“Ovom se Direktivom podupiru međunarodne obveze koje su države članice preuzele u cilju suzbijanja i sprečavanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, posebno Konvencija Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, i, gdje je to relevantno, Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te Konvencija o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada Međunarodne organizacije rada, potpisana 21. lipnja 2019. u Ženevi”.
Ovo je citat iz obrazloženja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, čiji je tekst EP usvojio krajem travnja, na svom posljednjem zasjedanju prije novih izbora. Bilo je to u vrijeme kad je Domovinski pokret kao glavni koalicijski partner nove hrvatske vlasti jednim od svojih ciljeva proglasio deratifikaciju Istanbulske konvencije ili upravo spomenutu Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Bilo je to u vrijeme kad su u Zagrebu počinjena četiri femicida.
Što ta nova Direktiva znači za Hrvatsku, posebno u kontekstu izrazito desnih kretanja koje nameće Domovinski pokret? O tome smo razgovarali s Predragom Fredom Matićem, hrvatskim euro zastupnikom koji se u proteklom mandatu istaknuo kao žestoki borac za ravnopravnost, za što je dobio i tzv. Europskog oskara za najboljeg zastupnika u području zaštite ljudskih prava.
Kako će se Direktiva protiv nasilja nad ženama, izglasana na zadnjoj sjednici Europskog parlamenta, odraziti na Hrvatsku? Što novo donosi u odnosu na sadašnje propise?
Ovo je velika stvar za Europu i Hrvatsku, konačno imamo legislativu koja će doprinijeti smanjenju nasilja i boljoj zaštiti žrtava. Što se noviteta tiče, direktiva će dodatno ojačati mjere u borbi protiv nasilja, a uvodimo i nove, prijeko potrebne zakonske odredbe. Primjerice, definirane su nove mjere za prevenciju silovanja i seksualnog zlostavljanja i oštrije odredbe protiv online nasilja, uključujući i objavljivanje intimnog sadržaja. Jedna od najvažnijih novosti je i sveobuhvatna potpora za žrtve nasilja i pristup zdravstvenoj skrbi, a što je osobito važno za Hrvatsku obzirom da je nacionalni sustav skrbi za žrtve manjkav u mnogim područjima.
Dok se u EU parlamentu donose propisi koji idu prema većoj ravnopravnosti, Hrvatska dobiva desniju Vladu i Sabor nego do sada. Kako se taj jaz može odraziti na stanje u HR?
To je zabrinjavajuće, ali osobito ako sagledamo da u Europi postoji neka vrsta sanitarnog kordona prema izrazito desnim opcijama koje zagovaraju ove stvari koje sad čujemo od DP-a u Hrvatskoj. Tu pretežito mislim na inicijative poput deratifikacije Istanbulske konvencije. To spada u krajnju desnicu i mi s takvima u Europskom parlamentu ne surađujemo uopće, dapače većina političkih grupacija će vam reći da to nisu stvari oko kojih se može ili treba pregovarati. No, očito to ne vrijedi za Plenkovića i HDZ, oni su spremni žrtvovati mnoge dobre stvari da ostanu na vlasti. Ali ono što brine jest utjecaj koji će ta nova, desnija Vlada imati na vladavinu prava, demokraciju i ljudska prava. To će Europa vrlo pozorno pratiti.
U mjesec dana u Zagrebu su ubijene 4 žene. Što mislite, što se to dogadja sa hrvatskim društvom? Posebno u svjetlu izbornih rezultata te, s druge strane, formalnih jačanja zaštite od nasilja kroz izmjene zakona.
Jedno je ono što stoji na papiru, u zakonima, a drugo je kako se to provodi. To je ključni problem u Hrvatskoj kada govorimo o nasilju nad ženama. Strašno je i šokantno ovo što se dogodilo u Zagrebu posljednjih tjedana, očigledno je da to nisu individualne i iznimne situacije i radi se o tome da država i sustav apsolutno ne rade dovoljno da bi se nasilje preveniralo, da se žene zaštite. Femicid je krajnji rezultat toga i mi moramo početi provoditi Istanbulsku konvenciju u punom smislu. Bez toga nema govora o efikasnom sustvu borbe protiv nasilja. Nažalost, žene danas u Hrvatskoj nisu sigurne, ne osjećaju da mogu prijaviti nasilje i da će dobiti adekvatnu zaštitu, dapače – to ih izlaže još većem riziku. Mi smo kroz novu Direktivu pokušali uvrstiti neke stvari koje će ojačati sustav prevencije i zaštite, ali država je ta koja mora implementirati pojedine odredbe i odrediti financijska sredstva za to.
Drugi ste na listi SDP-a za izbor zastupnika u Europski parlament pa je gotovo sigurno da ćete biti u Bruxellesu i u ovom novom mandatu. Na što ćete se u tom mandatu fokusirati u području zaštite od nasilja?
Nezahvalno je prognozirati idući mandat, ali volio bih nastaviti rad u ovom području ženskih prava s fokusom upravo na borbu protiv nasilja. Smatram da u idućem razdoblju moramo riješiti pitanje silovanja koje nažalost nije u punom smislu ušlo u sadržaj Direktive. Potrebna nam je standardizacija i zajednička definiciji silovanja kao kaznenog djela na EU razini. To sada nismo uspjeli jer su neke velike zemlje radile ozbiljan problem i to je nešto čemu bih se volio posvetiti, ako dobijem priliku.