Od 2020. godine do kraja rujna 2023. u Hrvatskoj su počinjena 43 femicida. Četrdeset i tri žene su ubijene pištoljem, izbodene nožem, zatučene drvenom kladom ili čekićem… Ubojice su najčešće intimni partneri – u 25 slučajeva, sinovi u 15 slučajeva, u jednom slučaju žrtva je bila starija sestra, u jednom poznanica, pa prijateljica… Nisu pošteđene niti potencijalne partnerice, što je pokazao posljednji slučaj od 20. rujna ove godine, kad je 27-godišnji osječki policajac Marko S. pucao u 21-godišnju Mihaelu B. s kojom je htio biti u vezi, ali je nju plašila njegova nametljivost.
Većina femicida – čak 81 posto, dogodila se u domu žrtve, što je još jedna potvrda da dom nije sigurno mjesto za žene kao niti za djecu koja su često svjedoci ubojstva majke.
Zahvaljujući Dunji Bonacci Skenderović, konzultantici za suzbijanje nasilja nad ženama, Hrvatska je uvrštena na kartu femicida organizacije FemPlatz iz Pančeva, osnovane 2017. godine kako bi zastupala prava žena i djevojčica, ponajprije zaštitu od diskriminacije i nasilja i ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Karta je nastala u okviru regionalnog programa UN Women o suzbijanju nasilja nad ženama na Zapadnom Balkanu i Turskoj “Implementing Norms, Changing Minds”.
A krajnja, konačna i najgora manifestacija tog nasilja je upravo femicid! Karta FemPlatza za sada pokazuje 183 slučaja femicida počinjena u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji od 2020. godine i nažalost, stalno se dopunjava novim podacima.
Žalosno je da, u vrijeme kad se o femicidu počinje glasnije govoriti, kad se taj pojam uvodi u Kazneni zakon kao zasebno kazneno djelo, a GREVIO koji prati provedbu Istanbulske konvencije upozorava Hrvatsku da treba ozbiljnije poraditi na prikupljanju podataka o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju, nemamo ozbiljnih istraživanja o femicidu.
“Femicid je jedan od najekstremnijih oblika rodno uvjetovanog nasilja nad ženama koje se, na žalost, u Hrvatskoj, ali i većini zemalja regije doživljava kao incident. On je ujedno i krajnja točka kontinuuma nasilja kroz koje žene prolaze, prvenstveno u intimnim partnerskim vezama. Femicid je ubojstvo žene zato što je žena, počinjeno na temelju njezina spola ili roda, a ukorijenjeno je u nejednakom odnosu moći između muškaraca i žena”, kaže Dunja Bonacci Skenderović.
Prigovori uvrštenju femicida u Kazneni zakon
Javno savjetovanje o uvrštenju femicida u Kazneni zakon kao posebnog kaznenog djela pokazalo je da se i na tome, kao uostalom i u brojnim drugim slučajevima, radilo brzinski i površno, kako bi se zadovoljila forma i osvojili bodovi u dijelu javnosti, to jest glasača. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić traži doradu prijedloga kako bi se definirale vrste femicida i kako bi se stavio u širi kontekst otegotnih okolnosti. Udruga B.a.B.e. usprotivila se definiciji femicida kao “teškog ubojstva bliske ženske osobe” jer žrtve mogu biti i nepoznate ženske osobe kad je u pozadini rodno uvjetovano nasilje. Sanja Sarnavka iz Zaklade Solidarna izjavila je da bi trebalo pronaći formulaciju koja uvodi pojam rodno uvjetovanog nasilja. Ustavna stručnjakinja Sanja Barić je upozorila da problem nije toliko u zakonu koliko u njegovoj provedbi jer je sudska praksa neujednačena, a suci needucirani.
Svi se slažu da je ključni problem prevencija, koje nedostaje na svim razinama. Policija često ne vjeruje žrtvi da je žrtva, suci puste dokazanog nasilnika iz pritvora ili mu ne zabrane pristup žrtvi, na suđenjima se gomilaju olakotne okolnosti… I tako sve dok udarna vijest ne postane još jedno ubojstvo. Koje brzo pada u zaborav.