U zaštiti žrtava obiteljskog i seksualnog nasilja nije problem samo činjenica da žrtva sama mora prijaviti seksualno uznemiravanje u roku od tri mjeseca, što je izazvalo burnu reakciju u Saboru kad je većina odbila izmjenu te odredbe Kaznenog zakona pa je oporba, i s lijeve i sa desne strane političkog spektra, okrenula leđa vladajućima jer su oni time okrenuli leđa žrtvama. Problemi su znatno veći, a na njih su ukazale Autonomna ženska kuća Zagreb i Centar za žrtve rata – ROSA u još jednom pismu ministru pravosuđa Ivanu Malenici, upućenom upravo na Međunarodni dan žena.
AŽKZ i ROSA u svom zahtjevu, kojeg u njihovo ime potpisuje odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić, predlažu novi članak 156 Kaznenog zakona zbog čije je neizmjene nastala bura u Saboru. Prije svega, traže da se moguća zatvorska kazna za svako spolno uznemiravanje produži na tri godine, a ako je žrtva u odnosu zavisnosti prema nasilniku ili je posebno ranjiva zbog teške bolesti, invaliditeta, trudnoće, tjelesnih ili duševnih smetnji, ako je bliska nasilniku ili je djelo počinjeno iz mržnje kazna zatvora trebala bi biti od jedne do pet godina, za razliku od sadašnje dvije godine. I za razliku od sadašnje odredbe da je spolno uznemiravanje kazneno djelo samo ako je žrtva zavisna, ranjiva i slično u odnosu na počinitelja. Naravno, ostaje zahtjev da se takva djela gone po službenoj dužnosti.
Zlostavljanje u djetinjstvu mijenja mozak žrtava
Ključni je zahtjev da se spolno uznemiravanje tretira isključivo kao kazneno djelo, za razliku od sadašnjih odredbi kad može biti i običan prekršaj što je, tvrdi se u zahtjevu, “banaliziranje ozbiljnog nasilja koje pretežito pogađa žene”. Udruge podsjećaju i na članak 40. Istanbulske konvencije koja propisuje obvezu da “svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili tjelesnog ponašanja seksualne naravi s ciljem ili učinkom povrede dostojanstva neke osobe, osobito ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo ozračje, bude predmet kaznenih ili drugih pravnih sankcija”.
Predlagateljicama je sporna i kategorija zastare kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Prema sadašnjim odredbama, takva djela ne zastarijevaju samo ako je posljedica nasilja smrt žrtve, dok se u drugim slučajevima zastara računa prema broju godina zatvora predviđenih za pojedino djelo i teče od punoljetnosti žrtve. To nije dovoljno, upozorava se u zahtjevu, jer se posljedice seksualnog zlostavljanja protežu kroz cijeli život, a žrtve ponekad kasno osvijeste da su uopće proživjele takvu traumu. Navode se i primjeri odraslih osoba koje su tek nakon tretmana kod psihijatra osvijestile što im se događalo u djetinjstvu, no bilo je prekasno da prijave zlostavljača jer je djelo otišlo u zastaru. Štoviše, predlagateljice upozoravaju na Kanadsku studiju koja je pokazala da zlostavljanje u djetinjstvu dovodi do promjena na mozgu žrtava koje se mogu prenositi i na potomke kroz promjene u dijelovima DNK.
Nasilje nad ženama je kršenje ljudskih prava
Nadalje, traže da su Kaznenom zakonu nasilje nad ženama definira kao kršenje ljudskih prava i diskriminacija žena, a to podrazumijeva tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući i prijetnje takvim djelima kao i prisilno ili namjerno oduzimanje slobode, bez obzira na to je li se to događa u javnom ili u privatnom životu.
I konačno, predlažu da se rodno uvjetovano nasilje u obitelji ne procesuira kroz Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji nego kroz Kazneni zakon jer Istanbulska konvencija tjelesno nasilje definira kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj. Upozoravaju da sadašnji zakoni ne razlikuju rodno uvjetovano nasilje od drugih oblika obiteljskog nasilja zbog čega se često minorizira ili ignorira rodno uvjetovano nasilje premda međunarodni dokumenti, koje je Hrvatska potpisala, obvezuju državu da drugačije pristupa rodno uvjetovanom nasilju.
Nacionalna strategija za suzbijanje seksualnog nasilja
Hrvatska će dobiti i Nacionalnu strategiju za suzbijanje seksualnog nasilja, dogovorile su jučer koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula i voditeljica pravnog tima Anamaria Drožđan-Kranjčec na sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem te ministrima Josipom Aladrovićem i Ivanom Malenicom. Povod sastanku su mjere za suzbijanje nasilja nad ženama s posebnim naglaskom na suzbijanje seksualnog nasilja.
– Naglašena je potreba senzibiliziranja javnosti o problematici seksualnog nasilja kao i jačanja prevencije te provođenja specijaliziranih edukacija na svim razinama, stoji u objavi na stranicama Ženske sobe. Najavljene su i izmjene Kaznenog zakona kojima će se spolno uznemiravanje progoniti po službenoj dužnosti te ukidanje zastare za spolno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta, što traže i AŽKZ i Centar ROSA u svom pismu ministru pravosuđa.