“Najljepše doba godine” za mnoge to baš i nije. Narušeni obiteljski odnosi, financijska situacija, putovanja i brojni drugi faktori mogu pridonijeti stvaranju stresa, a uz sve to ova je godina posebna zbog dodatnih mjera koje se iz dana u dan mijenjaju. Iako je mit o povećanom broju samoubojstava tijekom blagdana opovrgnut, zbog nedostatka sunčeve svjetlosti i kraćih dana zima je povezana sa sniženim raspoloženjem, a kod dva do tri posto odraslih Europljana pojavljuje se i sezonski afektivni poremećaj (Seasonal Affective Disorder- SAD).
Prevelika očekivanja dovode do frustracija
O mentalnom zdravlju za vrijeme blagdana razgovarali smo s psihologicom Helenom Rašić Radauš koja nam je rekla da tijekom blagdana ljudi često imaju osjećaj da je potrebno naglašavati koliko su sretni, nasmijani i povezani s drugima, no svaka osoba ima razlog zašto to možda nije tako.
“Očekivanja da ćemo stalno biti sretni i veseli samo zato što se radi o specifičnom dijelu godine su nerealistična i naravno da će ljudi biti frustrirani što ne mogu stalno biti veseli. Kad smo pod dojmom da su svi sretni osim nas, osjećamo se još lošije jer se možemo zapitati pa što to sa mnom nije u redu da ja nikako ne mogu biti sretan ili sretna, pa čak ni sada. Blagdani nam osvijeste da smo možda usamljeniji nego što smo mislili.”
Blagdanski blues posebno je težak onima kojima su neki bližnji preminuli. Bilo da se dogodilo nedavno, pa provode prve blagdane bez njih, ili je već prošlo mnogo vremena pa im blagdansko vrijeme naglasi prazninu koja je ostala nakon gubitka voljene osobe. Novonastali uvjeti zbog pandemije izazvane covidom-19 također će biti teški za one ljude kojima je socijalni kontakt jako bitan, koji su, primjerice, inače vrlo povezani sa bakama i djedovima i ne žele ih ugrožavati, ali i onima koji žive u drugim gradovima ili državama te će zbog rizičnosti putovanja, cijene testiranja ili nekih drugih razloga blagdane proslaviti preko video poziva.
“Ako se uhvatite kako vas hvata tuga zbog odvojenosti, priznajte si pravo da je osjetite i znajte da je tu upravo zato da vam pokaže što je ono do čega vam je jako stalo. I onda…, sjetite se zašto ste razdvojeni. Zato da možete imati još jedne, dvoje, deset i više blagdana zajedno. Zato da sačuvate zdravlje vas, vaših bližnjih – onih malih, onih velikih i onih za koje ne biste rekli da im je to potrebno. I zdravlje onih koji nisu vaši bližnji, ali jesu nečiji”, savjetuje Rašić Radauš.
Svi imamo pravo na osobne granice
Na društvenim mrežama mogu se pročitati šale kako introverti lakše podnose ovu godinu, pa će mnogima koji i inače obiteljska okupljanja odrađuju “reda radi” ovo biti prilika da napokon provedu blagdane kako oni žele i uz što manje zabadanja od strane obitelji. Osobne granice slabo su znan pojam u našoj kulturi, no one su bitne za očuvanje mentalnog zdravlja tijekom, ali i nakon blagdana.
Osobne granice nešto su što svi imamo, no ovisit će o osobi s kojom komuniciramo i situaciji u kojoj se nalazimo. Imate li neku osobu koju možda ne znate toliko dugo, ali jednostavno imate osjećaj da s njima možete razgovarati o bilo čemu? Ali onda imate i onih ljudi koje znate cijeli život, no i dalje se osjećate neugodno u njihovoj blizini? Granice prema drugima odnose se na ono što dopuštamo da nam drugi govore, što nas pitaju i koliko fizičkog kontakta ima između nas i njih. Osobne granice su one koje postavljamo prema samima sebi- što ćemo si dopustiti i kada, te kako ćemo se nositi s vlastitim prelaženjem tih granica.
Ono što psihologica Rašić Radauš napominje je da imamo apsolutno pravo na vlastite granice: “ Vaša granica je samo vaša. Osobne granice su puno bolje od državnih, arbitrar nije potreban. Vaša vlast i riječ imaju apsolutnu moć. Tamo gdje stavite granicu, tamo stoji. Vi niste ludi, uštogljeni niti bez smisla za humor kada postavljate svoju granicu. Vi ste tada dobar prijatelj sebi. Svi koji ju odluče prijeći nisu nimalo dobronamjerni, oni su invazija na vaše privatno i osobno. I kao takve, imate ih pravo izbaciti van.”
Kao i kod novogodišnjih odluka, za postavljanje osobnih granica bitno je da one budu dostižne, realne i da nas ispunjavaju zadovoljstvom. Iako pri tome treba biti svjestan prepreka koje mogu nastati, što u odnosu s drugima, ali i nama samima, važno je da poštivanje vlastitih granica ne postane još jedan stresor u ovom ionako hektičnom razdoblju godine.
SEDAM SAVJETA ZA IZBJEGAVANJE BLAGDANSKOG STRESA
Očekivanja – postavite si realna očekivanja. Od toga kako se osjećate, do toga koliko ove blagdane možete napraviti i koliko možete tolerirati. Nemojte od sebe očekivati previše.
Prihvatite svoje emocije – OK je ako ste tužni što ste odvojeni od obitelji, OK je ako ste ljuti, sasvim je OK ako sjećate olakšanje. Tako je kako je. Možete smisliti zanimljive načine da se osjećate bolje, kroz neke ugodne aktivnosti ili kroz duge razgovore s bliskim osobama – bili oni video pozivom ili uživo.
Isplanirajte vrijeme – onaj prazni hod koji imate u blagdanima, ili vrijeme koje inače ispunjavate putovanjima – isplanirajte neku vama zabavnu aktivnost. Neku društvenu igru, neki dobar film ili knjigu, neki novi kolač ili novo jelo. Predvidite kada bi vam moglo biti dosadno i osmislite unaprijed što ćete s tim vremenom. Nekim aktivnostima ćete se možda i jako radovati. Ono vrijeme koje ste inače trošili na putovanje od jedne kuće do druge sada možete potrošiti na neke kreativne i/ili ugodne aktivnosti. Kada ste zadnji put crtali? Slikali? Igrali Twister? Samo sjedili doma u pidžami i pili kakao?
Pišite! Planirane aktivnosti, budget, granice koje ste si postavili, misli koje vas okupiraju…, sve što vam padne na pamet. Stavite na papir i razmislite koliko ste zaista vodili brigu o točki JEDAN.
Pripremite ne stresne teme za obiteljska druženja. Ako provodite vrijeme s obitelji, unaprijed predvidite one situacije za koje znate da vam uzrokuju stres – onaj trenutak kad netko prvi spomene ustaše i partizane, ono kad netko potegne priču o današnjim mladima ili ono kad počnu s neugodnim pitanjima. I smislite neke zabavne rečenice da promijenite raspoloženje i temu. Možete se zabaviti i na kartice napisati najbolje neutralizirajuće rečenice – zbunjenost je poznata kao dosta dobar protupožarni aparat za agresiju i svađu. “Škampima je srce u glavi!”; “U kolač sam stavila začine za meso!” i slične ponešto šašave rečenice mogu sve zaustaviti na dovoljno dugo vrijeme da počnete s drugom temom. Samo krenite s nečim lijepim i povezujućim, možete početi pričati kako ste sretni i kako volite zajednički provoditi vrijeme. Onaj predmet svađe će brzo nestati.
Darujte svoje vrijeme nekome. Napišite pismo, provjerite kako vam je susjed/a kojoj ove godine nisu došli u posjet, otiđite u trgovinu umjesto poznanika koji je u izolaciji ili pitajte svoje prijatelje s društvenih mreža kako se oni drže u ovo vrijeme. Sve to možete sa sigurne fizičke udaljenosti, a da ipak budete nekome bliski.
Nemojte zaboraviti na sebe. Nemojte sebi uskratiti one blagdane koje volite. Budite nježni i dobri prema sebi, da bi mogli biti takvi i prema drugima.