Današnje bebe bit će pred mirovinom kad Europska unija dostigne potpunu rodnu ravnopravnost, a oni koji će to dočekati u Hrvatskoj, još se nisu ni rodile. Pokazao je to ovogodišnji indeks rodne ravnopravnosti, kojega svake godine objavljuje EIGE (Europski institut za rodnu ravnopravnost), a ove godine za EU on iznosi 67,9 od mogućih 100. Ako EU nastavi napredovati istim tempom po oko pola boda godišnje – do ostvarenja pune rodne ravnopravnosti stići će tek za 60 godina.
Prema istom indeksu, Hrvatska se s ocjenom od 57,9 opet nalazi pri dnu EU ljestvice. Na 20. mjestu od 28 zemalja (u ocjenjivanje je još bila uključena i Velika Britanija). Budemo li i mi napredovali brzinom od pola boda godišnje, do pune ravnopravnosti trebat će nam više od 80 godina. Ovu prognozu potvrđuje činjenica da nam je indeks od 2010. do 2020. porastao za 5,6 bodova, što jest rast od pola boda godišnje.
Značajnije pao udio žena u Saboru
Nazadovanje u rodnoj ravnopravnosti u proteklom desetljeću Hrvatska bilježi u političkoj moći, preciznije u udjelu žena u Saboru. Prije deset godina taj je udio bio 24 posto, a u indeksu od 2020. pao je na 19 posto i to, kako ističe EIGE, unatoč zakonodavnim kvotama iz 2008. Štoviše, od svih zemalja EU koje imaju rodne kvote za nacionalni parlament, jedino se u Hrvatskoj zastupljenost žena u parlamentu nije poboljšala, iako ni druge države nisu u potpunosti ispunile svoje kvote. Ali su se barem trudile približiti im se.
U najveće probleme za dostizanje rodne ravnopravnosti Hrvatskoj se ubraja i činjenica da znatno više žena nego muškaraca radi u obrazovanju, zdravstvu i socijalnom radu, dok je znatno manje žena u IT sektoru i sličnim djelatnostima koje su tražene na tržištu rada, omogućuju veće zarade i pripadaju zanimanjima budućnosti. Veliki je jaz i u digitalnim vještinama žena i muškaraca koji se produbljuje u starijoj generaciji. Tako među mladima od 16 do 24 godine 98 posto žena i sto posto muškaraca svakodnevno koristi internet, među onima od 25 do 54 godine internet koristi 81 posto žena i 86 posto muškaraca, a u generaciji od 55 do 74 godine internet koristi 39 posto žena i 48 posto muškaraca. Najveći je pak jaz između žena i muškaraca u skupini nisko obrazovanih, u kojoj internet koristi 31 posto žena i 51 posto muškaraca.
Rizik od siromaštva više prijeti ženama
Pohvalu smo pak dobili za porast stope zaposlenosti s ekvivalentom punog radnog vremena u proteklih deset godina, za rast tercijarnog obrazovanja kod žena i kod muškaraca te za povećane udjele žena u upravama najvećih kompanija i u rukovodstvu HNB-a. Udio žena u upravama najvećih kompanija u deset je godina porastao sa 17 na 27 posto, a u rukovodstvu HNB-a sa 7 na 25 posto.
Veliki problem EU je jaz u plaćama i još veći jaz u mirovinama među spolovima, zbog čega je u svim zemljama veći postotak žena nego muškaraca kojima prijeti rizik od siromaštva. A ekonomska kriza koju je donijela pandemija COVID-19 još pojačava taj problem.
“Jasno je da će COVID-19 pogoršati nejednakosti i dovodi u pitanje postignuća proteklih desetljeća. Teret neplaćenog rada u skrbi za članove obitelji, segregacija u radnim sektorima, alarmantni broj nasilnih djela nad ženama i premalo žena na vodećim pozicijama problemi su koji se neće sami riješiti”, rekla je Evelyn Regner, predsjednica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova i zaključila kako na postizanju jednakosti trebaju raditi sve zemlje EU te da su za taj cilj potrebne obvezujuće mjere, kao što su svojedobno kvote za članstvo u upravama tvrtki znatno utjecale na veću ravnopravnost spolova te tako podigle ocjene za ekonomsku moć žena.
Kako živi žena u zemljama s visokim indeksom rodne ravnopravnosti, a kako s niskim
Švedska (83,8)
– 41,7 posto šanse da će završiti fakultet (muškarci 30,6 posto)
– za života će raditi 1,9 godina manje nego prosječni muškarac
– 17,5 postotnih bodova je vjerojatnije da će svakog dana obavljati kućanske poslove i/ili kuhati nego muškarac
– zarađivat će prosječno mjesečno 2881 eura, dok je za muškarca prosjek 3712 eura
Danska (77,4)
– 33,7 posto šanse da će završiti fakultet (muškarci 27 posto)
– za života će raditi 3,2 godine manje nego prosječni muškarac
– 27,3 postotnih bodova je vjerojatnije da će svakog dana obavljati kućanske poslove i/ili kuhati nego muškarac
– zarađivat će prosječno mjesečno 3271 eura, dok je za muškarca prosjek 4162 eura
Francuska (75,1)
– 30 posto šanse da će završiti fakultet (muškarci 27,9 posto)
– za života će raditi 3,4 godine manje nego prosječni muškarac
– 44 postotna boda je vjerojatnije da će svakog dana obavljati kućanske poslove i/ili kuhati nego muškarac
– zarađivat će prosječno mjesečno 2255 eura, dok je za muškarca prosjek 2917 eura
Slovenija (67,7)
– 28,7 posto šanse da će završiti fakultet (muškarci 22,5 posto)
– za života će raditi 2,8 godina manje nego prosječni muškarac
– 53,5 postotnih bodova je vjerojatnije da će svakog dana obavljati kućanske poslove i/ili kuhati nego muškarac
– zarađivat će prosječno mjesečno 1489 eura, dok je za muškarca prosjek 1643 eura
Hrvatska (57,9)
– 21,6 posto šanse da će završiti fakultet (muškarci 19,4 posto)
– za života će raditi 3,7 godina manje nego prosječni muškarac
– 50,5 postotnih bodova je vjerojatnije da će svakog dana obavljati kućanske poslove i/ili kuhati nego muškarac
– zarađivat će prosječno mjesečno 974 eura, dok je za muškarca prosjek 1089 eura
Poljska (55,8):
– 27,6 posto šanse da će završiti fakultet (muškarci 20,8 posto)
– za života će raditi 5,4 godine manje nego prosječni muškarac
– 48,2 postotnih bodova je vjerojatnije da će svakog dana obavljati kućanske poslove i/ili kuhati nego muškarac
– zarađivat će prosječno mjesečno 842 eura, dok je za muškarca prosjek 1044 eura
Grčka (52,2):
– 23,3 posto šanse da će završiti fakultet (muškarci 23,7 posto)
– za života će raditi 7,1 godinu manje nego prosječni muškarac
– 69,3 postotnih bodova je vjerojatnije da će svakog dana obavljati kućanske poslove i/ili kuhati nego muškarac
– zarađivat će prosječno mjesečno 1359 eura, dok je za muškarca prosjek 1647 eura
Zašto je rodna ravnopravnost bitna za ekonomiju?
Objavom EIGE-ovog indeksa za 2020. godinu završen je prvi Europski tjedan rodne ravnopravnosti, organiziran na inicijativu Odbora za ženska prava i rodnu ravnopravnost (FEMM ) Europskog parlamenta. Poruka da će Europi trebati još 60 godina do pune ravnopravnosti žena i muškaraca je zabrinjavajuća, no Svjetski ekonomski forum šalje još pesimističniju prognozu za svijet: “Nitko od nas neće za života vidjeti ravnopravnost spolova, a vjerojatno neće ni mnoga naša djeca”, poručio je WEF u svom Globalnom izvještaju o rodnim razlikama u kojemu prognozira da će za puni rodni paritet trebati 99,5 godina.
A zašto je ta ravnopravnost uopće toliko bitna za svjetsku ekonomiju? Zato jer se čini šteta što polovici dostupnih svjetskih talenata zbog rodne neravnopravnosti nije dopušteno utjecati na rast i razvoj svjetske ekonomije.
KATEGORIJA
2019.
HR
EU
2020.
HR
EU
Opći indeks
55.6
67.4
57.9
67.9
Rad
69.2
72
69.9
72.2
Novac
72.2
80.4
72.6
80.6
Znanje
50.4
63.5
51.6
63.6
Vrijeme
51
65.7
51
65.7
Moć
– politička
– ekonomska
– socijalna
34,8
42,2
19,8
58,2
51.9
55
43.6
50.2
41.4
45.1
28.6
55.1
53.5
56.9
46.8
57.6
Zdravlje
83.7
88.1
83.7
88
Objašnjenje kategorija:
Opći indeks: može iznositi od 0 do 100, ocjena 100 značila bi da je država postigla punu ravnopravnost žena i muškaraca u svim područjima
Rad: koliko žene i muškarci imaju jednak pristup zaposlenju i dobrim uvjetima rada, zaposlenost na puno radno vrijeme prema spolu i trajanje radnog vijeka
Novac: mjeri mjesečne prihode žena i muškaraca u standardu kupovne moći, rizik siromaštva žena i muškaraca i raspodjelu dohotka među ženama i muškarcima.
Znanje: mjeri rodne nejednakosti u stupnju obrazovanja, sudjelovanje po spolu u cjeloživotnom obrazovanju te segregaciju prema spolu među studentima u pojedinim segmentima obrazovanja
Vrijeme: mjeri rodne nejednakosti u raspodjeli vremena provedenog u skrbi, kućanskim poslovima i društvenim aktivnostima
Moć: mjeri rodnu ravnopravnost na pozicijama odlučivanja u političkoj, ekonomskoj i socijalnoj sferi – zastupljenost žena u nacionalnim parlamentima, vladi, lokalnim organima vlasti, u korporativnim odborima najvećih kompanija te u odlučivanju u organizacijama koje financiraju istraživanja, u medijima i u sportu.
Zdravlje: promatra razlike u očekivanom životnom vijeku žena i muškaraca, zdrav način života i pristup zdravstvenim uslugama