U Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj nedavno je održana iznimno važna konferencija koja je otvorila ključne rasprave o reproduktivnim pravima, dostupnosti kontracepcije i ekonomskim aspektima rodne ravnopravnosti u našoj zemlji. U organizaciji Udruge za zaštitu i promicanje ljudskih prava Sofija, ovaj je događaj okupio stručnjakinje iz područja medicine, ekonomije i civilnog društva s jasnim ciljem: podijeliti zabrinjavajuće podatke, predstaviti prvu sveobuhvatnu ekonomsku analizu te trasirati put prema boljim javnim politikama.
Povod za raspravu bili su najnoviji rezultati Europskog atlasa kontracepcije za 2026. godinu, koji su ponovno potvrdili da se Hrvatska nalazi pri dnu europske ljestvice – zauzima tek 34. mjesto od ukupno 47 analiziranih zemalja, s ostvarenih skromnih 43,2 posto. Iako je Hrvatska u odnosu na prošlu godinu zabilježila prividan skok za tri mjesta (s 37. na 34. mjesto), stručnjakinje upozoravaju da prostora za slavlje nema.
Skok na ljestvici bez stvarnog poboljšanja
Ljerka Oppenheim, predsjednica Udruge Sofija, u svom je izlaganju pojasnila paradoks ovogodišnjeg plasmana:
“Ne znamo zašto se Hrvatska ove godine za tri mjesta popela na toj ljestvici, jer se na terenu ništa pozitivno nije dogodilo. Kontracepcija za adolescente i dalje nije registrirana, relevantnih informacija na službenim stranicama i dalje nema, a porazno je da je na prvom mjestu preporuka na platformi spolnozdravlje.hr navedena apstinencija kao najučinkovitija kontracepcija.”
Iako Atlas kontracepcije pokazuje da se opća situacija na kontinentu poboljšava – pri čemu Francuska (97,9 posto), Portugal (93,8 posto) i Belgija (89,8 posto) predvode ljestvicu s iznimno visokim standardima – Europa ostaje oštro podijeljena na napredni zapad i restriktivni istok. Zemlje poput Slovačke, Mađarske i Poljske drže samo dno unutar EU-a, a Hrvatska opasno kaska za zapadnoeuropskim prosjekom. Dok 15 zemalja EU-a u potpunosti pokriva troškove moderne kontracepcije kroz nacionalne zdravstvene sustave, u Hrvatskoj su pacijentice i dalje prepuštene vlastitim financijskim mogućnostima.
Medicinska zajednica pod pritiskom priziva savjesti i tradicije
Poznata ginekologinja, dr. sc. Jasenka Grujić, autorica prve hrvatske znanstvene monografije o kontracepciji, upozorila je na alarmantne posljedice ignoriranja prevencije, što izravno dovodi do maloljetničkih trudnoća i pobačaja.
“Da bismo govorili o stvarnom poboljšanju, propisivanje kontracepcije bi trebalo biti povećano za najmanje 10 posto, no to se ne događa”, istaknula je dr. Grujić, oštro kritizirajući sprege unutar sustava.
U prvom redu je zakazao obrazovni sustav, naglasila je doktorica Grujić i dodala kako se tu događa utjecaj političkih pritisaka i Crkve: “Krivac je i sama medicinska zajednica. Pojedini ginekolozi ženama su nametnuli vlastita vjerska, takozvana moralna uvjerenja, prakticiraju priziv savjesti čak i za kontracepciju. Time krše Kodeks medicinske etike prema kojemu je pacijent uvijek na prvome mjestu. Pod utjecajem crkvenih enciklika, zdravlje djevojaka i žena stavljeno je u drugi plan.”
Dr. Grujić je također naglasila da mlade djevojke nemaju pristup modernoj, dugodjelujućoj reverzibilnoj kontracepciji (LARC) jer ona kod nas nije ni registrirana niti uvedena u primjenu na adekvatan način. Da je situacija unutar struke kritična, pokazuje i podatak da je ukinut stručni časopis Ginekologija i opstetricija, čime je prekinuta službena razmjena informacija među liječnicima, dok studenti medicine i dalje uče iz udžbenika starijih od 30 godina.
Zagovaranje na “nevidljivom” terenu i projekt Zaštita&Chill 2.0
Nezavisna stručnjakinja Marinella Matejčić predstavila je Policy Brief s konkretnim preporukama te otvorila goruće pitanje: Gdje uopće početi zagovaranje u društvu koje pruža otpor?
“Nemamo pristup fakultetima ni učenicima u školama jer sustavna seksualna edukacija ne postoji. Informacije bacamo u javni prostor pa tko dohvati. Naša je ideja osigurati besplatan pristup kontracepciji tamo gdje su poteškoće najveće – u malim sredinama. Tamo često nema liječnika, a ako i pitate za kontracepciju, cijelo će selo znati. Zbog stigme žene odustaju, oslanjaju se na nepouzdane prirodne metode i tako dolazimo do neželjenih trudnoća.”
Kao izravan odgovor na ove izazove, Udruga Sofija provodi projekt Zaštita&Chill 2.0, uz podršku Zaklade Solidarna iz Fonda za žene. Projekt je usmjeren na prikupljanje stvarnih iskustava žena kroz fokus grupe, borbu protiv ultrakonzervativnih strujanja koja traže retradicionalizaciju društva i privatizaciju zdravstva, te na zagovaranje besplatne kontracepcije za mlade i ranjive skupine.
Ekonomska računica: Ulaganje u kontracepciju štedi javni novac
Najveća zabluda u javnom diskursu jest da je besplatna kontracepcija luksuzni trošak za državu. Znanstvena studija “Društveni i ekonomski aspekti poboljšanog pristupa kontracepciji”, koju je izradila izv. prof. dr. sc. Ana Marija Sikirić Simčić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, dokazuje upravo suprotno.
“Ulaganjem javnog novca u financijski pristupačnu kontracepciju postižu se ogromne uštede u zdravstvenom sustavu – smanjuju se troškovi induciranih i spontanih pobačaja, morbiditeta povezanih s trudnoćom te tekuće zdravstvene skrbi za djecu. Također, ostvaruju se uštede izvan zdravstva: manji su troškovi socijalne skrbi, naknada za roditeljske dopuste te se smanjuje opterećenje na obrazovni sustav”, navodi prof. Sikirić Simčić u svojoj analizi.
Ekonomska analiza jasno pokazuje da su najisplativije upravo dugoročne i trajne metode kontracepcije (poput spirala, implantata te muške i ženske sterilizacije). Iako je njihova početna cijena najviša, one dugoročno donose najveće uštede. Nažalost, upravo zbog te visoke početne cijene, adolescenti i socijalno ugrožene skupine u Hrvatskoj ih ne mogu priuštiti.
Kontracepcija nije samo zdravstveno, već je i ekonomsko pitanje
Seksualno i reproduktivno zdravlje žena u Hrvatskoj nalazi se pod ozbiljnim udarom rodne diskriminacije i rastućih konzervativnih trendova. Kako je na kraju konferencije istaknuto, ozbiljan pristup seksualnosti adolescenata i zdravlju žena nemoguć je bez uvođenja sveobuhvatne seksualne edukacije koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Kontracepcija omogućuje ženama obrazovanje, ekonomski napredak, stabilnije odnose i bolje mentalno zdravlje. Dok god država odbija prepoznati reproduktivno zdravlje kao temelj rodne ravnopravnosti i ekonomske stabilnosti, Hrvatska će ostati prikovana za dno europskih ljestvica, prepuštajući zdravlje svojih građanki slučaju i dezinformacijama s interneta.