Nakon višednevnih masovnih prosvjeda koji su počeli nakon odluke poljskog Ustavnog suda o protuustavnosti pobačaja u slučaju fetalnih oštećenja, nacionalna Vlada donijela je odluku da se uvođenje presude odgađa. Iako se mnogima čini kao pozitivan korak u borbi za žensku tjelesnu autonomiju, stotinama tisuća prosvjednika ipak je slaba utjeha nakon dva tjedna borbe zbog koje su morali izaći na ulice usred svjetske pandemije.
Poljska je i prije donošenja ove odluke imala neke od najstrožih europskih zakona o pobačaju, te je on bio dopušten samo u tri slučaja: kada se radi o incestu ili silovanju, kada je život majke ugrožen i zbog fetalnih oštećenja. Zadnji razlog bio je i najčešće navođen legalnih pobačaja u toj zemlji. Točnije, 98 posto pobačaja napravljeno je uz obrazloženje fetalnih oštećenja.
Godišnje se u Poljskoj, koja broji 38 milijuna stanovnika, napravi oko dvije tisuće pobačaja, zbog čega se zaključuje da se veći dio Poljakinja odlučuje za pobačaj izvan zemlje. Procjene su da oko 200 tisuća Poljakinja godišnje zbog pobačaja putuje u Njemačku, Slovačku, Ukrajinu i druge zemlje. Točne statističke podatke teško je dobiti jer se statistika o tome ne vodi, a nevladine organizacije objavljuju vrlo različite brojeve ovisno o tome jesu li pro-choice ili pro-life. Ipak prema istraživanju Centra za javno mnijenje gotovo svaka četvrta Poljakinja doživjela je barem jedan pobačaj što bi značilo da je broj onih koje su morale putovati u inozemstvo potencijalno veći.
Stalni pokušaji potpune zabrane od dolaska PiS-a na vlast
Iako su se zakoni po pitanju prava na pobačaj u Poljskoj mijenjali kroz povijest, zbog jakog utjecaja katoličke Crkve uvijek su bili vrlo ograničavajući. Činjenica da je pobačaj na zahtjev bio legalan jedino tijekom njemačke okupacije od 1943. do 1945. sve govori. Zakon donesen 1956. godine dopuštao je pobačaj zbog određenih medicinskih razloga, teških životnih uvjeta ili ako je začeće bilo rezultat kriminalnog djela. Zbog nedostupnosti kontracepcije tijekom komunizma pobačaji su bili česti, i koliko god tadašnji zakon bio restriktivan, u praksi se pobačaj na zahtjev radio. Devedesetih godina ponovno dolazi do promjene društvenog sustava i taj isti zakon vrijedi i danas. Dolaskom stranke PiS na vlast 2015. godine počinje pritisak ultra-konzervativnih organizacija na ponovno mijenjanje zakona, te istovremena borba ženskih i liberalnih organizacija protiv dodatnog pooštravanja.
Sjetimo se 2016. i velikog Crnog ponedjeljka kada su diljem svijeta organizirani prosvjedi podrške. Iz današnje perspektive postavlja se pitanje koliko je uspješan zapravo bio taj Crni ponedjeljak? Tadašnji prijedlog organizacije Stop Abortion bila je potpuna zabrana pobačaja, čak i u tri iznimna slučaja, a ženama koje bi doživjele spontani pobačaj te ne bi mogle dokazati da nije bio induciran prijetile bi do tri godine zatvorske kazne. Prijedlog zakona predstavljen je Sejmu (Donji dom poljskog parlamenta) 22. rujna 2016. kada su počeli i manji prosvjedi protiv njega. Svega tri dana nakon Crnog ponedjeljka prijedlog zakona je odbačen, a rečeno je da će se razraditi novi prijedlog te donijeti na raspravu. Iako prosvjedi nisu u potpunosti legalizirali pobačaj, uspjeli su zaustaviti dodatno pooštravanje postojećih zakona.
Neslaganje u redovima konzervativaca
Četiri godine kasnije, ponovno u listopadu, dolazi do presude Ustavnog suda, Poljakinje ponovno izlaze na ulice u najvećim prosvjedima od pada komunizma te ponovno uspijevaju odgoditi uvođenje odluke. Ono što treba naglasiti je da odluka Ustavnog suda nije pravovaljana do njezine objave koja obično slijedi kroz nekoliko radnih dana od donošenja. Za čitavo vrijeme trajanja prosvjeda odluka nije bila objavljena, no bolnice su već počele odbijati žene koje su imale zakazane termine! To uključuje i one žene koje su dobile termine i dijagnoze o fetalnim malformacijama prije kontroverzne odluke.
Upravo zbog toga odgoda koju je donijela poljska Vlada nije velika pobjeda za ženska prava. Koliko je vjerojatno da će se odluka Ustavnog suda poništiti? Tko to uopće može učiniti? Postavljaju se razna pitanja, no javnost ne može sto posto računati na predsjednika ili premijera u rješavanju ovog kompleksnog problema. Osim podrške oporbe, u danima nakon odluke pojavile su se i razne struje unutar konzervativnih frakcija koje pokazuju na sve veću polarizaciju oko brojnih političkih pitanja.
Predsjednik Andrzej Duda prvo je pozdravio odluku, no nakon sedam dana prosvjeda izjavio je kako smatra da bi žene trebale imati pravo na pobačaj u nekim slučajevima, te da zakon ne smije zahtijevati takvu vrstu herojstva od žena. Zalaže se za kompromis prema kojem bi pobačaj bio dopušten u slučaju da su fetalna oštećenja smrtonosna. S druge strane predsjednik PiS-a i najjači poljski političar Jarosław Kaczyński pozvao je pristaše na obranu crkvi što su mnogi protumačili kao odobravanje nasilnog ponašanja prema prosvjednicima. Premijer Mateusz Morawiecki podržao je odluku suda, no većinu izjava usmjerio je ipak na mjere protiv širenja pandemije te izjavio kako je potrebno ostati živ kako bi mogli imati slobodu izbora.
Reproduktivna prava samo su jedan od zahtjeva prosvjednika
Organizacija Strajk Kobiet koja predvodi borbu za reproduktivna i ženska prava još od 2016. osnovala je Savjetodavno vijeće koje je iznijelo svoje zahtijeve vladajućima. Osim legalizacije pobačaja u svim slučajevima, zahtijevaju podršku za LGBT+ populaciju, sekularizaciju države te izbacivanje religije iz škola, mjere za oporavak zdravstvenog sustava, korake u borbi protiv klimatskih promjena, ekonomsku slobodu žena, dostupniju psihološku pomoć, slobodnije medije i niz drugih promjena. U Poljskoj se trenutno događa cijeli politički pokret koji predvode žene i mlado, obrazovano stanovništvo kojem je dosta vladavide PiS-a.
Najnovije ankete pokazuju kako samo 13 posto anketiranih podržava odluku Ustavnog suda, a postotak onih koji bi glasali za PiS da se izbori održavaju uskoro smanjio se za gotovo deset posto u odnosu na listopad ove godine. Obje strane su danas najavile daljnje akcije: predstojnik Ureda predsjednika Krzysztof Szczerski izjavio je kako nema razloga za blokadu objavljivanja sudske odluke te da to uopće ne bi trebao biti predmet rasprave, a iz Strajk Kobiet pozivaju na tjedne prosvjede ponedeljkom i najavljuju generalni štrajk. Budući da se 90 posto prosvjeda događa u gradovima s manje od 50 tisuća stanovnika, objavili su i interaktivnu kartu za jednostavniju organizaciju daljnjih prosvjeda.
Poljska na crnoj listi EU, ali bez pravih sankcija
Mnoge države kao i institucije Europske unije osudile su odluku, no ni koji drugi način nisu pokušali direktno utjecati na promjene koje se traže. Iako je Poljska na tzv. crnoj listi EU te je već ljetos došlo do uskraćivanja europskih sredstava za neke gradove, nedavno je dodatnih 65 milijuna eura namijenjeno poljskom zdravstvenom sustavu u borbi protiv pandemije koronavirusa. U usporedbi s tim, kazne od pet do 25 tisuća eura ne znače mnogo, a malo je vjerojatno da će u trenutnoj situaciji EU značajno ograničiti poljsko pravo glasa ili se uplitati u nacionalne poslove bilo koje članice. Stoga ostaje vidjeti kako će se ova situacija riješiti, no sasvim je sigurno da je odgoda donijela tek privremeni predah za prosvjednike i one na vlasti.