Što institucije mogu učiniti da bi spriječile spolno zlostavljanje? Na to su pitanje danas pokušali odgovoriti članovi triju saborskih odbora – za ravnopravnost spolova, za obrazovanje, znanost i kulturu te za informiranje, informatizaciju i medije. Nakon trosatne rasprave u kojoj su sudjelovali i brojni gosti odgovor se može sažeti u tri riječi: mogu se pokrenuti!
Nebojša Paunović, pravni savjetnik u uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ilustrirao je ovakav zaključak izjavom da institucije nisu napravile ono što su mogle i trebale napraviti kako bi zaštitile žrtve spolnog uznemiravanja i seksualnog zlostavljanja. “Dosta je prijava iz ranijih godina što pokazuje da sustav nije funkcionirao, a prijave dolaze sada kad je društvena konstelacija takva da je žrtvama lakše govoriti što su proživjele. No, pitanje je koliko će se moći osigurati zaštita žrtava i disciplinsko ili kazneno gonjenje počinitelja s obzirom na protok vremena. Pravobraniteljica već godinama naglašava da je ključ dugoročnog rješenja problema u prevenciji. Naime, rodno utemeljeno nasilje kod nas se rješava kroz represivni aparat, dakle kroz policiju i pravosuđe, no oni bi trebali biti zadnja instanca. Važno je seksualno obrazovanje, no niti ono neće ništa polučiti ako čitav sustav ne promijeni paradigmu: ne možete imati vlast i političare koji perpetuiraju rodne stereotipe i tako formiraju društveno mnijenje dok ih istodobno obrazovni sustav pokušava iskorjeniti. Dakle, potrebno je obrazovanje čitavog društva. Kratkoročno, potrebna je edukacija pravosuđa i državnih odvjetništava, izmjena zakonodavstva i javne kampanje osvješćivanja”, rekao je među ostalim Nebojša Paunović.
Fuchs: uvođenje seksualnog obrazovanja je komplicirano
Za seksualno obrazovanje založili su se i drugi sudionici rasprave, no ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je tu inicijativu, za koju je potpisivanjem peticije za uvođenje seksualnog obrazovanja kao obaveznog predmeta u škole do sada glasalo gotovo 13 tisuća građana, proglasio za sada neostvarivom.
“Uvođenje zasebnih predmeta u osnovnim i srednjim školama je dosta komplicirano sve dok ne budemo u stanju povećati broj sati u kojima djeca borave u školama. Broj aktivnih sati moći će se povećati kad sve škole budu radile u jednoj smjeni”. Za uvođenje seksualnog obrazovanja Fuchs ima protuargument da djeca i sada uče o tome kroz međupredmetne teme zdravlje i građanski odgoj. Međutim, na pitanje Marijane Puljak što su djeca naučila, posebno o seksualnosti, otkad je 2018. godine uvedena međupredmetna tema zdravlje, ministar Fuchs nije mogao konkretno odgovoriti, no prihvatio je prijedlog Marijane Puljak da se provede istraživanje koje bi trebalo odgovoriti na to pitanje.
Bačić, HRT: sve smo napravili sukladno aktima
Kazimir Bačić, glavni ravnatelj HRT-a, čija je novinarka prijavila ravnatelja poslovanja Mislava Stipića za seksualno uznemiravanje, izjavio je da, koliko zna, “do sada nije bilo prijava za seksualno uznemiravanje”. Priznao je da su na HRT-u unatrag dva i pol mjeseca dobili tri saznanja o potencijalnom seksualnom uznemiravanju, koja su stigla u ured glavnog ravnatelja, ali niti jedno nije prijavljeno niti jednom od četiri povjerenika koji su tamo upravo da bi primali pritužbe. Najavio je da će HRT poboljšati postojeće pravilnike i procedure kako bi se dodatno zaštitile žrtve te dodatno educirati povjerenike i zaposlenike.
Na pitanja Vesne Nađ zašto nitko od 2850 zaposlenika HRT-a seksualno uznemiravanje nije prijavio povjerenicima i Rade Borić jesu li žrtve zaštićene kad prijavljuju, Bačić je odgovorio da ne zna kako bi potencijalne žrtve mogao natjerati da prijavljuju slučajeve uznemiravanja, a da je u slučajevima koji su izašli u javnost HRT poduzeo sve sukladno važećim aktima!
Pravilo otvorenih vrata na fakultetima
Lavina prijava seksualnog uznemiravanja krenula je sa sveučilišta, najprije s Akademije dramske umjetnosti čija je dekanica Franka Perković Gamulin iznijela svoje iskustvo i pokazala kako institucija može reagirati, odmah i efikasno: “U roku od nekoliko sati od prve prijave otvorili smo anonimne i neanonimne kanale za prijave te otkrili da nam etički kodeks ne omogućava procesuiranje unutar institucije. Vani sva sveučilišta imaju jasne politike i procedure kako spriječiti i sankcionirati probleme, no kod nas je problem da je sustav još trom”. Marin Milković, predsjednik rektorskog zbora RH, najavio je sjednice na kojima će propisati jasne mehanizme kako se spolno uznemiravanje više ne bi događalo na sveučilištima te formulirati jasnije korake i procedure kad se ono ipak dogodi.
Jedan od konkretnih prijedloga, koji se može relativno brzo primijeniti, jest da se uvede pravilo “otvorenih vrata” kako niti jedna studentica ili student više ne bi boravili u kabinetima profesora bez potencijalnih svjedoka.
Nekoliko sudionika rasprave skrenulo je pažnju da se Istanbulska konvencija, premda je potpisana i ratificirana, u stvarnosti ne provodi.
Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, potvrdio je izmjene Kaznenog zakona kojima će se spolno uznemiravanje pokretati po službenoj dužnosti bez roka zastare. No, nije spomenuo druge zakone koji bi se također trebali mijenjati, poput izbornog zakona koji ne brani osuđenim obiteljskim nasilnicima da se kandidiraju na izborima ili, recimo, Zakona o trgovačkim društvima koji ne sprečava osuđene nasilnike da postanu predsjednici ili članovi uprava.
Zaključci: izrada nacionalne strategije ravnopravnosti spolova i pročešljavanje zakona
Marija Selak Raspudić, predsjednica saborskog odbora za ravnopravnost spolova, formirala je zaključke među kojima je najzvučniji da će resorni odbor raditi na izradi Nacionalne strategije ravnopravnosti spolova, koja se donosi već više od šest godina. Također se sveučilištima i veleučilištima preporučuju da studente već pri upisu informiraju o proceduri prijavljivanja spolnog uznemiravanja, HRT-u da jednog od četiri povjerenika odredi kao osobu za prijavljivanje spolnog uznemiravanja i seksualnog nasilja te da ga pošalje na edukaciju o toj problematici. I nadalje, dogovorit će se pročešljavanje zakonodavstva kako bi se svi slučajevi spolnog uznemiravanja i seksualnog nasilja snažnije sankcionirali i lakše prijavljivali. Natalija Martinčević, predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, među ostalim se založila i za uvođenje seksualnog obrazovanja u škole jer je on ključan za prevenciju, baš kao i osvješćivanje javnosti kroz kampanje. Isto tako, zalaže se za analizu koje su obaveze iz Istanbulske konvencije do sada ispunjene, a što još treba učiniti.