U vrijeme pandemije koronavirusom preventiva ne smije stati, jedna je od važnijih poruka Koalicije udruga u zdravstvu koja i u listopadu, mjesecu borbe protiv raka dojke građane osvještava kako je 90 posto zloćudnih tumora izlječivo, ako su na vrijeme otkriveni. Ono što je ova zajednica udruga pacijenata primjetila ove godine je činjenica da su mnoge žene tijekom mjera zaštite od zaraze COVIDA-19 izbjegavale odlaske liječniku unatoč što su imale simptome ili sumnje na rak. Strah od zaraze koronavirusom bio je jači, pa je prevagnula odluka ne izlagati se posjetama zdravstvenim ustanovama. Postoji li vjerojatnost da bi zbog toga narednih godina broj smrti zbog raka dojke bio veći nego prije pojave pandemije razgovarali smo među ostalim s Ivicom Belinom, predsjednikom Koalicije udruga u zdravstvu. Lani su od ove bolesti u Hrvatskoj umrle 752 žene, a i globalno gledajući, rak dojke je najčešći oblik raka i uzročnik smrti povezan s rakom kod žena. I ono što posljednjih godina dodatno zabrinjava, dobna granica oboljelih sve je manja.
Kako su se mjere zbog COVID-19 odrazile na zdravstvenu skrb prema pacijenticama oboljelima od raka dojke?
U početku godine je došlo do odgađanja operacija i modificiranja protokola liječenja, ali od svibnja je taj problem saniran. Glavni problem je bio da se mnoge pacijentice nisu javile liječniku zbog simptoma i zbog sumnji na rak, a koje su imale. Bojale su se zaraze. Problem je bio i s bolesnicama koje su u remisiji ili su završile svoje liječenje i za koje u nekom trenu nisu bili dostupni kontrolni pregledi, pa je bio prisutan strah od nepravovremenog otkrivanja povratka bolesti. Kao što sam već rekao, dijagnosticirane pacijentice nastavile su normalno primati svoje liječenje i imale su pristup potrebnim dijagnostičkim pretragama. Valja tu napomenuti kako su razlike u dostupnosti i kvaliteti onkološke skrbi koje i inače postoje u Hrvatskoj postale su još izraženije. To se odnosi na sve oboljele od raka. Posebno bih naglasio dostupnost palijativne skrbi, koja je bila ograničeno dostupna i o kojoj oboljeli i njihove obitelji nisu imali dostupnih informacija.
Kako biste ocijenili stanje u Hrvatskoj što se tiče dijagnostike, preventive i liječenja osoba oboljelih od raka dojke?
Ni u godinama kad ovakve pandemije nije bilo nismo uspjeli postići ciljani odaziv na preglede ranog otkrivanja raka dojke. Kretali smo se oko 65 posto odaziva ciljane populacije. Međutim, postoji problem pojave bolesti u sve nižim dobnim skupinama. Potrebno je razviti svijest žena o redovnom kontroliranju vlastitog zdravlja i prepoznavanju ranih znakova bolesti, kako bi se bolest pravovremeno otkrila i time uspješnije liječila, te kreirati jasne puteve onkoloških pacijenata kroz sustav. Tijekom 2020. godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke nije funkcionirao, a što će u budućnosti potencijalno rezultirati povećanim brojem novootkrivenih oboljelih od raka dojke u kasnijim stadijima bolesti.
Jesu li se pacijenti koji su se nalazili u tretmanu liječenja požalili da je bilo u tome nekakvih zastoja?
Moram napomenuti da je tijekom cijele godine za otkrivene i poznate pacijente liječenje njihove bolesti bilo stalno dostupno i da su pojedini lijekovi s kliničkih bolničkih centara spušteni na lokalne zdravstvene ustanove i ljekarne, te da su neka informatička rješenja pomogla u ubrzavanju dolaska pacijentima do dijagnoze. Pojedine su pretrage u bolnicama bile i dostupnije nego inače zbog smanjenog dolaska pacijenata u potrazi za zdravstvenom zaštitom.
Što zdravstvene vlasti trebaju napraviti da bi se građane ohrabrilo na preventivne pregleda u ovoj situaciji pandemije?
Uslijed pandemije COVID-19 i potresa koji je pogodio Zagreb, a što je nažalost smanjilo i kapacitete pojedinih zdravstvenih ustanova, potrebno je prikupiti i javno objaviti sve mogućnosti za obavljanje potrebnih dijagnostičkih pregleda i zahvata. Uputa kako pacijenti najlakše i najbrže mogu doći do potrebne pretrage. U ovoj situaciji valja na sve načine ohrabrivati ljude da potraže potrebnu zdravstvenu zaštitu i ne boje se posjete zdravstvenim ustanovama. Za udruge pacijenata koji se liječe kompleksnom terapijom, a u suradnji s Hrvatskom ljekarničkom komorom, planiramo edukaciju u usklađivanju terapije, što uključuje i onkološke pacijente, kako bi oni sve relevantne informacije mogli prenijeti svojim članovima i zainteresiranim građanima.
Kako stojimo s lijekovima, ima li novih i inovativnijih, koliko su dostupni…?
Iako je prvenstveno zahvaljujući naporima udruga koje se bave podizanjem svijesti o raku dojke, svijest o toj bolesti u društvu relativno dobra, ona je sada zbog COVID-19 pala u drugi plan, kao i svijest o raku kao jednom od velikih općedruštvenih problema. Trenutno su svi od EMA-e odobreni inovativni lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti dostupni na listama HZZO-a. Stvar se ponešto mijenja s primjenom personalizirane medicine, odnosno genetskog testiranja s ciljem pronalaženja genske mutacije koja uzrokuje nastanak bolesti i određivanja najučinkovitije terapije za tu gensku mutaciju. Za takvo liječenje primjena dobrog dijela lijekova znači “off label” primjenu, odnosno primjenu lijekova koji nisu ispitani i odobreni u određenoj indikaciji. To je ono što zovemo budućnost, koja je već sada dostupna, ali je potrebno i na globalnoj razini razviti učinkovite algoritme primjene takvog liječenja.