Zbog pandemije covida-19 u Hrvatskoj je više žena nego muškaraca izgubilo posao, više žena nema dovoljno novca za osnovne troškove, više od tri četvrtine njih misli da će ova godina biti još gora nego prošla…, zabrinjavajući su rezultati istraživanja ‘Žene u Hrvatskoj i pandemija COVID-19’, koje je od lipnja prošle do ožujka ove godine provela Svjetska banka. Istraživanje, provedeno na 1500 kućanstava, danas su Valerie Morrica, specijalistica u Svjetskoj banci i ekonomistica Nga Nguyen predstavile saborskom Odboru za ravnopravnost spolova.
Sve ekonomske kategorije su pokazale kako su žene znatno više pogođene krizom nego muškarci. Od početka pandemije, svaka peta žena, a svaki sedmi muškarac su ostali bez posla, a naknadu za nezaposlene primalo je 30 posto žena i 40 posto muškaraca. Istodobno je više od tri četvrtine žena izjavilo kako su uglavnom ili samo one bile odgovorne za sve poslove u domaćinstvu i brigu o djeci, koja se znatno povećala jer je nastava uglavnom bila online. I nakon završetka lockdowna, na posao se vratilo manje žena nego muškaraca, a znatno manje žena ima mogućnost raditi posao od kuće.
Pandemija je više narušila mentalno zdravlje žena nego muškaraca jer su bile opterećenije brigom o obitelji i brigom za egzistenciju. Uz sve to, poraslo je i rodno uvjetovano nasilje pa su, uz sve ostalo, trpjele i uvrede, batine, seksualno zlostavljanje…, uz znatno manju mogućnost da pobjegnu od nasilnika.
Nema gospodarskog oporavka bez uključivanja žena
Svjetska banka nema gotov recept kako riješiti probleme, no istaknula je nekoliko preporuka za oporavak kojega bez uključivanja žena neće niti biti, jer one čine 50 posto stanovništva. Tako savjetuje pokretanje programa za stjecanje vještina koje će biti priznate na tržištu, a ženama i mladima omogućiti da nađu posao. Predlaže razvijanje sektora skrbi za djecu i starije u kojemu se žene mogu zaposliti kao i poticanje muškaraca da više uzimaju roditeljski dopust i bave se odgojem djece kako bi sa ženama podijelili obveze i tako im omogućili aktivnije uključivanje na tržište rada. Istraživači su uočili i da mnogi ljudi u Hrvatskoj u dobi od 50 i 60 godina postaju poduzetnici iz nužde jer ne mogu pronaći posao te savjetuje da se takvima omogući lakši pristup financijskim sredstvima.
Mentalno zdravlje je važno i za ekonomski oporavak
U raspravi je članica Odbora Rada Borić otvorila pitanje mentalnog zdravlja koje je preduvjet za oporavak, pa i ekonomski, a koje je u Hrvatskoj ozbiljno narušeno ne samo zbog pandemije nego i zbog potresa.
Ana Šimundža iz Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj najavila je istraživanje upravo o mentalnom zdravlju koje je, kako je naglasila, ugroženo što nosi dugoročne posljedice.
“Stručnjaci izvještavaju o većoj depresivnosti, anksioznosti i suicidalnosti djece i mladih te stoga treba osnažiti sustav podrške mentalnom zdravlju građana”, rekla je Šimundža i apelirala da se što prije donese nacionalni program za poboljšanje mentalnog zdravlja.
Žene i dalje češće gube posao nego muškarci
Kristijan Kevešević, zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, rezultate istraživanja Svjetske banke potkrijepio je i statistikom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. “Registrirana nezaposlenost je porasla sa 150 tisuća lani na 154 tisuće ove godine, a u evidenciju Zavoda za zapošljavanje ove je godine mjesečno ulazilo u prosjeku 4000 muškaraca i 4750 žena, od kojih je čak 84 posto njih stiglo među nezaposlene iz radnog odnosa, većina nakon isteka ugovora o radu na određeno”.