Pri dnu europskih ljestvica nismo samo po smrtnosti od COVID-a 19, niskim plaćama ili BDP-u po stanovniku, neslavno mjesto osvojili smo i u posljednjem Indeksu rodne ravnopravnosti, kojeg je danas hrvatski zastupnik Predrag Fred Matić predstavio u EU parlamentu.
Hrvatska je s 59,2 boda na 19. mjestu indeksa rodne ravnopravnosti i gotovo devet postotnih bodova ispod prosjeka EU koji, sa 68 bodova, i nije osobito visok. Na vrhu ljestvice su, očekivano, Švedska, Danska i Nizozemska, a na njezinom dnu Grčka, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Poljska… Zanimljivo je da su sve zemlje u ovogodišnjem indeksu postigle neki, barem sitan napredak. Jedino je Slovenija pala za neznatnih 0,1 bod. No, i s tim padom je na 67,6 bodova, odmah do Austrije i EU prosjeka. Iznad EU prosjeka je deset zemalja, a ispod njih sedamnaest.
Problem seksualnog i reproduktivnog zdravlja
“U ovogodišnjem Indeksu fokus je, između ostalog, bio na pitanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja gdje se ističu prepreke i nejednakosti kojima su izložene ranjive skupine – prvenstveno mlade žene i migrantice. Naglasak je stavljen na osiguranje pristupa sigurnom pobačaju i kontracepciji. Jedno od područja s kojim se ovogodišnji Indeks posebno bavi jest i pitanje neplaćenog rada gdje se nalazi najveći jaz između žena i muškaraca, a na koji je snažno utjecala pandemija COVID-19. Tijekom prvog zatvaranja 2020. godine 1,5 milijuna žena diljem EU-a je ostalo bez posla”, naveo je Matić.
Indeks rodne ravnopravnosti mjeri tu ravnopravnost prema nekoliko kriterija, a to su: rad, novac, znanje, vrijeme, moć, zdravlje i nasilje. Hrvatska je najvišu ocjenu dobila u domeni zdravlja – 83,8 bodova, najviše prema pristupu zdravlju, no loši smo po zdravstvenom statusu i zdravstvenom ponašanju. Na predzadnjem mjestu europske ljestvice smo u domeni znanja, a ne stojimo dobro niti s vremenom – riječ je o vremenu utrošenom na neplaćene poslove u kućanstvu.
“Naglasci izvješća za Hrvatsku se odnose na povećanu segregaciju pri zapošljavanju i obrazovanju, povećanu nejednakost u plaćama i neplaćenom radu, a posebno zabrinjava nedostatak podataka o rodno uvjetovanom nasilju. Hrvatska je ponovno ispod prosjeka Europske unije, a napredak je spor. Posebno brine što Hrvatska, kao i neke druge države članice, nema dostupnih podataka o rodno uvjetovanom nasilju i to je nešto što se bez odgode mora početi sustavno pratiti. To je preduvjet za suzbijanje i prevenciju nasilja. Ponovno naglašavam i da postoje dva dokumenta koja su presudna da se spase životi žena i djevojčica – Istanbulska konvencija i njena stvarna i puna provedba te Nacionalni plan za ravnopravnost spolova, čije donošenje nažalost još uvijek čekamo,” upozorio je Matić.
U domeni moći, pri čemu se procjenjuje politička, ekonomska i društvena moć žena, smo u deset godina najviše napredovali – sa 22,9 na 54,2 boda, no i to je još ispod prosjeka EU.
Pandemija je utjecala na pad nataliteta
Ovogodišnji Indeks rodne ravnopravnosti fokusirao se na vezu između ravnopravnosti spolova i zdravlja, jer je pandemija upravo zdravlje izdvojila u prvi plan. Analiza je pokazala da su žene znatno zastupljenije u zdravstvenom sektoru pa su i izloženije riziku od zaraze virusom, no muškarci su imali veći rizik od hospitalizacije, što se povezuje s njihovim zdravstvenim ponašanjem i bolestima.
Pandemija je, osim zdravstvenih i ekonomskih, donijela još jednu nevolju za budućnost EU, a to je pad nataliteta. “Psihološki problemi, ekonomska nesigurnost i povećanje neplaćenog rada na skrbi za žene doveli su parove do toga da odgađaju rađanje djece – ili da ih uopće nemaju. To je također došlo u vrijeme kada je uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja bilo teže pristupiti”, navodi Europski institut za rodnu ravnopravnost koji je autor ovog posljednjeg Indeksa rodne ravnopravnosti. Direktorica EIGE-a Charlien Scheele je predstavljajući Indeks, poručila: “Ekonomske posljedice pandemije će dugotrajnije utjecati na žene, dok se očekivano trajanje života za muškarce smanjilo. Rezultati Indeksa mogu pomoći europskim vođama da se suoče sa različitim aspektima posljedica pandemije za žene i muškarce i olakšaju neravnopravni kratkotrajni i dugotrajni utjecaj.”
Istog dana kad je EIGE objavio svoj posljednji Indeks, u hrvatskom Saboru krenula je rasprava o rebalansu ovogodišnjeg proračuna te najava za proračun 2022. No, niti u jednom trenutku nije se čulo ništa o rodnom proračunu, što je temelj za dosezanje rodne ravnopravnosti o kojoj govori Europa. Jasno je da za povećanje nacionalnog dohotka treba vrijeme jer nije lako doseći EU prosjek, no za rodnu ravnopravnost bila bi dovoljna i politička volja.