvete Gaši i majke njihovo dvoje malene djece, čijem je odgoju i obrazovanju potpuno posvećena. Žene kojoj se divi i koju poštuje, jer, kako sam kaže: „Ono što jedna Romkinja može niti jedan Rom ni upola ne može. Ni pred jednim se Romom ne postavljaju takvi zahtjevi kakvi od rođenja stoje pred svim Romkinjama. Samo zato što su žene i samo zato što još uvijek živimo duboko u patrijarhalnom društvu koji žene diskriminira. I mi mladi Romi to moramo mijenjati. Jer mi ne bismo vrijedili ništa bez naših žena, one su nam sve, kao što je meni sve na svijetu moja supruga.“

Adrijan Gaši
Ova osobna priča puna emocija ispričana je za govornicom Romskog edukacijsko – kulturnog centra u Zagrebu u kojem su povodom Međunarodnog dana žena Savez Roma “KALI SARA” i Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba organizirali tribinu pod nazivom „Položaj Romkinja u suvremenom hrvatskom društvu“. Kao i druženje upravo povodom Dana žena, koji se u romskoj zajednici tradicionalno ne obilježava, ali ga se posljednjih godina, posebice od strane mladih Roma i Romkinja, nastoji što više promovirati kako bi se ukazalo na nužnost promjene položaja Romkinja i u romskoj zajednici i u hrvatskom društvu.
„Teško je biti Rom, a još mnogo teže je biti Romkinja“, kazao je Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske manjine kojemu, među ostalima, danas mnogi mladi Romi i Romkinje pripisuju zasluge za to što su se unazad petnaestak godina stvari pomalo počele mijenjati. Tako je podatak da trenutno u zemlji studira više od 70 mladih Romkinja i Roma onaj s kojim se treba pohvaliti, jer prije samo koju godinu taj je broj bio više nego dvostruko manji.

Veljko Kajtazi i Rada Borić
Promjene na bolje se događaju, ali su još uvijek spore i treba ih osnaživati. Romi su inače najmlađa populacija u Hrvatskoj s prosjekom od 22 godine. Obrazovna struktura je porazna, više od 50 posto Romkinja nema škole, a samo osam posto ima neku vrstu prihoda. Drugim riječima, 92 posto Romkinja je u neplaćenom radu. Velika većina Roma živi na granici i ispod granice siromaštva, trećina u kućama, bolje rečeno nastambama, koje su ruševne. Više od 70 posto romskih naselja nema nikakvih društvenih sadržaja, velika većina njih ni komunalne infrastrukture.
EMOCIJE: Izložba slika romske umjetnice Talite Jašarevski
Povodm Dana žena u Romskom edukacijsko-kulturnom centru je sve do sredine ožujka otvorena i prva samostalna izložba Talite Jašarevski, romske umjetnice koja je po mnogočemu jedinstvena. Mlada je zagrebačka slikarica uspjela povezati slikarstvo s glazbom, svoje dvije velike ljubavi. Posjetitelji izložbe ispod svake izložene slike mobitelom mogu učitati QR kod i krenut će glazba koju je umjetnica povezala s emocijom pojedine slike. Različiti su tu glazbeni pravci, od rocka, preko dalmatinskih klapa, do narodnih i romskih balada, povezani s pojedinim umjetničkim djelima slikarice, koja su također napravljena u potpuno različitim tehnikama.
Talita Jašarevski
„Mene su rukovodile emocije. Svaka od slika priča je moje emotivne nutrine, mog osjećaja prema ljudima, moja sjećanja, moje vizije, moji snovi… Ali to nije bitno za posjetitelje. Svatko od njih može doživjeti svoju emociju, i meni je sada najzanimljivije pitati što tko doživljava gledajući pojedinu sliku, povezujući se s glazbom koja je mene nosila. I jako je zanimljivo, svatko ima neki svoj specifičan doživljaj i to je poanta izložbe, da nas emocije vode, da osjetimo cijeli njihov spektar, od tuge do radosti, da nam pobudi sjećanja, želje i snove, nadanja…“, rekla nam je Talita Jašarevski o izložbi u čijem je postavu zamjetna prisutnost ženskih likova, jer je umjetnica kroz nju također htjela pokazati kako se uloga Romkinja nedovoljno prepoznaje, one kao da budu neprimjetne, a s druge strane njihova je snaga golema.
„Šanse za integriranje Romkinja u hrvatsko društvo su jako male, a Hrvatska se po tome u usporedbi s drugim državama članicama EU nalazi se u najgorem položaju kada se mjeri koliko država ulaže u tu integraciju“, napomenuo je Kajtazi.

Suzana Krčmar
Predsjednica SRRH „KALI SARA“ Suzana Krčmar je navela nekoliko primjera kako to u životu izgleda kad mlada i obrazovana Romkinja želi ući u svijet rada: „Nedavno smo imali slučaj da se u jednom trgovačkom lancu i to putem natječaja za posao zaposlila mlada Romkinja, no nakon dva dana uručili su joj otkaz. Razlog je bio što su u Upravi otkrili da je Romkinja! Svi smo se digli na noge, djevojka danas radi, ali je žalosno da se takve situacije uopće događaju.“
Krčmar je navela kako se puno mora ulagati u edukaciju roditelja, da oni osvijeste koliko je obrazovanje važno, koliko je važno obrazovanje njihovih kćeri. Da se počnu mijenjati patrijarhalni obrasci unutar kojih je žensko dijete predodređeno za udaju, za rađanje, za kuću…

Višnja Ljubičić
„Veseli nas da je danas sve više mladih Romkinja i Roma koji mijenjaju patrijarhalne obrasce, kao one koji su zadani romskoj zajednici, koji su tradicionalni na način da čine romsku kulturu, pa tako i nešto što treba njegovati. A riječ je o negativnim i diskriminirajućim obrascima i takozvanim kulturološkim vrijednostima čije su posljedice izrazito negativne i za zajednicu i društvo u cjelini. Posljedice su seksualno nasilje, prisilni brakovi, maloljetničke trudnoće i nasilje u obitelji. Zato je jako važno da upravo mladi Romi i Romkinje sudjeluju aktivno u osvješćivanju o zaštiti reproduktivnog zdravlja i prava i osvješćivanju o seksualnim pravima, u čemu država ima veliku ulogu i treba se aktivno u to uključiti i tu predstoji jako puno posla“, naglasila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a povodom činjenice da još uvijek više od 50 Romkinja ima prvi porod prije navršene 18. godine.
Anesa Šabani, Zagrepčanka i Romkinja, zaposlena primalja u jednoj od zagrebačkih bolnica, djevojka koja trenutno pohađa svoj već drugi studij, jedna je od mladih koji su jako aktivni u romskoj zajednici upravo na promociji obrazovanja. Nedavno je bila uključena u radionice s Romkinjama, učenicama osnovnih škola na području Čakovca, na kojima se govorilo o nasilju u obitelji, nasilju u vršnjačkim vezama…

Anesa Šabani
„To su igrokazi kroz koje pokazujemo koja su to ponašanja koja su zapravo nasilje kako bi ga djevojčice znale ubuduće prepoznavati. Ono što sam igrajući ulogu nasilnika vidjela na licima tih 13-godišnjakinja me slomilo. Vidjela sam im na izrazu lica, u očima spoznaju, da one jako dobro prepoznaju ta ponašanja, da s njim žive, a sve do sada nesvjesne da je to nasilje ili spremne to trpjeti zato jer se to mora“, prenijela je Anesa Šabani i naglasila kako uporno valja razbijati ta dvostruka pravila rodne nejednakosti u romskoj zajednici, osvješćivati djevojčice o njihovim seksualnim pravima i u konačnici razbijati patrijarhalne odnose ne samo u romskoj zajednici, nego i u cijelom društvu u kojem su oni još uvijek jako ukorijenjeni.
Nura Smajlovski, inače magistra farmacije i prva romska aktivistica za jednakopravnost Roma i Romkinja, naglasila je kako se vide pomaci što se tiče uključivanja Roma u osnovnoškolsko obrazovanje, ali i upozorila kako je veliki problem činjenica da se maleni ne uključuju u predškolske ustanove, jer se podrazumijeva da djecu u predškolskom uzrastu čuvaju majke.

Nura Smajlovski
„Podrazumijeva se da djeca Roma nemaju što raditi u vrtićima. Na toj predrasudi treba raditi, i djecu uključivati u predškolski odgoj, posebice kad znamo da je Romima jezik velik problem kad krenu u školu, zbog čega budu također diskriminirani kao manje vrijedni i u konačnici i segregirani. Uključivanje u predškolsski odgoj romske djece imalo bi pozitivan utjecaj i na pripremu, možemo reći edukaciju, njihovih roditelja. To je dobar put za uključivanje u društvo“, naglasila je Smajlovski.
Gotovo do jučer istraživanja u romskoj zajednici se nisu radila
Obrazovanje Romkinja i Roma je prioritet. Zahvaljujući istraživanjima koja su unazad par godina obuhvatila i romsku zajednicu po prvi puta raspolažemo točnijim podacima, a ne samo odokativnim procjenama, o stanju obrazovanja mladih Roma i Romkinja. A zahvaljujući projektima, poput onoga kojega upravo provodi SRRH „KALI SARA“ pod nazivom „Obrazovane Romkinje – osnažene romske zajednice“, a financira Fond za aktivno građanstvo te Ured za udruge Vlade RH i Grad Zagreb Romkinje u osnovnim i srednjim školama se prvi puta pita za stavove i kako sebe vide u budućnosti. Prvi puta se u okviru tog projekta rade i radionice i edukacije u cilju informiranog i zdravog odrastanja. Voditeljica tog projekta Suzana Kunac jučer je predstavila i priručnik „Za moje zdravo odrastanje“ koji je nastao kao još jedan od alata edukacije mladih Romkinja i Roma iz područja seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Rada Borić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba je tijekom rasprave naglasila kako će se Grad Zagreb sigurno dati podršku, među ostalim i u organizaciji radionica i edukacija u smjeru osnaživanja mladih Romkinja i Roma i njihova položaja u društvu.
Suzana Kunac